Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve je stalo, samo brojke rastu

Objavljeno prije

na

salterska-sluzba

Jedva su u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore zaustavili stopu nezaposlenosti, da dalje ne pada. Ove sedmice ona iznosi 10, 57. Pet dana ranije bila je 10, 67. I tako unazad, sve sedmicu po sedmicu. Desi se, istina, ponekad i da poraste. Tako su u martu ove godine iz ZZZCG zabrinuto objavili da je stopa „porasla sa 10,91 na 10,92 odsto”. Razvoj crnogorskog tržišta rada, bar sudeći po zvaničnoj statistici, ne ometa ni svjetska ekonomska kriza. Naprotiv, dok evropske zemlje muče muku sa porastom nezaposlenosti, kod nas idila. Tako je, recimo, u Irskoj stopa nezaposlenosti sa jedan odsto porasla na jedanaest. I u Španiji je veća od domaće – 12, 8. Mi smo negdje tu, rame uz rame, sa najrazvijenijim evropskim zemljama, gdje je stopa nezaposlenosti oko devet odsto. MEĐUNARODNA STATISTIKA NA DOMAĆI NAČIN: „Sve više ljudi traži azil u bogatoj razvijenoj državi Crnoj Gori. Milion Amerikanaca svake godine pokuša da prebjegne u tu razvijenu balkansku državu”, ironično komentariše anonimni crnogorski čitalac na jednom od ovdašnjih sajtova, pošto je pročitao podatke Zavoda za zapošljavanje – o opadajućoj stopi nezaposlenosti. Nije potrebno biti stručnjak za statistiku, pa kazati da sa brojkama Zavoda nešto nije u redu. ,,Žrtve tranzicije”, kako radnike koji su ostali bez posla zovu iz SSSCG, su sve češće pred Vladom, a termin za štrajkovanje će uskoro morati da se zakazuje. Nove fabrike, u međuvremenu, nijesu otvarane. Gradnja nije više tako unosan posao. Na kraju, svi poznajemo one koji godinama bezuspješno pokušavaju da se zaposle.

U Zavodu kažu, nezaposlenih sve manje, a posla ne hvali. Zoran Jelić, direktor Zavoda, tvrdi za Monitor da je njihova statistika potpuno validna, te da je u skladu sa svjetskim standardima kad je vođenje statistike nezaposlenosti u pitanju.

On objašnjava da se u skladu sa standardima Međunarodne organizacije rada, ,,nezaposlenom smatra osoba koja ne radi, nema posao na koji će se vratiti i aktivno traži posao”. Takvih je u Crnoj Gori 27. 910.

Kad god se u Crnu Goru uvezu neki evropski ili međunarodni standardi, ovdje ih izvitopere i iskoriste u korist vladajućih. Tako je i sa statistikom. Broj nezaposlenih pada upravo zbog toga što u Zavodu kao nezaposlene vodi samo one za koje sam procjeni da ,,aktivno traže posao”.

,,To su oni koji nijesu na evidenciji samo zbog računa za struju ili zdravstvenog osiguranja. Oni koji ne odbijaju poslove”, objašnjava Jelić. Ostali se ne računaju. A njih je mnogo više. Podaci Monstata, Zavoda za statistiku Crne Gore, iz 2006. govore da je nezaposlenih tada bilo 74.820. To su brojke zasnovane na podacima iz preduzeća i Fonda za zdravstvo.

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, tvrdi za Monitor da je takvih danas mnogo više: ,,Podaci Fonda za zdravstveno osiguranje govore da po osnovu nezaposlenosti trenutno više od 90 hiljada građana ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje. To je pravo stanje. Još ako se uzme 60 hiljada članova njihovih porodica koji preko njih ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje, onda je jasno da u Crnoj Gori 150 hiljada ljudi nema nikakvih prihoda”. U julu 2000. bilježi Zavod, broj nezaposlenih bio je 86.163, a stopa nezaposlenosti najveća – 32, 7 odsto. Kad bi se statistika vodila kao nekada, stopa nezaposlenosti bila bi veća nego tada.

Medojević komentariše statistiku Zavoda: ,,Podaci Zavoda su odavno samo propaganda u korist vladajuće partije i njihovih navodnih ekonomskih podviga”

Koliko su u Zavodu slobodni u procjeni ko stvarno traži posao, a ko ne, govori i to da ni Monstat, u anketi o radnoj snazi izdatoj ove godine, nije broj zaposlenih mogao da smanji ispod 40 hiljada, sve koristeći definicije nezaposlenosti Međunarodne organizacije rada.

BERZA RADA A NE ZAVOD: U ZZZCG ne kriju da u nezaposlene ne računaju sve one koje kao takve vodi Fond za zdravstveno osiguranje. Zavod je, za neupućene, napredovao u berzu rada.

,,Mi smo berza rada, a ne socijalna ustanova”, napominje Jelić. U samoprozvanoj berzi rada, međutim, i dalje postoji mogućnost da službenici šapnete šifru koja znači da od njih hoćete samo zdravstvenu knjižicu. Knjižicu dobijate, ali vas statistika ne računa.

Nego, kad treba dokazati da posla u Crnoj Gori ima, statističari Zavoda imaju i svoje standarde, nepoznate svjetskoj statistici.

Jelić objašnjava da je od maja ove godine preko Zavoda oglašeno 24 hiljade slobodnih radnih mjesta. Broj oglasa za slobodna radna mjesta od januara ove godine manji je u odnosu na prošlu godinu u istom periodu za devet posto. Ali, u Zavodu su se dosjetili metodologije koja pokazuje da nam je ipak bolje sada: ,,U dnevnim novinama je, mimo Zavoda, oglašeno još sedam hiljada radnih mjesta, koji su u kategoriji sivog tržišta. Kad se to sabere sa onih 24 hiljade oglašenih preko Zavoda, ispada da je slobodnih radnih mjesta bilo 31 hiljada, a nezaposlenih je 27. 910. Očigledno je da posla u Crnoj Gori ima”, kaže Jelić. Ko je u Zavodu zadužen da prebrojava oglase u dnevnim novinama, nijesmo saznali.

Da je naša statistika nepouzdana, kaže Medojević, ocjene su i Svjetske banke i MMF-a. U Monstatu, tako, imaju statistiku za sve prilike. U mjesečnom statističkom pregledu iz ove godine, stoji , recimo, da je zaposlenih prošle godine u Crnoj Gori bilo – 166.222. Isti Monstat u nedavno objavljenoj anketi kaže da je zaposlenih bilo – 221.900. Pa ti budi pametan.

Stvar je naravno, opet, u primjeni svjetskih standarda. U anketi se kao zaposleni vode čak i oni koji su u sedmici kad je anketa rađena ,,obavljali bilo kakav posao za profit ili zaradu čak i manje od sat vremena”. Pa i čak ako nijesu bili plaćeni novcem, već, kako stoji u objašnjenju, ,,u naturi”. Što će reći: ako je nekog komšija počastio hranom i pićem dok mu je pomagao da okopa baštu, može se, po kriterijuma Monstata računati u zaposlene. U zaposlene se tako računa i ,,ribar koji popravlja mreže i brod za budući rad”.

DALEKO OD EVROPE: Statistika koju objavljuju Zavod i Monstat pokazuje i ono čime se iz uprave ovih firmi ne diče.

Tako na primjer, od 63.898 oglašenih radnih mjesta tokom prošle godine, kaže statistika ZZCG, samo 18 hiljada je bilo na neodređeno vrijeme, dok je čak 45.891 hiljada bilo na određeno.

,,To određeno kod nas, pogotovu u trgovini, nekad znači ne na sedmicu ili mjesec, nego i na sat. I takvi se računaju u zaposlene”, kaže Medojević.

Statistika ZZZCG, takođe, kaže da se broj onih koji primaju novčanu naknadu od Zavoda sa 7833, koliko ih je bilo 2006, povećao na 12 558 – toliko ih je evidentirano u februaru ove godine. S tim što ih je samo mjesec ranije bilo skoro tri hiljade manje. To su oni kojima je, kako to zakon definiše, radni odnos prestao bez njihove krivice.

Takođe, statistika kaže, da se broj zaposlenih povećao najviše u državnom sektoru. Tokom 2006 u sektoru ,,državne uprave i obaveznog zdravstvenog osiguranja” bilo ih je 10.345. Danas ih je 18.717. U ostalim sektorima nije bilo ni približno tolikog skoka zaposlenih. Naprotiv, u mnogim granama, prikazan je pad.

Nego, to nijesu podaci za konferencije za novinare na kojima se, sve u brojkama, pokazuje kako je Crna Gora – zemlja snova. Ili, kako se to sad stručno kaže – lider u regionu.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo