Jedva su u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore zaustavili stopu nezaposlenosti, da dalje ne pada. Ove sedmice ona iznosi 10, 57. Pet dana ranije bila je 10, 67. I tako unazad, sve sedmicu po sedmicu. Desi se, istina, ponekad i da poraste. Tako su u martu ove godine iz ZZZCG zabrinuto objavili da je stopa „porasla sa 10,91 na 10,92 odsto”. Razvoj crnogorskog tržišta rada, bar sudeći po zvaničnoj statistici, ne ometa ni svjetska ekonomska kriza. Naprotiv, dok evropske zemlje muče muku sa porastom nezaposlenosti, kod nas idila. Tako je, recimo, u Irskoj stopa nezaposlenosti sa jedan odsto porasla na jedanaest. I u Španiji je veća od domaće – 12, 8. Mi smo negdje tu, rame uz rame, sa najrazvijenijim evropskim zemljama, gdje je stopa nezaposlenosti oko devet odsto. MEĐUNARODNA STATISTIKA NA DOMAĆI NAČIN: „Sve više ljudi traži azil u bogatoj razvijenoj državi Crnoj Gori. Milion Amerikanaca svake godine pokuša da prebjegne u tu razvijenu balkansku državu”, ironično komentariše anonimni crnogorski čitalac na jednom od ovdašnjih sajtova, pošto je pročitao podatke Zavoda za zapošljavanje – o opadajućoj stopi nezaposlenosti. Nije potrebno biti stručnjak za statistiku, pa kazati da sa brojkama Zavoda nešto nije u redu. ,,Žrtve tranzicije”, kako radnike koji su ostali bez posla zovu iz SSSCG, su sve češće pred Vladom, a termin za štrajkovanje će uskoro morati da se zakazuje. Nove fabrike, u međuvremenu, nijesu otvarane. Gradnja nije više tako unosan posao. Na kraju, svi poznajemo one koji godinama bezuspješno pokušavaju da se zaposle.
U Zavodu kažu, nezaposlenih sve manje, a posla ne hvali. Zoran Jelić, direktor Zavoda, tvrdi za Monitor da je njihova statistika potpuno validna, te da je u skladu sa svjetskim standardima kad je vođenje statistike nezaposlenosti u pitanju.
On objašnjava da se u skladu sa standardima Međunarodne organizacije rada, ,,nezaposlenom smatra osoba koja ne radi, nema posao na koji će se vratiti i aktivno traži posao”. Takvih je u Crnoj Gori 27. 910.
Kad god se u Crnu Goru uvezu neki evropski ili međunarodni standardi, ovdje ih izvitopere i iskoriste u korist vladajućih. Tako je i sa statistikom. Broj nezaposlenih pada upravo zbog toga što u Zavodu kao nezaposlene vodi samo one za koje sam procjeni da ,,aktivno traže posao”.
,,To su oni koji nijesu na evidenciji samo zbog računa za struju ili zdravstvenog osiguranja. Oni koji ne odbijaju poslove”, objašnjava Jelić. Ostali se ne računaju. A njih je mnogo više. Podaci Monstata, Zavoda za statistiku Crne Gore, iz 2006. govore da je nezaposlenih tada bilo 74.820. To su brojke zasnovane na podacima iz preduzeća i Fonda za zdravstvo.
Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, tvrdi za Monitor da je takvih danas mnogo više: ,,Podaci Fonda za zdravstveno osiguranje govore da po osnovu nezaposlenosti trenutno više od 90 hiljada građana ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje. To je pravo stanje. Još ako se uzme 60 hiljada članova njihovih porodica koji preko njih ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje, onda je jasno da u Crnoj Gori 150 hiljada ljudi nema nikakvih prihoda”. U julu 2000. bilježi Zavod, broj nezaposlenih bio je 86.163, a stopa nezaposlenosti najveća – 32, 7 odsto. Kad bi se statistika vodila kao nekada, stopa nezaposlenosti bila bi veća nego tada.
Medojević komentariše statistiku Zavoda: ,,Podaci Zavoda su odavno samo propaganda u korist vladajuće partije i njihovih navodnih ekonomskih podviga”
Koliko su u Zavodu slobodni u procjeni ko stvarno traži posao, a ko ne, govori i to da ni Monstat, u anketi o radnoj snazi izdatoj ove godine, nije broj zaposlenih mogao da smanji ispod 40 hiljada, sve koristeći definicije nezaposlenosti Međunarodne organizacije rada.
BERZA RADA A NE ZAVOD: U ZZZCG ne kriju da u nezaposlene ne računaju sve one koje kao takve vodi Fond za zdravstveno osiguranje. Zavod je, za neupućene, napredovao u berzu rada.
,,Mi smo berza rada, a ne socijalna ustanova”, napominje Jelić. U samoprozvanoj berzi rada, međutim, i dalje postoji mogućnost da službenici šapnete šifru koja znači da od njih hoćete samo zdravstvenu knjižicu. Knjižicu dobijate, ali vas statistika ne računa.
Nego, kad treba dokazati da posla u Crnoj Gori ima, statističari Zavoda imaju i svoje standarde, nepoznate svjetskoj statistici.
Jelić objašnjava da je od maja ove godine preko Zavoda oglašeno 24 hiljade slobodnih radnih mjesta. Broj oglasa za slobodna radna mjesta od januara ove godine manji je u odnosu na prošlu godinu u istom periodu za devet posto. Ali, u Zavodu su se dosjetili metodologije koja pokazuje da nam je ipak bolje sada: ,,U dnevnim novinama je, mimo Zavoda, oglašeno još sedam hiljada radnih mjesta, koji su u kategoriji sivog tržišta. Kad se to sabere sa onih 24 hiljade oglašenih preko Zavoda, ispada da je slobodnih radnih mjesta bilo 31 hiljada, a nezaposlenih je 27. 910. Očigledno je da posla u Crnoj Gori ima”, kaže Jelić. Ko je u Zavodu zadužen da prebrojava oglase u dnevnim novinama, nijesmo saznali.
Da je naša statistika nepouzdana, kaže Medojević, ocjene su i Svjetske banke i MMF-a. U Monstatu, tako, imaju statistiku za sve prilike. U mjesečnom statističkom pregledu iz ove godine, stoji , recimo, da je zaposlenih prošle godine u Crnoj Gori bilo – 166.222. Isti Monstat u nedavno objavljenoj anketi kaže da je zaposlenih bilo – 221.900. Pa ti budi pametan.
Stvar je naravno, opet, u primjeni svjetskih standarda. U anketi se kao zaposleni vode čak i oni koji su u sedmici kad je anketa rađena ,,obavljali bilo kakav posao za profit ili zaradu čak i manje od sat vremena”. Pa i čak ako nijesu bili plaćeni novcem, već, kako stoji u objašnjenju, ,,u naturi”. Što će reći: ako je nekog komšija počastio hranom i pićem dok mu je pomagao da okopa baštu, može se, po kriterijuma Monstata računati u zaposlene. U zaposlene se tako računa i ,,ribar koji popravlja mreže i brod za budući rad”.
DALEKO OD EVROPE: Statistika koju objavljuju Zavod i Monstat pokazuje i ono čime se iz uprave ovih firmi ne diče.
Tako na primjer, od 63.898 oglašenih radnih mjesta tokom prošle godine, kaže statistika ZZCG, samo 18 hiljada je bilo na neodređeno vrijeme, dok je čak 45.891 hiljada bilo na određeno.
,,To određeno kod nas, pogotovu u trgovini, nekad znači ne na sedmicu ili mjesec, nego i na sat. I takvi se računaju u zaposlene”, kaže Medojević.
Statistika ZZZCG, takođe, kaže da se broj onih koji primaju novčanu naknadu od Zavoda sa 7833, koliko ih je bilo 2006, povećao na 12 558 – toliko ih je evidentirano u februaru ove godine. S tim što ih je samo mjesec ranije bilo skoro tri hiljade manje. To su oni kojima je, kako to zakon definiše, radni odnos prestao bez njihove krivice.
Takođe, statistika kaže, da se broj zaposlenih povećao najviše u državnom sektoru. Tokom 2006 u sektoru ,,državne uprave i obaveznog zdravstvenog osiguranja” bilo ih je 10.345. Danas ih je 18.717. U ostalim sektorima nije bilo ni približno tolikog skoka zaposlenih. Naprotiv, u mnogim granama, prikazan je pad.
Nego, to nijesu podaci za konferencije za novinare na kojima se, sve u brojkama, pokazuje kako je Crna Gora – zemlja snova. Ili, kako se to sad stručno kaže – lider u regionu.
Milena PEROVIĆ KORAĆ
Izdvojeno3 sedmice
OKO NAS4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice