Povežite se sa nama

Arhiva

Retroaktivni razvoj

Objavljeno prije

na

Posljednjih dana juna gost emisije ,,Načisto” (TV Vijesti) je bio Nenad Đorđević, razočarani ljevičar, koji se posvetio vlasničko/akademskoj karijeri u Beogradu. Na stranu kontroverznost političke biografije g-dina Đorđevića, uz napomenu da implicirana kontraverznost nema nakanu negativnog ili pozitivnog konteksta. U razgovoru je pomenut podatak koji lokalno predstavlja neobičnu i upućujuću cifru. U svojem sagledavanju stranih direktnih investicija u CG aktuelni profesor bezbjednosti je istakao da je priliv inostranih slobodnih sredstava u prethodnom periodu u našu zemlju bio oko 6,5 milijardi eura. Ako je toliki novac prošao kroz sistem i obogatio pojedince, kako da ti pojedinci u skupu ne čine bogato društvo, nego kubure sa nelikvidnošću ili pokušavaju prizvati državne pare za pokriće sopstvenih greška. Kakav poražavajući podatak o konceptu razvoja iz nametnute agende. Đorđević je precizirao da su u pitanju veliki prilivi posebno od investitora u nekretnine iz Rusije, kao i niza ostalih investitora iz svijeta, a, uspješni se trgovac, spornog julovskog porijekla i profesorsko/vlasničke sadašnjice možda nije prevario, jer se izgovorene velike cifre od strane takvih profila ne iskazuju slučajno ili neprovjereno na javnoj sceni. Sljedećih dana zvanična administracija nije demantovala ovu, trebalo bi da bude, “nepreciznu i netačnu informaciju”. Radi daljnjeg praćenja, potrebno je pretpostaviti da je onih 6.5 milijardi eura vjerovatni bruto priliv. Zvanična statistika prati neto priliv stranih sredstava koja su stigla u finansijski sistem CG, i kada se ovi podaci saberu na nivou prethodne tri godine na pozicijama neto stranih direktnih investicija (60%) i neto ostalih investicija (40%) dobija se agregatno 2.5 milijarde eura. Diskrepanca zvaničnih podataka od individualno saopštenih možda je upravo u definicijama bruto i neto pozicija, kao i pretpostavci da se uvoz finansirao iz drugih sredstava.

Logično i jednostavno se postavljaju sljedeća pitanja: šta napravismo sa tim parama; gdje su pozitivni efekti od tako značajnog priliva kod niza individualaca; i, zašto se o konstruktivnoj repatrijaciji prodate očevine ili sakupljenih sredstava od zgrada, stanova, poslovnih prostora nije promišljalo putem razvojnih nego rasipničkih inicijativa. Pare nisu završile u sistemu, odnosno ako su prošle kroz sistem iz njega su automatski izvučene. Stoga, a analitički prateći ovu hipotezu, posebno deprimiraju neformalni pritisci kojima se već nekoliko mjeseci od države traže pare, a vjerovatno je da su, u većini, pare negdje u inostranstvu, na privatnim računima.

Očigledno je da je odgovornost na nosiocima udarnih javnih funkcija da sprovedu „new deal” Franklina D. Ruzvelta, što bi upućivalo na sprovođenje poteza, odsustnih iz javnosti, kojima bi se nova faza pametnog i opreznog reinvestiranja u kompanije trebala dogovorno finansirati upravo od biznismena koji u dokonosti kafanskih, ličnih “planova” ne žele razmišljati da dovedu ranije izvučene pare u sistem. U brojkama, samo petina razlike onoga što se kao neto cifra nalazi u statističkim pregledima i bruto brojke pomenute od gosta (cca. €800 mil.), ali i manje, rješava sve probleme tekuće likvidnosti unutar našeg sistema i pomaže otpočinjanju ciklusa novih investicija. Tada bi nam MMF bio nepotreban. Hajde da se nadamo da će se u tom eventualnom drugom pokušaju strukturnog i održivog razvoja stvoriti dodatna, nova vrijednost u prozvodnim i ostalim realnim projektima naše nacionalne ekonomije.

Mila KASALICA

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Giljotina za ekonomiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gušenjem slobode guši se ekonomija.To ne zna crnogorski premijer, a ni njegovi ministri. Njihovu ekonomsku politiku dugo trpimo. Odakle dolaze ljudi koji vladaju? Sa brda i dolova naše male Crne Gore. To su potomci predaka koji su vitlali sa jataganima. To su djeca roditelja koji su nedavno udahnuli industrijski dim i povjerovali u san o jednakosti među ljudima. To su akteri ratova devedesetih. To su nazovi komunisti, kontrolori državnih resursa, kojima je neko na uho šapnuo: „Vrijeme je. Bogati se”. Uporedo sa procesom bogaćenja zadržana je i državna uprava. Stari čuvari novog sistema. Tržište za gladne rođake, kumove i prijatelje. Mješoviti javno – privatni sektor na crnogorski način. Način, koji guši slobodne i progresivne. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

A poslije krize?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Finansijska kriza, koja evo već više od godinu dana udara po svjetskoj privredi pokazuje znake popuštanja, pa nam omogućava da procijenimo štetu koju je iza sebe ostavila. Privrede su oslabljene, loše unutrašnje veze izašle su na vidjelo, a preduzeća u škripcu zbog manje tražnje i nedostatka kredita. Ali najgore je možda prošlo. Sa stanovišta političara, sada je ključno izvući prave pouke iz duboke recesije kako bi potezi nakon krize obezbjedili jače osnove i strukture otporne na neke buduće ekonomske šokove. To posebno važi za male privrede, koje nijesu raznolike. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Kafana u defanzivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok je godinu dana unazad globalni ekonomski i finansijski svijet proživljavao najdramatičnije dane stoljeća, pokušavajući da pojmi šta se desilo, u Crnoj Gori smo se još koji mjesec bavili kafanskim biznis pričicama da će nas ukupna kriza struke mimoići, jer – koga sljeduje da izmisli toplu vodu u ovakvo vrijeme ako ne nas. Međutim, život se uobičajeno odvija van skučenih kafanskih zidova i(li) suženih poslovnih projekcija onih kojima je bastalo. Na prve naznake krize tipična agresivnost, definisana neoliberalno, nestručno kao najvažnija tržišna komponenta, je bila usmjerena ka državi. U odsustvu strategija razvoja i poslovnih planova za podignute kompanije s ciljem umanjenja negativnih efekata krize, država je izabrana kao prirodna adresa za žalopojke i samoupravnu kuknjavu, pa se prevaziđenim modelom traži(o) oprost svakojakih poreza i prebacivanje odgovornosti u vezi zaposlenih na budžetske troškove. Drugi talas javnog napada naših privrednika/poslodavaca/biznismena targetira bankare, pošto su ove godine bankari odlučili da malo uvedu red u interno upravljanje rizicima, odnosno da dokažu/izmole svoje poslovne klijente, dužnike, da je u njihovom interesu da im knjige i izvještaji budu transparentni i kvalitetni, puni suštinskih, a ne friziranih podataka. (više…)

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo