MONITORING
SUSRET TRAMP – PUTIN: Strah na Zapadu zbog dogovora iza vrata

Susret ruskog i američkog lidera Vladimira Putina i Donalda Trampa u Helsinkiju u ponedeljak bio je prvi sastanak najviših predstavnika dvije države od 2010. godine. Od tada su odnosi između Vašingtona i Moskve veoma loši. Dva dana uoči samita američko Ministarstvo pravde podiglo je optužnice protiv 12 ruskih državljana, pripadnika tajne službe (GDU), a poslije samita je u SAD uhapšena ruska državljanka optužena za špijunažu.
U Helsinkiju su se poslije više od četiri sata razgovora i radnog ručka predsjednici Putin i Tramp obratili izjavama na konferenciji za štampu, ali je mnogo važnije ono što je rečeno iza zatvorenih vrata. To je i ono što rađa strahove i žestoku kritiku Trampovih protivnika u Sjedinjenim Američkim Državama i saveznika u NATO.
Trump je susret opisao “direktnim, otvorenim i duboko produktivnim dijalogom” koji je „ prošao veoma dobro”. Istakao je da SAD i Rusija treba da sarađuju zbog poboljšanje situacije u svijetu. „Naši odnosi nikada nisu bili gori, ali situacija će se promijeniti poslije našeg četvorosatnog susreta”, primijetio je američki predsjednik. Za napete odnose optužio je “višegodišnje američke budalaštine i ludosti, i sada, rigidni lov na vještice!”
Ruski predsjednik je naveo da su razgovori s Trampom bili „otvoreni i poslovni, uspješni i korisni”. Poteškoće i napeta atmosfera u odnosima Rusije i SAD nemaju objektivne razloge, ocijenio je Putin i izrazio nadu da su poslije razgovora on i američki predsjednik počeli bolje da se razumiju.
Tramp i Putin su prije konferencije razgovarali nasamo, samo uz prevodioce, u predsjedničkoj palati u Helsinkiju. Tramp je Putinu i medijima pred sam početak sastanka, a pošto je prvo ruskom predsjedniku čestitao na najbolje organizovanom Svjetskom fudbalskom prvenstvu ikad, kazao da “svijet želi da vidi da se mi slažemo. Divno je biti sa Vama”, rekao je Donald Vladimiru.
“Ja sam tu kao predsjednik ne toliko dugo, biće uskoro dvije godine, ali mislim da ćemo na kraju imati izvanredan odnos. Nadam se. Rekao sam – i siguran sam da ste ovo čuli u mojoj kampanji – da je slaganje s ‘Rusijom dobra, a ne loša stvar'”, izjavio je Tramp.
Za susret nije bilo zvaničnog dnevnog reda. Imajući u vidu prethodno pripremljene stavove obje strane, bilo je jasno da neće biti nekakvih očiglednih ili upadljivih konfrontacija. Na ovaj način su Putin i Tramp dotakli sve goruće tačke na svijetu, gdje na ovaj ili onaj način obje države učestvuju ili su zainteresovane da budu dio njih.
Imajući u vidu da se radi o dijalogu predsjednika dvije najjače nuklearne države, bilo je riječi i o tome da je neophodno konstruktivno razmatrati razoružavanje; To je podrazumevalo produžetak trajanja sporazuma o međusobnoj kontroli proizvodnje i upotrebe raketa malog i srednjeg dometa.
Istaknuta je neophodnost saradnje i zajedničko učešće u rješavanju korejske krize, gde je Putin pohvalio Trampov „lični angažman, te „Sjevernog toka 2”, gasovoda između Rusije i Njemačke preko baltičkih i skandinavskih zemalja, čemu se Tramp protivi jer želi da Evropi proda znatno skuplji gas iz SAD. Predsjednici su dogovorili i formiranje zajedničke grupe koju će činiti „lideri” ruskog i američkog biznisa.
Putin je rekao je da se stavovi Moskve i Vašingtona po pitanju Krima razlikuju ali da je za Rusiju to “zatvoreno pitanje”. Pozvao je na veću saradnju u Siriji, gdje je strategija dvije zemlje ponekad bila u raskoraku. Poklanjajući Trampu loptu, simbol Svjetskog prvenstva u fudbalu, Putin je rekao da je sada „lopta povodom Sirije” prešla u američke ruke.
Očekivana je bila i Trampova konstatacija da je potrebno uticati na Iran u vezi s nuklearnim programom te zemlje. Putin je odgovorio da je Iran država koju Međunarodna agencija za nuklearnu energiju najviše provjerava i da kompetentni stručnjaci nisu našli nikakva odstupanja ili narušavanja međunarodnih pravila.
Pojedini analitičari ocjenjuju da ton konferencije za novinare poslije sastanka govori da je prethodno između Putina i Trampa vođen oštar, ali otvoreni razgovor. Oni vjeruju da su dvije teme bile u centru pažnje – tvrdnje o ruskom miješanju u predsjedničke izbore u SAD 2016, na kojima je kandidat Republikanske stranke Tramp porazio predstavnicu Demokratske partije Hilari Klinton, a druga je situacija u Siriji.
Pitanja novinara u najvećoj su mjeri bila usmjerena upravo na miješanje Rusije u američke izbore.
Tramp je istakao kako je Putin bio otvoren za razgovore o ruskom miješanju u američke poslove. Kazao je da ima „veliko povjerenje” u američku obavještajnu zajednicu ali da je Putin bio „veoma moćan” u negiranju tvrdnji o miješanju. Putinova ponuda da pomognu američku istragu o ruskom miješanju, prema Trumpu, je „izvanredna”.
Na pitanje da li je želio da Trump pobijedi na izborima 2016, Putin je kratko rekao „da, jesam”. No, dodao je i da ne zna ništa o 12 ruskih obavještajaca koji su optuženi za miješanje u američke izbore.
„Morao sam da ponovim ono što sam više puta rekao, pa i na ličnim susretima s predsjednikom, da se Rusija nikada nije miješala niti namjerava da se miješa u američke unutrašnje poslove i procese”, rekao je Putin.„Govoriti o zavjeri s Trampom u kontekstu izbora u SAD potpuna je glupost”. Putin je u odgovoru na pitanje novinara obrazložio – ukoliko su SAD demokratska zemlja, onda konačni zaključak sličnih sporova može da donese samo sud, a ne operativne službe.
Mnogi Trampovi stavovi izazvali su buru negodovanja u SAD, kao i u zapadnim liberalnim zemljama u Evropskoj uniji.
Senator Džon Mekejn nazvao je Trumpovu konferenciju za novinare “jednom od najsramotnijih predstava jednog američkog predsjednika”. Republikanac iz Arizone koji je na čelu komiteta za oružane snage Senata kazao je da je Trampov samit s Putinom bio “tragična greška”. Istaknuti senator smatra da je “teško izračunati” štetu koju su nanijeli Trampova “naivnost, egoizam, lažna ekvivalentnost i suosećanje s autokratima”.
Republikanski senator Bob Korker, predsjednik Komiteta za spoljne poslove, rekao je da je sastanak Trumpa i Putina bio “duboko razočarenje” i da je ruski predsjednik ostvario “ogromnu količinu” prednosti. Predsjednik Predstavničkog doma američkog Kongresa republikanac Paul Rjan izjavio je “da nema sumnje” da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. i da “predsjednik Trump mora priznati da Rusija nije naš saveznik”.
Republikanski senator Lindzi Graham, do sada Trampšov podržavalac, poručio je da je predsjednik propustio priliku da traži rusku odgvornost za miješenje u američke izbore. „Ovaj odgovor američkog predsjednika biće viđen kao znak slabosti i stvoriti mnogo više problema nego ih razriješiti”, napisao je Graham na Twitteru, dodajući da bi pažljivo provjerio fudbalsku loptu koju mu je Putin poklonio jer je moguće da se u njoj nalazi uređaj za prisluškivanje te mu je preporučio da je nikada ne unese u Bijelu kuću.
„Press konferencija Donalda Trampa i nastup u Helsinkiju izdiže se i prelazi prag ‘visokog kriminala i prestupa’. Nije daleko od izdaje. Ne samo da su Trampovi komenatri bili imbecilni, on je u potpunosti u Putinovom džepu. Republikanski patrioti: Gdje ste???????”, poručio je bivši direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Brenan.
Evropski pogled
Susretom s Putinom Tramp je okončao burnu evropsku turneju tokom koje je kritikovao NATO saveznike, britansku premijerku koja mu je bila domaćin, kao prvog neprijatelja SAD označio Evropsku uniju, a u tweetovima ponovio da su mediji “neprijatelj američkog naroda”. To je izazvalo dodatnu zabrinutost kod nekih evropskih diplomata zbog susreta Trampa s Putinom.
Po CNN, u sjedištu NATO u Briselu se više govori o daljem pritisku na Rusiju, nego o jačanju veza s njom, a većina evropskih lidera insistira da režim sankcija ostane na snazi sve dok Rusija sprovodi aneksiju Krima. “Topao i srdačan sastanak Trampa s Putinom mogao bi da otkrije pukotine u savezu, koji je podijeljen oko toga da li bi Zapad trebalo dodatno da izoluje Rusiju ili da više razgovara i proširi poslovnu saradnju s njom.”
Prema Vašington postu, zabrinutost je toliko velika da je jedan visoki anonimni evropski diplomata, na pitanje da li je gore da se predsjenici sastanu prije samita NATO, ili nakon njega, kada ne bi mogli da počiste nered, odgovorio: “Obje opcije su loše”.
Bivši američki potpredsjednik Džo Bajden je za Vašington post rekao da evropski lideri doživljavaju Trampa kao nepredvidljivog, antagonističkog i bez poštovanja kako javno, tako i privatno, što ima razarajući efekat na američko-evropski odnos i transatlantski savez. „Trampovo ponašanje na privatnim sastancima s nekoliko evropskih lidera izazvalo je ne samo uvrede, već i veliku konfuziju oko toga da li predsjednik Sjedinjenih Država ostaje posvećen NATO-u, liberalnom svjetskom poretku i opstanku Evropske unije,” kaže Bajden.
Njujork tajms opet piše da evropski i neki američki zvaničnici navode da su Putinovi dugoročni ciljevi destabilizacija EU, potkopavanje NATO i vraćanje ruskog uticaja na istočnu Evropu, baltičke države i Balkan. Tramp “može djelovati instiktivno i pokušati da napravi bilateralni sporazum sa snažnim Putinom i da žrtvuje interese NATO – mogao bi da ukine sankcije zbog Krima, otkaže vojne vježbe ili povuče američke trupe s Baltika”, rekao je Fransoa Hejsborg, predsjednik Međunarodnog instituta za strateške studije.
Njemački ministar spoljnih poslova Heiko Mas je u listu Bild am Sonntag kazao kako mu smeta Trampov nelojalan odnos prema partnerima i upozorio da svako ko to čini, „rizikuje da na kraju bude najveći gubitnik”. Bild je, uoči samita Trampa i Putina u Helsinkiju upozorio kako „dvije najmoćnije osobe na svijetu imaju jednu zajedničku stvar: žele oslabiti Europu.”
Šta može Crna Gora
“Ako bi, na primer, Crna Gora bila napadnuta, zašto bi moj sin išao tamo da je brani”, pitao je američki novinar Foks njuza Trampa. On je odgovorio da se i sam isto zapitao.
“Razumem šta mi kažete, postavio sam isto pitanje… Crna Gora je vrlo mala zemlja s ljudima veoma jakim i veoma agresivnim”, rekao je Tramp i dodao da bi ta agresivnost mogla da izazove Treći svetski rat. OVAKO JE ZA MONITOR, TU IZJAVU PROKOMENTARISAO BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEPOLITIKE: „TRAMP JE SASVIM TAČNO OKVALIFIKOVAO CRNOGORCE KAO VEOMA SNAŽNE I VEOMA AGRESIVNE, ALI ONI NEĆE IZAZVATI TREĆI SVJETSKI RAT, SAMO MOGU IZAZVATI ORUŽANI SUKOB UNUTAR CRNE GORE”.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu
Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.
Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.
Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.
U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.
Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.
Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020, pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili borbu za stvaranje Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef, tadašnji premijer Milo Đukanović.
Iako su se ideologije i uvjerenja mijenjala, poslušnost i partijska iskrenost je ostala glavna konstanta. “Hvala na informisanju” i “tako rade savjesni” je njena pohvala Perovićkoj, ali i svima u sistemu pa i samoj Medenici ako je domaćin u pidžami zadovoljan sa onim što mu je raportirano.
Izjave lojalnosti i nuđenja pomoći od strane Jelene Perović su bili obrazac ponašanja u miloističkoj Crnoj Gori, koja navodno ne trpi lance. “Ako mislite da treba”, “da vide… da Vas potpuno podržavamo”, “šta god mogu ja da uradim, tu sam”, “tuga i bijes zbog svega, posebno jer znam koliko Vam je to bio bolan period života” i sve ostalo su toliko puta ponavljani izrazi od 1990. godine da su postali crnogorska paradigma.
Jelena Perović u izjavi za Radio Slobodnu Evropu (RSE), nije dala komentar na objavljene prepiske jer je po njenom mišljenju to neprimjereno. Napomenula je da je podnijela dvije krivične prijave za povredu tajnosti postupka i odavanje tajnih podataka što je po našem zakonu zabranjeno. Takođe je rekla da ne želi biti “dio medijskog cirkusa” i da “autentičnost tih prepiski niko nije potvrdio i ne može da potvrdi”. Kasnije je malo spustila loptu. Ne negirajući više autentičnost prepiske, rekla je da je normalno da se obavljaju “konsultacije” između kolega. Na kraju je, uobičajeno, prizvala i teoriju zavjere. Ističući da je “ napad očekivan, s obzirom na završene i pokrenute predmete u ASK” i da “očekuje da nadležno tužilaštvo rasvijetli ovaj događaj”. Poručila je da je ona “sve radila zakonito”.
Glasnogovornik SDT-a, Vukas Radonjić je kazao da je formiran krivični predmet na osnovu sadržaja iz telefona optužene Medenice te da se “utvrđuje postojanje osnova sumnje odnosno, da li je neko, pa i službeno lice učinilo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti”. Zašto je SDT ranije olako prešao preko sadržaja Medeničinog mobilnog telefona je upitno.
Po nekima, zapadni faktor je odlučujući u procesuiranju osoba od povjerenja Mila Đukanovića i tužioci u Crnoj Gori i Srbiji su, nakon dugih izgovora o nemanju dokaza, na kraju popustili kada su ih dobili. U Srbiji vlast Aleksandra Vučića je pod pritiskom dokaza sa Zapada nevoljno uhapsila Darka Šarića i Veljka Belivuka i njihove saradnike.
U slučaju šefa SDT-a Vladimira Novovića treba se podsjetiti da je potpisao kao istražni sudija hapšenje poslanika Nebojše Medojevića nakon što je Medenica kao predsjednica Vrhovnog suda obrazložila da se njegovim hapšenjem bez skidanja imuniteta ne krši Ustav i da je taj postupak zapravo “stavljanje u zatvor” jer navodno nije htio svjedočiti u tužilaštvu.
Interesantan je i detalj prepiske između Perovićeve i Medenice gdje se spominje hapšenje policajca Darka Lalovića koji je bio njen tjelohranitelj. Lalovića sumnjiče da je učestvovao u organizaciji šverca više od pola tone marihuane u januaru 2021. godine. Stavlja mu se na teret i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. Spisi Vrhovnog suda o određivanju pritvora otkrivaju da je dugogodišnji tjelohranitelj, stupajući u kontakt sa nosiocima pravosudnih funkcija, provjeravao status optužnica koje je protiv članova njegove kriminalne organizacije podnijelo tužilaštvo, i o tome ih obavještavao. U prepisci sa Perovićkom Medenica kaže da joj je “žao jer je bio maltene kao član familije”, i da je “sve to predimenzionirano”. Medenica dakle nije rekla da su optužbe netačne već samo predimenzionirane.. Lalović je u trenutku hapšenja bio u emotivnoj vezi sa šeficom Medeničinog kabineta.
Bivši premijer Dritan Abazović i bivši šef MUP-a Filip Adžić najavljuju još “zabave” i poručuju javnosti da “uzme kokice” jer “ovo što ste vidjeli je ništa u odnosu na onu što ćete vidjeti u narednom periodu… Istina će naći put za svakog od nas”. Gledaćemo.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.
Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.
Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.
Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.
Svoju odluku iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.
Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.
Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.
Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.
Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.
I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.
Knežević je uhapšen 22. marta, a Specijalno državno tužilaštvo tereti ga da je preko odbjeglog Ljuba Milovića odavao povjerljive informacije šefu kavačkog klana Radoju Zviceru i po njegovom nalogu prisluškivao vojnike škaljarskog klana.
Nije mali iznos jemstava koji je ponudila podorica Miloša Medenice, čija majka Vesna prethodnih dana puni stupce novina, ništa manje od vremena kada je bila šefica crnorskog sudstva.
Porodica optuženog Medenice ponudila je, a Viši sud je donio odluku o odbijanju jemstva u iznosu od 788 hiljada eura u nekretninama. Njegov advokat Stefan Jovanović, ukazao je da Viši sud ne mari za odluke Ustavnog suda koji je prihvatio njegovu žalbu na rješenje kojim se Medenici produžava pritvor. Tom pilikom, i to ne tako davno, sredinom oktobra sudije tog suda su utvrdile da su razlozi po kojim se njegovom klijentu produžava pritvor ustavnopravno neprihvatljivi, odnosno da nijesu relevantni za utvrđenje da uopšte i postoji opasnost od bjekstva.
„Od strane Ustavnog suda je predočeno da redovni sudovi nisu dali jasne i prihvatljive razloge da je pritvor i dalje jedina mjera koja se ime primijeniti u konkretnom slučaju, a sada kada je odbijen predlog za određivanje jemstva ne samo da nisu dati neki novi razlozi, već su ponovljeni oni isti za koje je Ustavni sud utvrdio da su podobni jedino za kršenje Ustavom garantovanih prava, kazao je advokat Jovanović.
Medenica se nalazi u pritvoru od 25. maja prošle godine kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolaska iz Beograda. Tereti se radi vršenja više teških krivičnih djela organizovao kriminalnu organizacije, čiji član je postala i njegova majka Vesna.
Već 19 mjeseci u pritvoru, bez početka glavnog pretresa nalazi se i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović. U tom slučaju ponuđeno je istorijsko jemstvo vrijednosti 7,6 miliona eura, ali su sudovi i tom slučaju rekao „ne“.
“Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 6. jula 2023.godine, donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog Petra Lazovića, izjavljenu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici. Navedenim rješenjem, odbijen je kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenog Lazovića za ukidanje pritvora, uz davanje jemstva, koje glasi na ukupan iznos od 7.633.400 eura, a sastoji se dijelom u polaganju gotovog novca u sudski depozit, a dijelom u upostavljanju hipoteke na nepokretnostima”, navodi se na sajtu Apelacionog suda.
Lazović se nalazi u pritvoru od 18. jula prošle godine zbog optužbi Specijalnog tužilaštva da je kao pripadnik 11-člane kriminalne organizacije Radoja Zvicera zloupotrebom položaja učestvovao u švercu droge, cigareta i oružja. Reč je o krivičnom predmetu koji je ponovo formiran u maju prošle godine na osnovu materijala dobijenih iz EUROPOL-a i francuskih pravosudnih organa
Ta za mnoge basnoslovna suma novca za Viši sud nije bila dovoljna – zauzimali su jedinstven stav da zbog težine djela optuženi i dalje treba da se nalaze u spuškom zatvoru.
U slučaju formiranom protiv Budimira i njegove kćerke Marine Krstović u februaru prošle godine Viši sud je odbio jemstvo od 2.445.447 eura koje su Krstovići ponudili kako bi se branili sa slobode. Slobodu tada nijesu dobili već su iz pritvora pušteni nakon 15 mjeseci provedenih iza brave i to nakon što su oslobođeni optužbe da su učestvovali u švercu 1,2 tone kokaina.
Razlika od 200 kilograma, koliko im se na početku istrage stavljalo na teret, magično se istopila do podizanja optužnice, a tokom sudskog postupka kao obrazloženje od vještaka se moglo čuti da su kilogrami koji nedostaju ustvari kartonske kutije i folije u kojima je skupocijeni bijeli prah bio upakovan. I tako i pored javno iznijetih sumnji u to obrazloženje niko ni do danas nije postavio pitanje kako je to moguće,.
Za sada je slobodu za nekretnine trampio jedino bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, čije je jemstvo prihvatilo Vijeće podgoričkog Višeg suda, a koje se sastoji od 768.000 eura u nepokretnostima njegove porodice. Na njegovo puštanje iz spuškog zatvora još se čeka jer je na odluku suda o prihvatanju jemstva žalbu napisalo Specijalno tužilaštvo, zbog čega će konačnu odluku o tome da li će se Jovaniću u daljem postupku braniti sa slobode dati sudije Apelacionog suda.
Prema tužilačkim spisima Jovanić se tereti da je kao predsjednik Privrednog suda zloupotrijebio službeni položaj u osam stečajnih postupaka, odnosno da je oštetio osam kompanija za više stotina hiljada eura. Na spisku osumnjičenih pored njega nalazi se još 11 osoba među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima.
Jovanić je uhapšen 9. maja prošle godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva i od tada se nalazi u pritvoru. U međuvremenu pokrenuta je i finansijska istraga protiv njega.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Stojanovićeva policija nije radila ni jedno ni drugo. Nego treće – bespogovorno čuvala DPS vlast: „Vrlo smo ozbiljno shvatili prijetnje Fronta (DF – prim. Monitora) i njegovih pristalica da neće priznati izborni rezultat osim onaj koji njima ide u korist”, obavijestio je javnost Stojanović neposredno uoči parlamentarnih izbora 2016. Pa je najavio: „Prema svakom pokušaju izazivanja nemira tokom izbornog dana i u noći proglašenja rezultata, odnosićemo se kao prema pokušaju rušenja države…”.
Nije to bila prazna prijetnja. Još su tada bila svježa sjećanja na brutalnost i svirepost koju su maskirani pripadnici Stojanovićeve UP pokazali u oktobru 2015, tokom razbijanja opozicionog protesta pred zgradom parlamenta. I kasnijeg, višesatnog, progona i prebijanja po gradskim ulicama svih koji su pali šaka maskiranim policajcima. Do danas neidentifikovani pripadnici policije (sumnja se da je među njima bilo i volontera iz kriminalnog miljea) pretukli su: Mija Martinovića, Marka Rakočevića, Andriju Račića, Branimira Vukčevića, Darka Šćepanovića, Momčila Baranina… I još ko zna koliko građana/građanki koje je bio strah ili sramota da to prijave. Ili su mislili da je besmisleno žaliti se onima koji su sve to i organizovali. Stojanović je sve prećutao.
Zato je na dan izbora 2016. pružio tadašnjem glavnom SDT-u Milivoju Katniću neophodnu logističku podršku za vizuelizaciju priče o državnom udaru. Pamtimo: policija je na Stari aerodrom donijela i rasporedila automatsko oružje iz svojih magacina, pa ga snimila i javnosti prikazala kao dio arsenala navodnih zavjerenika. Napravljen je i fotoelaborat „zaplijenjenog“ oružja, bez i jedne naznake da je isto uzeto na revers iz policijske oružarnice.
Kako je Slavko Stojanović znao da odvoji bitno od nebitnog svjedoči i slučaj inspektora Predraga Šukovića. Njega su Stojanovićevi policajci, bez saradnje sa tužilaštvom, uhapsili nakon što je Markovića i Veljovića optužio za učešće u duvanskom švercu. Kada je isti policajac ranjen, na ulici, tadašnji direktor UP nije našao za shodno ni da ga obiđe.
Onda je prste umiješao gospodin slučaj: Stojanovića su uhapsili (priveli) pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi – Predrag Šuković. Čekamo nastavak.
Pogodilo se, pa je i tzv. državni udar nanovo aktuelizovan ovih dana. Na način koji bi, valjda svuda osim u Crnoj Gori, bio povod za (ne)formalno vanredno stanje u svim institucijama sistema.
Vijesti su objavile sky prepisku iz januara 2021. u kojoj tadašnji policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (prvi je u pritvoru a drugi u bjekstvu, nakon optužbi za kriminalne aktivnosti) iskazuju spremnost da potkupe sudije Apelacionog suda kako bi potvrdili prvostepenu, osuđujuću, presudu u slučaju državni udar. „Nema limita za pare“, navodno piše Lazović Miloviću.
Iz konteksta se razumije da je njihova meta sutkinja Seka Piletić, jedna od članica tročlanog vijeća Apelacionog suda. I da su obojica razočarani nakon što kupovina presude nije uspjela. Nego je slučaj vraćen na ponovno suđenje. „Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi”, navodno piše Milović Lazoviću.
Taman je neko mogao pomisliti i kako stvari nijesu toliko loše koliko su mogle biti, kad je izronila privatna prepiska sutkinja Suzane Mugoše, Milenke Žižić i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je nakon odlaska u penziju uhapšena i optužena za kriminalno udruživanje i zloupotrebu položaja. Tako smo u prilici da čitamo kako Medenica kolegama iz Apelacionog suda psuje majku četničku nakon ukidanja presude u slučaju državni udar, pa ona i sutkinja Žižić žale zbog promjene vlasti 2020. godine, pomalo ogovaraju kolege i razmjenjuju informacije i mišljenja o predmetima koji čekaju presudu u njihovim sudovima.
Dovoljno da ponovo proključaju strasti. Jedni su ponuđenu prepisku tri sutkinje iščitali kao novi dokaz urota i zloupotreba u pravosuđu. Pošto je njihova prepiska stavljena u kontekst činjenice da su, od proljeća prošle godine, zbog nezakonitih radnji i zloupotreba, uz Medenicu, privođeni pa osumnjičeni/optuženi i bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i nekadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović (Jovanić je ove nedjelje pušten da se brani sa slobode, Čađenović je još u pritvoru). I zatražili čistku. Odnosno, veting.
Drugi su problematizovali to što je na svjetlost dana izašla privatna prepiska Vesne Medenice koja, koliko se iz priloženog da zaključiti, nema nikakve veze sa onim zbog čega je ona procesuirana. Nešto slično postupku Milivoja Katnića kada se, na osnovu optužbi koje su kasnije pale na sudu, dokopao telefona advokata Gorana Rodića. I objelodanio njegovu prepisku sa klijentom sa kojim je pripremao odbranu. Osveta novih vlasti, čitamo u medijima bliskim DPS-u. Uz tekstove kojima se pokušava kompromitovati sutkinja Piletić.
Mnogo je simptoma koji ukazuju da je crnogorsko pravosuđe ozbiljno oboljelo. Samo mu ne treba pridodavati. Objavljena sky prepiska ukazuje da sutkinja Piletić nije kupljena. Suzana Mugoša je potpisala rješenje kojim je Vesni Medenici određeno prvih 30 dana pritvora. To što su dio sistema koji, očigledno, ne funkcioniše ne smije biti samo njihov problem.
Ovim nijesu iscrpljeni ovonedjeljni događaji u kojima su se sadašnji i bivši funkcioneri izvršnih i sudskih vlasti selili na stranice crne hronike. I u pritvorsku jedinicu zatvora u Spužu.
Jednomjesečni pritvor određen je glavnoj inspektorki za poljoprivredu, vino i ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragani Kandić Perović. Ona se osumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita. U istoj akciji, po nalogu Osnovnog tužilaštva u Podgorici, privedeni su još jedan poljoprivredni inspektor i suvlasnici privatne kompanije koji su, navodno, dali mito. Pet hiljada koje su pronađene pretresom stana uhapšene glavne inspektorke.
Kandić Perović je pažnju ovdašnje javnosti zavrijedila ljetos, kada su se na društvenim mrežama, a potom i u medijima, pojavili snimci njenog razgovora sa nadzornikom (čuvarem) sa Skadarskog jezera. Inspektorka od njega traži da pusti uhvaćene ribokradice i vrati im oduzeti čamac i opremu. Obećala je, kaže.
Umjesto kazne (suspenzije), uhapšena inspektorka je nastavila da radi da bi, sa imenovanjem nove vlade, bila i unaprijeđena (resorni ministar Vladimir Joković je zadržao funkciju iz prethodne vlade). Tako joj je data prilika da proširi „posao“ i saradničku mrežu. Javnost je, istovremeno, dobila dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce DPS ponašanja. I to baš one najgore, koji se tiču visokog stepena tolerancije prema „mangupima u našim redovima“.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
-
FOKUS4 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO4 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO4 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU4 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično