Povežite se sa nama

MONITORING

SUSRET TRAMP – PUTIN: Strah na Zapadu zbog dogovora iza vrata

Objavljeno prije

na

putin

Susret ruskog i američkog lidera Vladimira Putina i Donalda Trampa u Helsinkiju u ponedeljak bio je prvi sastanak najviših predstavnika dvije države od 2010. godine. Od tada su odnosi između Vašingtona i Moskve veoma loši. Dva dana uoči samita američko Ministarstvo pravde podiglo je optužnice protiv 12 ruskih državljana, pripadnika tajne službe (GDU), a poslije samita je u SAD uhapšena ruska državljanka optužena za špijunažu.

U Helsinkiju su se poslije više od četiri sata razgovora i radnog ručka predsjednici Putin i Tramp obratili izjavama na konferenciji za štampu, ali je mnogo važnije ono što je rečeno iza zatvorenih vrata. To je i ono što rađa strahove i žestoku kritiku Trampovih protivnika u Sjedinjenim Američkim Državama i saveznika u NATO.

Trump je susret opisao “direktnim, otvorenim i duboko produktivnim dijalogom” koji je „ prošao veoma dobro”. Istakao je da SAD i Rusija treba da sarađuju zbog poboljšanje situacije u svijetu. „Naši odnosi nikada nisu bili gori, ali situacija će se promijeniti poslije našeg četvorosatnog susreta”, primijetio je američki predsjednik. Za napete odnose optužio je “višegodišnje američke budalaštine i ludosti, i sada, rigidni lov na vještice!”

Ruski predsjednik je naveo da su razgovori s Trampom bili „otvoreni i poslovni, uspješni i korisni”. Poteškoće i napeta atmosfera u odnosima Rusije i SAD nemaju objektivne razloge, ocijenio je Putin i izrazio nadu da su poslije razgovora on i američki predsjednik počeli bolje da se razumiju.

Tramp i Putin su prije konferencije razgovarali nasamo, samo uz prevodioce, u predsjedničkoj palati u Helsinkiju. Tramp je Putinu i medijima pred sam početak sastanka, a pošto je prvo ruskom predsjedniku čestitao na najbolje organizovanom Svjetskom fudbalskom prvenstvu ikad, kazao da “svijet želi da vidi da se mi slažemo. Divno je biti sa Vama”, rekao je Donald Vladimiru.

“Ja sam tu kao predsjednik ne toliko dugo, biće uskoro dvije godine, ali mislim da ćemo na kraju imati izvanredan odnos. Nadam se. Rekao sam – i siguran sam da ste ovo čuli u mojoj kampanji – da je slaganje s ‘Rusijom dobra, a ne loša stvar'”, izjavio je Tramp.

Za susret nije bilo zvaničnog dnevnog reda. Imajući u vidu prethodno pripremljene stavove obje strane, bilo je jasno da neće biti nekakvih očiglednih ili upadljivih konfrontacija. Na ovaj način su Putin i Tramp dotakli sve goruće tačke na svijetu, gdje na ovaj ili onaj način obje države učestvuju ili su zainteresovane da budu dio njih.

Imajući u vidu da se radi o dijalogu predsjednika dvije najjače nuklearne države, bilo je riječi i o tome da je neophodno konstruktivno razmatrati razoružavanje; To je podrazumevalo produžetak trajanja sporazuma o međusobnoj kontroli proizvodnje i upotrebe raketa malog i srednjeg dometa.

Istaknuta je neophodnost saradnje i zajedničko učešće u rješavanju korejske krize, gde je Putin pohvalio Trampov „lični angažman, te „Sjevernog toka 2”, gasovoda između Rusije i Njemačke preko baltičkih i skandinavskih zemalja, čemu se Tramp protivi jer želi da Evropi proda znatno skuplji gas iz SAD. Predsjednici su dogovorili i formiranje zajedničke grupe koju će činiti „lideri” ruskog i američkog biznisa.

Putin je rekao je da se stavovi Moskve i Vašingtona po pitanju Krima razlikuju ali da je za Rusiju to “zatvoreno pitanje”. Pozvao je na veću saradnju u Siriji, gdje je strategija dvije zemlje ponekad bila u raskoraku. Poklanjajući Trampu loptu, simbol Svjetskog prvenstva u fudbalu, Putin je rekao da je sada „lopta povodom Sirije” prešla u američke ruke.

Očekivana je bila i Trampova konstatacija da je potrebno uticati na Iran u vezi s nuklearnim programom te zemlje. Putin je odgovorio da je Iran država koju Međunarodna agencija za nuklearnu energiju najviše provjerava i da kompetentni stručnjaci nisu našli nikakva odstupanja ili narušavanja međunarodnih pravila.

Pojedini analitičari ocjenjuju da ton konferencije za novinare poslije sastanka govori da je prethodno između Putina i Trampa vođen oštar, ali otvoreni razgovor. Oni vjeruju da su dvije teme bile u centru pažnje – tvrdnje o ruskom miješanju u predsjedničke izbore u SAD 2016, na kojima je kandidat Republikanske stranke Tramp porazio predstavnicu Demokratske partije Hilari Klinton, a druga je situacija u Siriji.

Pitanja novinara u najvećoj su mjeri bila usmjerena upravo na miješanje Rusije u američke izbore.

Tramp je istakao kako je Putin bio otvoren za razgovore o ruskom miješanju u američke poslove. Kazao je da ima „veliko povjerenje” u američku obavještajnu zajednicu ali da je Putin bio „veoma moćan” u negiranju tvrdnji o miješanju. Putinova ponuda da pomognu američku istragu o ruskom miješanju, prema Trumpu, je „izvanredna”.

Na pitanje da li je želio da Trump pobijedi na izborima 2016, Putin je kratko rekao „da, jesam”. No, dodao je i da ne zna ništa o 12 ruskih obavještajaca koji su optuženi za miješanje u američke izbore.

„Morao sam da ponovim ono što sam više puta rekao, pa i na ličnim susretima s predsjednikom, da se Rusija nikada nije miješala niti namjerava da se miješa u američke unutrašnje poslove i procese”, rekao je Putin.„Govoriti o zavjeri s Trampom u kontekstu izbora u SAD potpuna je glupost”. Putin je u odgovoru na pitanje novinara obrazložio – ukoliko su SAD demokratska zemlja, onda konačni zaključak sličnih sporova može da donese samo sud, a ne operativne službe.

Mnogi Trampovi stavovi izazvali su buru negodovanja u SAD, kao i u zapadnim liberalnim zemljama u Evropskoj uniji.

Senator Džon Mekejn nazvao je Trumpovu konferenciju za novinare “jednom od najsramotnijih predstava jednog američkog predsjednika”. Republikanac iz Arizone koji je na čelu komiteta za oružane snage Senata kazao je da je Trampov samit s Putinom bio “tragična greška”. Istaknuti senator smatra da je “teško izračunati” štetu koju su nanijeli Trampova “naivnost, egoizam, lažna ekvivalentnost i suosećanje s autokratima”.

Republikanski senator Bob Korker, predsjednik Komiteta za spoljne poslove, rekao je da je sastanak Trumpa i Putina bio “duboko razočarenje” i da je ruski predsjednik ostvario “ogromnu količinu” prednosti. Predsjednik Predstavničkog doma američkog Kongresa republikanac Paul Rjan izjavio je “da nema sumnje” da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. i da “predsjednik Trump mora priznati da Rusija nije naš saveznik”.

Republikanski senator Lindzi Graham, do sada Trampšov podržavalac, poručio je da je predsjednik propustio priliku da traži rusku odgvornost za miješenje u američke izbore. „Ovaj odgovor američkog predsjednika biće viđen kao znak slabosti i stvoriti mnogo više problema nego ih razriješiti”, napisao je Graham na Twitteru, dodajući da bi pažljivo provjerio fudbalsku loptu koju mu je Putin poklonio jer je moguće da se u njoj nalazi uređaj za prisluškivanje te mu je preporučio da je nikada ne unese u Bijelu kuću.

„Press konferencija Donalda Trampa i nastup u Helsinkiju izdiže se i prelazi prag ‘visokog kriminala i prestupa’. Nije daleko od izdaje. Ne samo da su Trampovi komenatri bili imbecilni, on je u potpunosti u Putinovom džepu. Republikanski patrioti: Gdje ste???????”, poručio je bivši direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Brenan.

Evropski pogled

Susretom s Putinom Tramp je okončao burnu evropsku turneju tokom koje je kritikovao NATO saveznike, britansku premijerku koja mu je bila domaćin, kao prvog neprijatelja SAD označio Evropsku uniju, a u tweetovima ponovio da su mediji “neprijatelj američkog naroda”. To je izazvalo dodatnu zabrinutost kod nekih evropskih diplomata zbog susreta Trampa s Putinom.

Po CNN, u sjedištu NATO u Briselu se više govori o daljem pritisku na Rusiju, nego o jačanju veza s njom, a većina evropskih lidera insistira da režim sankcija ostane na snazi sve dok Rusija sprovodi aneksiju Krima. “Topao i srdačan sastanak Trampa s Putinom mogao bi da otkrije pukotine u savezu, koji je podijeljen oko toga da li bi Zapad trebalo dodatno da izoluje Rusiju ili da više razgovara i proširi poslovnu saradnju s njom.”

Prema Vašington postu, zabrinutost je toliko velika da je jedan visoki anonimni evropski diplomata, na pitanje da li je gore da se predsjenici sastanu prije samita NATO, ili nakon njega, kada ne bi mogli da počiste nered, odgovorio: “Obje opcije su loše”.

Bivši američki potpredsjednik Džo Bajden je za Vašington post rekao da evropski lideri doživljavaju Trampa kao nepredvidljivog, antagonističkog i bez poštovanja kako javno, tako i privatno, što ima razarajući efekat na američko-evropski odnos i transatlantski savez. „Trampovo ponašanje na privatnim sastancima s nekoliko evropskih lidera izazvalo je ne samo uvrede, već i veliku konfuziju oko toga da li predsjednik Sjedinjenih Država ostaje posvećen NATO-u, liberalnom svjetskom poretku i opstanku Evropske unije,” kaže Bajden.

Njujork tajms opet piše da evropski i neki američki zvaničnici navode da su Putinovi dugoročni ciljevi destabilizacija EU, potkopavanje NATO i vraćanje ruskog uticaja na istočnu Evropu, baltičke države i Balkan. Tramp “može djelovati instiktivno i pokušati da napravi bilateralni sporazum sa snažnim Putinom i da žrtvuje interese NATO – mogao bi da ukine sankcije zbog Krima, otkaže vojne vježbe ili povuče američke trupe s Baltika”, rekao je Fransoa Hejsborg, predsjednik Međunarodnog instituta za strateške studije.

Njemački ministar spoljnih poslova Heiko Mas je u listu Bild am Sonntag kazao kako mu smeta Trampov nelojalan odnos prema partnerima i upozorio da svako ko to čini, „rizikuje da na kraju bude najveći gubitnik”. Bild je, uoči samita Trampa i Putina u Helsinkiju upozorio kako „dvije najmoćnije osobe na svijetu imaju jednu zajedničku stvar: žele oslabiti Europu.”

Šta može Crna Gora

“Ako bi, na primer, Crna Gora bila napadnuta, zašto bi moj sin išao tamo da je brani”, pitao je američki novinar Foks njuza Trampa. On je odgovorio da se i sam isto zapitao.

“Razumem šta mi kažete, postavio sam isto pitanje… Crna Gora je vrlo mala zemlja s ljudima veoma jakim i veoma agresivnim”, rekao je Tramp i dodao da bi ta agresivnost mogla da izazove Treći svetski rat. OVAKO JE ZA MONITOR, TU IZJAVU PROKOMENTARISAO BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEPOLITIKE: „TRAMP JE SASVIM TAČNO OKVALIFIKOVAO CRNOGORCE KAO VEOMA SNAŽNE I VEOMA AGRESIVNE, ALI ONI NEĆE IZAZVATI TREĆI SVJETSKI RAT, SAMO MOGU IZAZVATI ORUŽANI SUKOB UNUTAR CRNE GORE”.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo