Povežite se sa nama

OKO NAS

SVAKODNEVNI KRIVOLOV NA SKADARSKOM JEZERU SE NASTAVLJA: Ribočuvara, i dalje, nedovoljno

Objavljeno prije

na

Krivolov ribe na Skadarskom jezeru ne prestaje.  Paljenje ribarske kućice Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp Security Group, samo pokazuje koliko je krivolov na ovom jezeru uzeo maha

 

,,Tradicionalne rođačke, prijateljske i druge veze razlozi su zbog kojih se gledalo kroz prste višedecenijskom problemu krivolova ribe na Skadarskom jezeru“, tvrde iz NVO Carp Security Group.

Od 1. januara do 11. maja 2020. godine inspektori za slatkovodno ribarstvo napisali su  19 prijava protiv 26 osoba. U Osnovnom državnom tužilaštvu, zbog nelegalnih aktivnosti, procesuirano je 14 prijava protiv 22 osobe. Ovo su zvanični podaci koje je Javno preduzeće Nacionalnih parkova Crne Gore (JP NPCG) dostavilo Monitoru.

Početkom ove godine, u razmaku od samo dva dana, od 28. do 30. januara, na društvenim mrežama osvanula su čak tri snimka na kojima se vidi kako različite osobe na nelegalan način izlovljavaju ribu iz Skadarskog jezera. Dinamitom, agregatima, strujom. Jedan od počinitelja je usnimljen usred bijela dana.

Posljednji u nizu incidenata, u kojima se ogleda koliko je krivolov na Skadarskom jezeru uzeo maha, je paljenje ribarske kućice Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp Security Group. Ova nevladina organizacija je više puta bila na meti napada krivolovaca: ,,Paljene ribarske kolibe je posljedica našeg rada u suzbijanju krivolova na jezeru. Očekujemo od nadležnih organa da će uložiti napore da otkriju ko je počinilac ovog gnusnog djela“. Prema njihovim riječima, pripadnici Uprave policije (UP) treba više da se uključe, kako bi se što efikasnije zaštitili riblji fond i ostale vrijednosti Skadarskog jezera.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta JP NPCG propisano je 16 radnih mjesta za nadzornike na Skadarskom jezeru. Međutim, značajan broj nadzornika odsustvuje sa posla po osnovu korišćenja bolovanja. Iz tog razloga, iz JP NPCG kažu da su na određeno vrijeme angažovali još pet izvršilaca, ribočuvara, kako bi rad službe mogao biti organizovan.

Na površini od 40 hiljada hektara, koliko obuhvata NP Skadarsko jezero, tih petoro izvršilaca je dužno da spriječava i evidentira nezakonit lov, ribolov i gradnje. I da sarađuje sa lokalnim stanovništvom, edukuje posjetioce, naplaćuje ulaznice, pruža pomoć u slučaju poplava i još mnogo toga, što sve potpada u opis njihovog posla,  objašnjavaju iz JP NPCG.

Iz ovog javnog preduzeća za Monitor kažu da je, prema programskim aktivnostima parka, planirano povećanje broja nadzornika. ,,Rad Službe zaštite je 24-časovni i tokom ovog perioda jezero je bilo pokriveno uvijek jednom patrolom, a vrlo često su bile na vodi istovremeno dvije ili tri patrole. Tako je, na primjer, u periodu od 15. marta do 12. maja 2020. godine bilo angažovano 148 patrola. Pored ljudske podrške trudimo se da i tehnički poboljšamo kontrolu na jezeru i u tu svrhu smo instalirali termalnu kameru koja je u funkciji takođe 24 sata”, objašnjavaju. Uspostavljen je i Call centar, kako bi i građani mogli da prijave nelagalne aktivnosti u parku.

Iz NVO Carp Security Group za Monitor ističu da je ove godine saradnja sa JP NPCG bila konkretnija nego ranije. ,,Prije početka zabrana JP NPCG je, na osnovu ugovora o djelu, angažovalo pet naših aktivista kako bi ispunili zakonsku formu. Od Ministarstva poljoprivrede smo dobili ribočuvarske legitimacije, a time i širok dijapazon ovlašćenja. Način saradnje i rada sastojao se iz toga što smo nas petoro, sa ribočuvarskim dozvolama, nekada zajedno sa nadzornicima Službe zaštite, a u nekim slučajevima i samostalno na plovilima“.

I ranije su pojedine nevladine organizacije upozoravale da Nacionalni parkovi Crne Gore nemaju dovoljno ljudstva. Krajem prošle godine, nakon prijave o krivolovu u oku Karuč, gdje važi ribolovni zabran za sve vrste ribe do 15. maja 2024. godine, iz Ekološkog pokreta Ozon su ukazali na to.  ,,Očigledno je da NPCG nemaju dovoljne ljudske i tehničke kapacitete da bi se nosili sa ekokriminalom ovih razmjera. U fokusu njihovog menadžmenta su naplata ulaznica, dozvola i ostale komercijalne usluge, a ne zaustavljanje devastacije ekosistema i prirodnih resursa koje su im povjerene da bi se njima održivo upravljalo. Ako službe zaštite ne mogu obezbijediti oka poput Karuča, onda ne vidimo svrhu uvođenja ovakvih zabrana”, istakli su oni.

Pitanje je  – ako su i sami utvrdili potrebu za angažovanjem više ljudi, zašto godinama NPCG ne mogu da nađu sredstva da zaposle ili osposobe više ljudi za poslove nadzornika na Skadarskom jezeru? Posljednji javnosti dostupan godišnji finansijski izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore datira još iz 2014. godine, kada je  utvrđen niz nepravilnosti u radu.

Služba zaštite raspolaže sa četiri plovna objekta koja se koriste za poslove zaštite prirodnih i kulturnih dobara ovog parka. Na njima se nalaze vanbrodski motori snage 15,70, 80 i 115 konjskih snaga.

Prema podacima JP NPCG, od prvog januara do 11. maja ove godine, od sredstava upotrijebljenih za nezakoniti ribolov, privremeno je oduzeto 18 plovila, 16 vanbrodskih motora, dvije sonde, jedna lovačka puška, tri plinske lampe, jedna plinska boca, dva električna pretvarača, tri ostija, jedan patron za pušku, 56 komada municije, devet mamaca, četiri akumulatora, sedam rezervoara za gorivo, 330 ribolovnih mreža, dvije popunice, 14 bubnjeva, 26 sakova, 63 parangala, šest vesala, tri vrše. I 87 kilograma šarana.

,,Prošle godine, u toku trajanja ribolovnih zabrana, napisana su tri Zapisnika o izvršenoj kontroli za NN lica vezano za krivolov (krivične prijave) i pet Zapisnika o izvršenoj kontroli protiv 7 lica zatečena u krivolovu (prekršajne prijave). U istom periodu oduzeto je i 356 ribarskih mreža, sedam plovila, sedam vanbrodskih motora, šest ribolovnih štapova, devet akumulatora, tri sonde, dvoje pari, jedne osti, tri rezervoara, četiri električna pretvarača, jedan kanister, jedan pojas za spasavanje, i drugo”, preciziraju iz JP NCPG.

Od početka godine, protiv nadzornika Službe zaštite NP Skadarsko jezero, zbog povreda radnih obaveza prilikom obavljanja  radnih zadataka, pokrenuta su 4 disciplinska postupka. Do sada su okončana dva – izricanjem novčanih kazni.

Iz NVO Carp Security Group kažu da su i sami podnosili prijave protiv građana zbog nezakonitog djelovanja. Jedna od njih je prijava  ribočuvara protiv dva građanina  Centru bezbjednosti. Taj postupak je u toku.

Završetak ribolovnog zabrana planiran je od 15. maja. ,,Novim setom mjera, u cilju ublažavanja restrikcija uvedenih usljed korona virusa, omogućeno je obavljanje sportsko-rekreativnog ribolova u Crnom i Biogradskom jezeru, dok je na Skadarskom dozvoljen izlov jegulje”, najavljuju iz JP NPCG.

Bezobzirnost krivolovaci dugo godina  desetkuje  riblji fond Skadarskog jezera. Jezero  gotovo i nema ko da čuva.

                                                                                                                                                                    Andrea JELIĆ  

Komentari

Izdvojeno

ŠTRAJK U BERANSKOM SIMON VOJAŽU: Opet iz rikverca u rikverc

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zaposleni u beranskom autoprevoznom preduzeću Simon vojaž stupili su u generalni štrajk, nakon što im preko dvije godine vlasnik kompanije Mehmed Adrović nije isplatio zarade, dnevnice i ostala zakonom garantovana primanja. Najveće autoprevozno preduzeće na sjeveru države neslavni je rekorder u broju neizmirenih plata radnicima

 

Kada je u decembru 2005. godine organizovana licitacija za prodaju beranskog autoprevoznog preduzeća Jugoprevoz, pojavili su se tada malo poznati Mehmed Adrović i potpuno nepoznati luksemburkški državljanin Simon Bernar.

Mehmed Adrović, zvani Meša, koju godinu kasnije će se politički aktivirati u Demokratskoj partiji socijalista. Danas je predsjednik Opštinskog odbora te partije u Petnjici i predsjednik lokalnog parlamenta u tom mjestu.

Skoro deceniju i po kasnije, kolo sreće se okrenulo. Zaposleni u beranskom autoprevoznom preduzeću Simon vojaž stupili su u generalni štrajk, nakon što im preko dvije godine vlasnik kompanije Mehmed Adrović nije isplatio zarade, dnevnice i ostala zakonom garantovana primanja.To najveće autoprevozno preduzeće na sjeveru države neslavni je rekorder u broju neizmirenih plata svojim radnicima.

„Posljednja plata je bila za jun 2018. Mi ne znamo više ni kako ni zašto radimo. Svima nam je stalo da se preduzeće ne ugasi, ali ovo je postala potpuno neodrživa situacija” – napisali su oni u pismu koje su dostavili medijima prije štrajka.

Radnici ne mogu da vjeruju da njihova firma sa čitavim kompleksom imovine, autobuskom stanicom sa restoranom, tehničkim pregledom, servisom za održavanje motornih vozila, turističkom agencijom, kao i najvećim voznim parkom na sjeveru Crne Gore, ne može da opstane.

„Došli smo u situaciju da nam druga preduzeća zbog dugovanja oduzimaju autobuse, ili ih kupuju za male pare, a mi ne znamo gdje taj novac ide” – pišu radnici.

Došli su na ivicu, a država im je okrenula leđa. „Da li zbog toga što je vlasnik visoki funkcioner Demokratske partije socijalista, pa mu tolerišu sve što radi, odnosno ne radi” – pitaju radnici.

Zbog ovakve situacije zaposleni skoro svakodnevno napuštaju firmu i odlaze kod drugih poslodavaca. Od nekadašnjih stotinu dvadeset, ostalo je trenutno svega oko četrdeset zaposlenih.

„Mi molimo nadležne državne organe, inspekcijske službe, a zatim tužilaštvo i policiju, da se uključe u rješavanje situacije koja je postala neizdrživa. Najveći dio nas koji smo ostali i dalje da radimo, u poznim smo godinama, kada nas više niko neće. Sve mlađe što je bilo, pobjeglo je. Valja hraniti porodice, a platu nijeste primili dvije godine” – kažu radnici.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

BILJNE VRSTE NA SJEVERU UGROŽENE NELEGALNIM BRANJEM: Kao ničije 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nesavjesno, nelegalno branje i prodaja, uskoro će iskorijeniti  nekoliko biljnih vrsta sa crnogorskih planina, tvrde ekolozi. Godinama stižu ista upozorenja  o alarmantnom stanju u toj oblasti, a država ne čini ništa da zaštiti biljno blago

 

Iz kolašinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine,  prije nekoliko dana su saopštili da je na području te opštine, kontinuirano i sve ozbiljnije, ugroženo nekoliko biljnih vrsta.  Riječ je o ljekovitom bilju i šumskim plodovima, a najugorženiji su, kažu stručnjaci za ekologiju iz te lokalne uprave, lincura, somina, borovnica… Kontrola branja šumskih plodova je nedovoljna, piše u izvještaju o stanju životne sredine.

Kolašin nije izuzetak. Nelegalnom berbom i nedostatkom sistemskih zaštitnih mehanizama ugrožene su mnoge biljne vrste. Kolašin nije izuzetak.  Stanje je isto na cijelom sjeveru. Tek pojedini sporadnični projekti, koje relizuje isključivo civilni sektor, skrenu pažnju na taj ogroman problem. Država nije učinila ništa više od deklarativnog zalaganja da se biljne vrste, među kojima su neke i zaštićene, sačuvaju.

Žuta lincura (Gentiana lutea), polako nestaje, tvrde ekolozi. Svejedno, gotovo na svakoj pijaci je moguće kupiti od onih koji su je nelegalno ubrali. To je nacionalnim zakondovstvom zaštićena biljna vrsta, uvrštena i  u međunarodnu „Habitat direktivu“. Korijen biljke je ljekovit, koristi se i u zvaničnoj i u alternativnoj medicini. Zato je nekontrolisana berba i prodaja na crnom tržištu  dovela i do nestajanja.

Na našim prostorima postala je vrlo popularna  40-ih godina prošlog vijeka, zbog čega je počela i obimnija berba, odnosno kopanje korijena. Njen hemijski sastav otkriven je tek početkom 20. vijeka, iako je  korištena mnogo prije  toga. Osim u Crnoj Gori, na Balkanu je ima u Bosni, Hrvatskoj (Lici) i jugozapadnoj Srbiji.

Zbog široke primjene, kultivacija lincure ekonomski je opravdana. Ipak, tek rijetki u našoj državi, finasirani, uglavnom, stranim grantovima, su se upustili u plantažni uzgoj te biljke i tako pokušali da sačuvaju njena prirodna staništa.

Prije nekoliko godina NVO Natura, uz podršku UNDP-a, u okviru projekta Ljekovito bilje – značaj za lokalni ekonomski razvoj i očuvanje prirodnih resursa, počela je eksperimentalno plantažni uzgoj Gentiana lutea nadomak Kolašina.  Tako je formirana prva eksperimentalna parcela za plantažno gajenje lincure u Crnoj Gori.

„Plantažna proizvodnja lincure je važna jer se na ovaj način štiti životna sredina, odnosno ova rijetka i zaštićena biljna vrsta. Zbog velike potražnje u narodnoj i zvaničnoj medicini lincura se nelegalno i nekontrolisano eksploatiše“ –  kažu u toj NVO.

Projekat podrazumijeva da se sadnice lincure vraćaju  u prirodno okruženje kako bi se na taj način povećala brojnost te rijetke biljke. Plantažna proizvodnja lincure, objašnjavaju, može da bude i značajan ekonomski oslonac stanovništva na selu. Naredne faze tog projekta su formiranje pokaznih parcela u zaštićenim područjima i formiranje eksperimentalnih parcela u okviru nekoliko domaćinstava u Kolašinu i Andrijevici.

„Sve ovo se radi u okviru aktivnost za uspostavljanje Regionalnog parka Komovi. Htjeli smo da pokažemo kako postoji i mogućnost plantažnog gajenja, ali i da zaštitimo lincuru u prirodnim staništima. Pored toga, plantažno gajenje je i siguran i dobar način da poljoprivrednici zarade“ – kaže direktor NVO Natura Mikan Medenica.

Očekivani prinos sa hektara je do 10 tona ljekovitog korijenja, tokom prvih godina, kasnije i više. Iskustva uzgajivača u okruženju svjedoče da se na hektaru zemljišta gaji i do 100.000 biljaka, uz  prinos  svježeg korijena od 24 do 40 tona. Nakon sušenja ostane od šest do 10 tona po hektaru. Taj  prinos se odnosi na biljke stare pet godina, u šestoj godini može biti i do 30 odsto veći, a u sedmoj čak i do 70 odsto.

Prema podacima, koji se mogu naći u medijima iz regiona, cijena  osušenog korijena kreće se od 10 do 12 eura po kilogramu. Ulaganja potrebna za gajenje lincure nijesu  velika – samo priprema zemlje i ručni rad. Zaštita joj nije potrebna,  jer je u prirodi ništa ne napada. Pored svega toga, plnatažni zasadi su i dalje rijetkost.

Na listi ugroženih bilnih vrsta na sjeveru je odavno i šumska  borovnica. Iako svake godine sa zvaničnih adresa stigne bar po jedan apel nesavjesnim beračima i otkupljivačima, na nivou su incidenta krivične prijave protiv njih. Na planinama sjevera svakog ljeta taj šumski plod se tamani, branjem mehaničkim sredstvima, što je zakonom zabranjeno. Posao kontrole branja borovnice, prije par godina, povjeren je Upravi za šume, čiji službenici su više puta ponovili kako niti imaju potrebnu logistiku niti im ostaje vremena da se tom poslu ozbiljnije posvete. Za to vrijeme, na stotine tona „plavog blaga“ sjevera, ubranog nelegalno, završi na evropskom tržištu. Dobro zarade samo otkupljivači.

Borovnice treba isključivo brati ručno i nikako grebenom, ponavljaju, obično početkom ljeta,  iz  Ministarstva poljoprivrede. Branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano je zakonom,  a za nepoštovanje zakonskih odredbi  predviđene su kazne od 2.000 do 40.000 eura.

Jednocifren je broj onih koji su tokom minule decenije platili tu kaznu. A decenijama je, od jula do septembra,  u borovnjacima na stotine berača, koji po bagatelnim cijenama prodaju ubrane plodove desetinama otkupljivača.

U više navrata na uništavanje borovnjaka upozoravali su botaničar Danijel Vincek i prof. dr Miodrag Jovančević sa Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja.  Nesavjesnim branjem, pored lošeg kvaliteta berbe, uništavaju se i mješoviti pupoljci, lome stabljike, pa se svake naredne godine smanjuje rod. Drastično se smanjuju i površine pokrivene borovnjacima.

Branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe.

„Sakupljanje borovnice u komercijalne svrhe dozvoljeno je u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja (fazi sazrijevanja bobice) pod uslovom da se ne upotrebljavaju mehanička sredstva (grebeni i dr.); ne čupaju ili oštećuju podzemni organi; na području sakupljanja ostavi najmanje 25 odsto od ukupno utvrđene količine biljne vrste, ne lome, oštećuju stabla i grane žbunova i ne nanosi druga šteta borovnici i njenom staništu“ regulisano je propisima, koje niko  ne poštuje.

Propisano je da branje u komercijalne svrhe treba da obavljaju samo obučeni berači. Nikada nijedna obuka zvanično nije organizovana.

                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VRHOVNI SUD RJEŠENJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PROGLASIO NEZAKONITIM: Traži se ponovo domaćin kolašinskih rijeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvogodišnje nesuglasice između kolašinskih ribolovnih klubova, okončao je Vrhovni sud. Ministarstvo poljoprivrede ponovo konkursom traži klub koji će gazdovati ribljim fondom na području te opštine, nakon što je sud prethodni izbor proglasio nezakonitim

 

Rješenje kojim je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja prije dvije godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom na područku kolašinske opštne Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača nezakonito je. Tako je odlučio Vrhovni sud,  nakon što je Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva.

U tužbi tog kluba je istaknuto da je u postupku odlučivanja Ministarstvo zanemarilo činjenicu da je SRK Tara i Morača još 2016. godine isključeno iz članstva Saveza sportsko-ribolovnih organizacija Crne Gore. Članstvo u tom savezu obaveza je za sve koji se kandiduju za gazdovanje vodama.

Iako je 2018. Ministarstvo poljoprivrede povjerilo gazdovanje vodama SRK Tara i Morača na šest godina, pritisnuti sudskim odlukama, u tom resoru ponovo konkursom traže „domaćina“.

Javni oglas će trajati do sredine narednog mjeseca.

„Očekujemo da će ovog puta resorno ministarstvo postupiti kako je presudom naloženo. Dokazali smo da SRK Tara i Morača nezakonito upravlja vodama. Gupa ljudi, okupljenih u tom klubu, godinama ruši svaki pokušaj da se na kolašinskim vodama uvede red, da se ribolov obavlja  u skladu sa zakonom, da se u našem gradu razvija i ribolovni turizam“ – kazao je Mile Lazarević iz SFFK Maniro.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo