Povežite se sa nama

OKO NAS

SVAKODNEVNI KRIVOLOV NA SKADARSKOM JEZERU SE NASTAVLJA: Ribočuvara, i dalje, nedovoljno

Objavljeno prije

na

Krivolov ribe na Skadarskom jezeru ne prestaje.  Paljenje ribarske kućice Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp Security Group, samo pokazuje koliko je krivolov na ovom jezeru uzeo maha

 

,,Tradicionalne rođačke, prijateljske i druge veze razlozi su zbog kojih se gledalo kroz prste višedecenijskom problemu krivolova ribe na Skadarskom jezeru“, tvrde iz NVO Carp Security Group.

Od 1. januara do 11. maja 2020. godine inspektori za slatkovodno ribarstvo napisali su  19 prijava protiv 26 osoba. U Osnovnom državnom tužilaštvu, zbog nelegalnih aktivnosti, procesuirano je 14 prijava protiv 22 osobe. Ovo su zvanični podaci koje je Javno preduzeće Nacionalnih parkova Crne Gore (JP NPCG) dostavilo Monitoru.

Početkom ove godine, u razmaku od samo dva dana, od 28. do 30. januara, na društvenim mrežama osvanula su čak tri snimka na kojima se vidi kako različite osobe na nelegalan način izlovljavaju ribu iz Skadarskog jezera. Dinamitom, agregatima, strujom. Jedan od počinitelja je usnimljen usred bijela dana.

Posljednji u nizu incidenata, u kojima se ogleda koliko je krivolov na Skadarskom jezeru uzeo maha, je paljenje ribarske kućice Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp Security Group. Ova nevladina organizacija je više puta bila na meti napada krivolovaca: ,,Paljene ribarske kolibe je posljedica našeg rada u suzbijanju krivolova na jezeru. Očekujemo od nadležnih organa da će uložiti napore da otkriju ko je počinilac ovog gnusnog djela“. Prema njihovim riječima, pripadnici Uprave policije (UP) treba više da se uključe, kako bi se što efikasnije zaštitili riblji fond i ostale vrijednosti Skadarskog jezera.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta JP NPCG propisano je 16 radnih mjesta za nadzornike na Skadarskom jezeru. Međutim, značajan broj nadzornika odsustvuje sa posla po osnovu korišćenja bolovanja. Iz tog razloga, iz JP NPCG kažu da su na određeno vrijeme angažovali još pet izvršilaca, ribočuvara, kako bi rad službe mogao biti organizovan.

Na površini od 40 hiljada hektara, koliko obuhvata NP Skadarsko jezero, tih petoro izvršilaca je dužno da spriječava i evidentira nezakonit lov, ribolov i gradnje. I da sarađuje sa lokalnim stanovništvom, edukuje posjetioce, naplaćuje ulaznice, pruža pomoć u slučaju poplava i još mnogo toga, što sve potpada u opis njihovog posla,  objašnjavaju iz JP NPCG.

Iz ovog javnog preduzeća za Monitor kažu da je, prema programskim aktivnostima parka, planirano povećanje broja nadzornika. ,,Rad Službe zaštite je 24-časovni i tokom ovog perioda jezero je bilo pokriveno uvijek jednom patrolom, a vrlo često su bile na vodi istovremeno dvije ili tri patrole. Tako je, na primjer, u periodu od 15. marta do 12. maja 2020. godine bilo angažovano 148 patrola. Pored ljudske podrške trudimo se da i tehnički poboljšamo kontrolu na jezeru i u tu svrhu smo instalirali termalnu kameru koja je u funkciji takođe 24 sata”, objašnjavaju. Uspostavljen je i Call centar, kako bi i građani mogli da prijave nelagalne aktivnosti u parku.

Iz NVO Carp Security Group za Monitor ističu da je ove godine saradnja sa JP NPCG bila konkretnija nego ranije. ,,Prije početka zabrana JP NPCG je, na osnovu ugovora o djelu, angažovalo pet naših aktivista kako bi ispunili zakonsku formu. Od Ministarstva poljoprivrede smo dobili ribočuvarske legitimacije, a time i širok dijapazon ovlašćenja. Način saradnje i rada sastojao se iz toga što smo nas petoro, sa ribočuvarskim dozvolama, nekada zajedno sa nadzornicima Službe zaštite, a u nekim slučajevima i samostalno na plovilima“.

I ranije su pojedine nevladine organizacije upozoravale da Nacionalni parkovi Crne Gore nemaju dovoljno ljudstva. Krajem prošle godine, nakon prijave o krivolovu u oku Karuč, gdje važi ribolovni zabran za sve vrste ribe do 15. maja 2024. godine, iz Ekološkog pokreta Ozon su ukazali na to.  ,,Očigledno je da NPCG nemaju dovoljne ljudske i tehničke kapacitete da bi se nosili sa ekokriminalom ovih razmjera. U fokusu njihovog menadžmenta su naplata ulaznica, dozvola i ostale komercijalne usluge, a ne zaustavljanje devastacije ekosistema i prirodnih resursa koje su im povjerene da bi se njima održivo upravljalo. Ako službe zaštite ne mogu obezbijediti oka poput Karuča, onda ne vidimo svrhu uvođenja ovakvih zabrana”, istakli su oni.

Pitanje je  – ako su i sami utvrdili potrebu za angažovanjem više ljudi, zašto godinama NPCG ne mogu da nađu sredstva da zaposle ili osposobe više ljudi za poslove nadzornika na Skadarskom jezeru? Posljednji javnosti dostupan godišnji finansijski izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore datira još iz 2014. godine, kada je  utvrđen niz nepravilnosti u radu.

Služba zaštite raspolaže sa četiri plovna objekta koja se koriste za poslove zaštite prirodnih i kulturnih dobara ovog parka. Na njima se nalaze vanbrodski motori snage 15,70, 80 i 115 konjskih snaga.

Prema podacima JP NPCG, od prvog januara do 11. maja ove godine, od sredstava upotrijebljenih za nezakoniti ribolov, privremeno je oduzeto 18 plovila, 16 vanbrodskih motora, dvije sonde, jedna lovačka puška, tri plinske lampe, jedna plinska boca, dva električna pretvarača, tri ostija, jedan patron za pušku, 56 komada municije, devet mamaca, četiri akumulatora, sedam rezervoara za gorivo, 330 ribolovnih mreža, dvije popunice, 14 bubnjeva, 26 sakova, 63 parangala, šest vesala, tri vrše. I 87 kilograma šarana.

,,Prošle godine, u toku trajanja ribolovnih zabrana, napisana su tri Zapisnika o izvršenoj kontroli za NN lica vezano za krivolov (krivične prijave) i pet Zapisnika o izvršenoj kontroli protiv 7 lica zatečena u krivolovu (prekršajne prijave). U istom periodu oduzeto je i 356 ribarskih mreža, sedam plovila, sedam vanbrodskih motora, šest ribolovnih štapova, devet akumulatora, tri sonde, dvoje pari, jedne osti, tri rezervoara, četiri električna pretvarača, jedan kanister, jedan pojas za spasavanje, i drugo”, preciziraju iz JP NCPG.

Od početka godine, protiv nadzornika Službe zaštite NP Skadarsko jezero, zbog povreda radnih obaveza prilikom obavljanja  radnih zadataka, pokrenuta su 4 disciplinska postupka. Do sada su okončana dva – izricanjem novčanih kazni.

Iz NVO Carp Security Group kažu da su i sami podnosili prijave protiv građana zbog nezakonitog djelovanja. Jedna od njih je prijava  ribočuvara protiv dva građanina  Centru bezbjednosti. Taj postupak je u toku.

Završetak ribolovnog zabrana planiran je od 15. maja. ,,Novim setom mjera, u cilju ublažavanja restrikcija uvedenih usljed korona virusa, omogućeno je obavljanje sportsko-rekreativnog ribolova u Crnom i Biogradskom jezeru, dok je na Skadarskom dozvoljen izlov jegulje”, najavljuju iz JP NPCG.

Bezobzirnost krivolovaci dugo godina  desetkuje  riblji fond Skadarskog jezera. Jezero  gotovo i nema ko da čuva.

                                                                                                                                                                    Andrea JELIĆ  

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo