Povežite se sa nama

Arhiva

Crnogorski kameleoni

Objavljeno prije

na

Politika i ekonomija su uvijek aktuelne pozornice promjena. Aktuelizacija se pojačava u vremenima krize. Ipak razlika ima. Tamo gdje su vođe svjesne problema, društvo je perspektivnije. Ide u susret suštinskim promjenama. Znanje je bitno oružje u toj borbi. Šansa se daje mladima, kreativnima i slobodo-mislećima. Sloboda je nezamjenjiv resurs u prevazilaženju krize. Zdrave društvene snage u njoj uvijek pronađu način da kazne zadrigle i uljuljkane ekonomiste i političare. Demokratski instituti profunkcionišu kroz izbore, civilno djelovanje ili riječi društveno svjesnih pojedinaca. Oni ne žele da plate previsoku cijenu ćutanja. Tad je manja vjerovatnoća da ima prividne kamuflaže. Svjetski poznat predstavnik prividne transformacije u životinjskom carstvu je kameleon. Prilagođavanje njegove boje okolini je dvojako. Ostaje neprimijećen od strane predatora a ujedno je i neprimjetan u lovu na plijen. Ovo su svojstva dobro poznata kameleonima u ljudskom obliku koji se mogu sresti kod nas. Ova vrsta, crnogorski kameleoni, je nastala na našim prostorima u posljednjih dvadeset godina. Većina sprovedenih promjena su kameleonske. Izbor nove vlade je jedna od njih. Riječ nova vlada bez riječi stara je nemoguća. Kadrovi isti, sve zaslužni do zaslužnoga. Sluge četvorogodišnjeg mandata. Ponekad novi čovjek u timu znači novi kreativniji izlaz iz problema. Ovoga puta je i nada izostala. Evropska iskustva nam pokazuju da su se izabrani predstavnici smjenjivali u izazovnim situacijama. Čerčil -pobjednik Dugog svjetskog rata je izgubio na izborima u mirnodopskim uslovima. Crnogorska vlada je multipraktik.

Lepezu kameleonskih boja je teško pohvatati. U komunizmu komunisti, u kapitalizmu liberali. U ratu ratnici, taktički filozofi i stratezi, u miru dobitnici mirotvoračkih nagrada i govornici na mirotvoračkim skupovima. Uz Miloševića unionisti, po potrebi indenpendisti. Mikrodržavljani dok čuvaju svoj kapital i moć, Evropljani kada traže pomoći i sredstva. Jednostavno, so u svakoj čorbi.

Kameleonska transformacija je poprimila svoj vrhunac na skupu socijalista u Bečićima. Premijer države, inače težak milione, je otvorio skup i bio domaćin svojim gostima, ,,drugovima i drugaricama” socijalistima. Do prije par dana je na Crnogorskom primorju, kako navode mediji, proslavljao rođendan arapskog milijardera sa svojim drugovima ultra kapitalistima. Kameleon nad kameleonima.

U kameleonstvu smo napredni u odnosu na svijet dok suštinskih promjena nigdje. Na sceni je i dalje rasipnost i neracionalnost. Antikriznih mjera nema. Odgovor na krizu je trebao biti munjevit. Jedini način je čuvanje dobrih ljudi i umrežavanje sa zdravim partnerima. Ljudima spremnim da mijenjaju, onima koji su svjesni krize. To podrazumijeva racionalizaciju. Za to snagu trebaju novi i neistrošeni ljudi.

Bilo da ste menadžer javnog ili privatnog sektora, poenta je da u promjene ne krećeš sam. Nužno je suočiti se sa sobom i okruženjem oko sebe. Dobra mjera i balans. To podrazumijeva odricanje starih navika, retorike i djela. U politici odricanje od javašluka, starih političkih principa i retrogradnih politika. U biznisu odstupanje od besramne želje za enormnim profitom. Dobra mjera za sebe i društvo. Uzimati i davati.

Kameleonskom transformacijom se izbjegava davanje. Ipak život daje i drugačije primjere. U jutarnjim časovima u ulici Slobode moguće je vidjeti staricu koja prosi za doručak. Ako ga isprosi, budite uvjereni da će ubrzo biti u društvu vrabaca i golubova. Tu su, jer ona sa njima dijeli svoju isprošenu crkavicu. Taj prizor navodi na misao da ona ima sva bogatstva svijeta. Ona je ta koja daje i dijeli. Možda možemo naučiti nešto od nje. I kad imamo i kad nemamo, nijesmo jedini na planeti. To ne smijemo zaboraviti.

Miodag RAŠOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Giljotina za ekonomiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gušenjem slobode guši se ekonomija.To ne zna crnogorski premijer, a ni njegovi ministri. Njihovu ekonomsku politiku dugo trpimo. Odakle dolaze ljudi koji vladaju? Sa brda i dolova naše male Crne Gore. To su potomci predaka koji su vitlali sa jataganima. To su djeca roditelja koji su nedavno udahnuli industrijski dim i povjerovali u san o jednakosti među ljudima. To su akteri ratova devedesetih. To su nazovi komunisti, kontrolori državnih resursa, kojima je neko na uho šapnuo: „Vrijeme je. Bogati se”. Uporedo sa procesom bogaćenja zadržana je i državna uprava. Stari čuvari novog sistema. Tržište za gladne rođake, kumove i prijatelje. Mješoviti javno – privatni sektor na crnogorski način. Način, koji guši slobodne i progresivne. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

A poslije krize?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Finansijska kriza, koja evo već više od godinu dana udara po svjetskoj privredi pokazuje znake popuštanja, pa nam omogućava da procijenimo štetu koju je iza sebe ostavila. Privrede su oslabljene, loše unutrašnje veze izašle su na vidjelo, a preduzeća u škripcu zbog manje tražnje i nedostatka kredita. Ali najgore je možda prošlo. Sa stanovišta političara, sada je ključno izvući prave pouke iz duboke recesije kako bi potezi nakon krize obezbjedili jače osnove i strukture otporne na neke buduće ekonomske šokove. To posebno važi za male privrede, koje nijesu raznolike. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Kafana u defanzivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok je godinu dana unazad globalni ekonomski i finansijski svijet proživljavao najdramatičnije dane stoljeća, pokušavajući da pojmi šta se desilo, u Crnoj Gori smo se još koji mjesec bavili kafanskim biznis pričicama da će nas ukupna kriza struke mimoići, jer – koga sljeduje da izmisli toplu vodu u ovakvo vrijeme ako ne nas. Međutim, život se uobičajeno odvija van skučenih kafanskih zidova i(li) suženih poslovnih projekcija onih kojima je bastalo. Na prve naznake krize tipična agresivnost, definisana neoliberalno, nestručno kao najvažnija tržišna komponenta, je bila usmjerena ka državi. U odsustvu strategija razvoja i poslovnih planova za podignute kompanije s ciljem umanjenja negativnih efekata krize, država je izabrana kao prirodna adresa za žalopojke i samoupravnu kuknjavu, pa se prevaziđenim modelom traži(o) oprost svakojakih poreza i prebacivanje odgovornosti u vezi zaposlenih na budžetske troškove. Drugi talas javnog napada naših privrednika/poslodavaca/biznismena targetira bankare, pošto su ove godine bankari odlučili da malo uvedu red u interno upravljanje rizicima, odnosno da dokažu/izmole svoje poslovne klijente, dužnike, da je u njihovom interesu da im knjige i izvještaji budu transparentni i kvalitetni, puni suštinskih, a ne friziranih podataka. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo