Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve je stalo, samo brojke rastu

Objavljeno prije

na

Jedva su u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore zaustavili stopu nezaposlenosti, da dalje ne pada. Ove sedmice ona iznosi 10, 57. Pet dana ranije bila je 10, 67. I tako unazad, sve sedmicu po sedmicu. Desi se, istina, ponekad i da poraste. Tako su u martu ove godine iz ZZZCG zabrinuto objavili da je stopa „porasla sa 10,91 na 10,92 odsto”. Razvoj crnogorskog tržišta rada, bar sudeći po zvaničnoj statistici, ne ometa ni svjetska ekonomska kriza. Naprotiv, dok evropske zemlje muče muku sa porastom nezaposlenosti, kod nas idila. Tako je, recimo, u Irskoj stopa nezaposlenosti sa jedan odsto porasla na jedanaest. I u Španiji je veća od domaće – 12, 8. Mi smo negdje tu, rame uz rame, sa najrazvijenijim evropskim zemljama, gdje je stopa nezaposlenosti oko devet odsto. MEĐUNARODNA STATISTIKA NA DOMAĆI NAČIN: „Sve više ljudi traži azil u bogatoj razvijenoj državi Crnoj Gori. Milion Amerikanaca svake godine pokuša da prebjegne u tu razvijenu balkansku državu”, ironično komentariše anonimni crnogorski čitalac na jednom od ovdašnjih sajtova, pošto je pročitao podatke Zavoda za zapošljavanje – o opadajućoj stopi nezaposlenosti. Nije potrebno biti stručnjak za statistiku, pa kazati da sa brojkama Zavoda nešto nije u redu. ,,Žrtve tranzicije”, kako radnike koji su ostali bez posla zovu iz SSSCG, su sve češće pred Vladom, a termin za štrajkovanje će uskoro morati da se zakazuje. Nove fabrike, u međuvremenu, nijesu otvarane. Gradnja nije više tako unosan posao. Na kraju, svi poznajemo one koji godinama bezuspješno pokušavaju da se zaposle.

U Zavodu kažu, nezaposlenih sve manje, a posla ne hvali. Zoran Jelić, direktor Zavoda, tvrdi za Monitor da je njihova statistika potpuno validna, te da je u skladu sa svjetskim standardima kad je vođenje statistike nezaposlenosti u pitanju.

On objašnjava da se u skladu sa standardima Međunarodne organizacije rada, ,,nezaposlenom smatra osoba koja ne radi, nema posao na koji će se vratiti i aktivno traži posao”. Takvih je u Crnoj Gori 27. 910.

Kad god se u Crnu Goru uvezu neki evropski ili međunarodni standardi, ovdje ih izvitopere i iskoriste u korist vladajućih. Tako je i sa statistikom. Broj nezaposlenih pada upravo zbog toga što u Zavodu kao nezaposlene vodi samo one za koje sam procjeni da ,,aktivno traže posao”.

,,To su oni koji nijesu na evidenciji samo zbog računa za struju ili zdravstvenog osiguranja. Oni koji ne odbijaju poslove”, objašnjava Jelić. Ostali se ne računaju. A njih je mnogo više. Podaci Monstata, Zavoda za statistiku Crne Gore, iz 2006. govore da je nezaposlenih tada bilo 74.820. To su brojke zasnovane na podacima iz preduzeća i Fonda za zdravstvo.

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, tvrdi za Monitor da je takvih danas mnogo više: ,,Podaci Fonda za zdravstveno osiguranje govore da po osnovu nezaposlenosti trenutno više od 90 hiljada građana ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje. To je pravo stanje. Još ako se uzme 60 hiljada članova njihovih porodica koji preko njih ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje, onda je jasno da u Crnoj Gori 150 hiljada ljudi nema nikakvih prihoda”. U julu 2000. bilježi Zavod, broj nezaposlenih bio je 86.163, a stopa nezaposlenosti najveća – 32, 7 odsto. Kad bi se statistika vodila kao nekada, stopa nezaposlenosti bila bi veća nego tada.

Medojević komentariše statistiku Zavoda: ,,Podaci Zavoda su odavno samo propaganda u korist vladajuće partije i njihovih navodnih ekonomskih podviga”

Koliko su u Zavodu slobodni u procjeni ko stvarno traži posao, a ko ne, govori i to da ni Monstat, u anketi o radnoj snazi izdatoj ove godine, nije broj zaposlenih mogao da smanji ispod 40 hiljada, sve koristeći definicije nezaposlenosti Međunarodne organizacije rada.

BERZA RADA A NE ZAVOD: U ZZZCG ne kriju da u nezaposlene ne računaju sve one koje kao takve vodi Fond za zdravstveno osiguranje. Zavod je, za neupućene, napredovao u berzu rada.

,,Mi smo berza rada, a ne socijalna ustanova”, napominje Jelić. U samoprozvanoj berzi rada, međutim, i dalje postoji mogućnost da službenici šapnete šifru koja znači da od njih hoćete samo zdravstvenu knjižicu. Knjižicu dobijate, ali vas statistika ne računa.

Nego, kad treba dokazati da posla u Crnoj Gori ima, statističari Zavoda imaju i svoje standarde, nepoznate svjetskoj statistici.

Jelić objašnjava da je od maja ove godine preko Zavoda oglašeno 24 hiljade slobodnih radnih mjesta. Broj oglasa za slobodna radna mjesta od januara ove godine manji je u odnosu na prošlu godinu u istom periodu za devet posto. Ali, u Zavodu su se dosjetili metodologije koja pokazuje da nam je ipak bolje sada: ,,U dnevnim novinama je, mimo Zavoda, oglašeno još sedam hiljada radnih mjesta, koji su u kategoriji sivog tržišta. Kad se to sabere sa onih 24 hiljade oglašenih preko Zavoda, ispada da je slobodnih radnih mjesta bilo 31 hiljada, a nezaposlenih je 27. 910. Očigledno je da posla u Crnoj Gori ima”, kaže Jelić. Ko je u Zavodu zadužen da prebrojava oglase u dnevnim novinama, nijesmo saznali.

Da je naša statistika nepouzdana, kaže Medojević, ocjene su i Svjetske banke i MMF-a. U Monstatu, tako, imaju statistiku za sve prilike. U mjesečnom statističkom pregledu iz ove godine, stoji , recimo, da je zaposlenih prošle godine u Crnoj Gori bilo – 166.222. Isti Monstat u nedavno objavljenoj anketi kaže da je zaposlenih bilo – 221.900. Pa ti budi pametan.

Stvar je naravno, opet, u primjeni svjetskih standarda. U anketi se kao zaposleni vode čak i oni koji su u sedmici kad je anketa rađena ,,obavljali bilo kakav posao za profit ili zaradu čak i manje od sat vremena”. Pa i čak ako nijesu bili plaćeni novcem, već, kako stoji u objašnjenju, ,,u naturi”. Što će reći: ako je nekog komšija počastio hranom i pićem dok mu je pomagao da okopa baštu, može se, po kriterijuma Monstata računati u zaposlene. U zaposlene se tako računa i ,,ribar koji popravlja mreže i brod za budući rad”.

DALEKO OD EVROPE: Statistika koju objavljuju Zavod i Monstat pokazuje i ono čime se iz uprave ovih firmi ne diče.

Tako na primjer, od 63.898 oglašenih radnih mjesta tokom prošle godine, kaže statistika ZZCG, samo 18 hiljada je bilo na neodređeno vrijeme, dok je čak 45.891 hiljada bilo na određeno.

,,To određeno kod nas, pogotovu u trgovini, nekad znači ne na sedmicu ili mjesec, nego i na sat. I takvi se računaju u zaposlene”, kaže Medojević.

Statistika ZZZCG, takođe, kaže da se broj onih koji primaju novčanu naknadu od Zavoda sa 7833, koliko ih je bilo 2006, povećao na 12 558 – toliko ih je evidentirano u februaru ove godine. S tim što ih je samo mjesec ranije bilo skoro tri hiljade manje. To su oni kojima je, kako to zakon definiše, radni odnos prestao bez njihove krivice.

Takođe, statistika kaže, da se broj zaposlenih povećao najviše u državnom sektoru. Tokom 2006 u sektoru ,,državne uprave i obaveznog zdravstvenog osiguranja” bilo ih je 10.345. Danas ih je 18.717. U ostalim sektorima nije bilo ni približno tolikog skoka zaposlenih. Naprotiv, u mnogim granama, prikazan je pad.

Nego, to nijesu podaci za konferencije za novinare na kojima se, sve u brojkama, pokazuje kako je Crna Gora – zemlja snova. Ili, kako se to sad stručno kaže – lider u regionu.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo