Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ekspert za mešetarenje

Objavljeno prije

na

Dugogodišnji sindikalni vođa Danilo Popović dosjetio se da bi ga radnici ,,mogli razapeti”. Pa se obrušio na Vijesti, koje su objavile informaciju da je poslovanje Saveza sindikata Crne Gore pod lupom tužilaštva, i u telefonskom razgovoru poručio novinarima da će da bane u redakciju i da ima ,,sve da ih pobije, breee…” NEMIRNA SAVJEST: Otvorene prijetnje koje je uputio novinarima podgoričkog dnevnika po običaju nijesu izazvale odgovarajuću reakciju nadležnih organa, na koje su Vijesti apelovale. Popovića je uzdrmalo to što su Vijesti objavile da su inspektori podgoričke policije za suzbijanje privrednog kriminala nedavno upali u zgradu SSCG i od rukovodstva zatražili uvid u finansijske izvještaje od 2004. do kraja 2008, godine. Inspektori će, tvrdi se, po nalogu specijalne tužiteljice za organizovani kriminal, a nakon krivične prijave Unije slobodnih sindikata, pregledati i poslovne knjige firme Farmakom komerc, koju je Danilo Popović osnovao prije nekoliko godina. Tužilaštvo posebno interesuju izvještaji o davanju u zakup poslovnog prostora SSCG u centru Beograda od 714 kvadratnih metara, kao i to – u čijem je džepu novac od kirije za taj lokal završavao. Unija slobodnih sindikata je od tužilaštva ranije zatražila da zaštiti milionski vrijednu sindikalnu imovinu u Beogradu, navodeći da je Popović još u oktobru 2007. godine “sam sa sobom potpisao anekse ugovora”. Odnosno da je bez znanja organa SSCG sa svojom firmom potpisao anekse ugovora o dugoročnom zakupu sindikalne imovine u Beogradu. ,,Na taj način je Popović, kao predsjednik SSCG, s Popovićem, kao vlasnikom firme Farmakom komerc, aneksima konvalidirao ugovore o dugoročnom zakupu koje je s njegovom firmom zaključio tadašnji Savez samostalnih sindikata Srbije i Crne Gore”, žalila se Unija krajem aprila vrhovnom državnom tužiocu.

POTEZANJE VEZA: Kako su Vijesti već pisale, firma Danila Popovića zakupila je sporni prostor u Beogradu još u oktobru 2004, da bi već naredne godine u igru ušla i firma Holding dd iz Hrvatske koja, s Popovićevom firmom i tadašnjim Savezom sindikata SCG, potpisuje ugovor o cesiji, kojim se sporna kompanija obavezuje da će na ime podzakupa prostora u Beogradu od Popovićeve firme, uplatiti sindikatu 70 hiljada eura. Popović je ranije objasnio da je ta suma cijena zakupa za deset godina, ali iz finansijskog izvještaja iz 2007. proizilazi da Sindikat Crne Gore u 2005. i 2006. nije prihodovao ni cent od izdavanja poslovnog prostora.
Prije nego što je iskočio iz kože, Danilo Popović je, komentarišući informaciju da tužilaštvo preispituje njegovo poslovanje, izjavio kako nema što da krije i uzgred pojasnio kako je poslovni prostor u Beogradu ,,lično njegov” te da ga je ,,dobio na poklon od Saveza sindikata Srbije”. Popović je detaljno objasnio kako se ,,žrtvovao” za sindikat.
Prema njegovim riječima, iako je bilo dogovoreno da se nakon razlaza Srbije i Crne Gore imovina knjiži po teritorijalnom principu, Popović je, tvrdi, potegao svoje veze. ,,I preko ministra rada i socijalnog staranja i ministra za imovinu Srbije , koji su uticali na tužioca da povuče tužbu, dobili smo taj prostor u Domu sindikata u Beogradu”.
Pošto je Popović sve ,,završio”, logično je da prostor i korist idu njemu. I pod pretpostavkom da je priča o ,,nasljeđivanju” beogradskog lokala tačna, upadljiva je lakoća s kojom je naš sindikalac žrtvovao svoje veze i partnere u Srbiji, koji su mu navodno omogućili da ugrabi taj lokal – na štetu države Srbije. Valjda će, nakon što je Popović otvorio dušu, i njih neko pitati da li su radili po zakonu.
Popović o tome nije razmišljao, ili mu je bilo bitnije da domaćoj javnosti dokaže kako se grčevito borio za svaku crnogorsku nepokretnost. Kako je to naplaćivao – ne voli da detaljiše.

DVOSMJERNA LJUBAV: Popović nije samo ekspert za nepokretnosti. Ranije je javnost šokirala vijest da je Fond za solidarnu stambenu gradnju, na čijem se čelu nalazi, odlučio da kupi tri luksuzna automobila, vrijedna gotovo 150 hiljada eura. Taj Fond osnovali su državni Savez sindikata Crne Gore, Unija poslodavaca i Vlada, s plemenitim ciljem da rješavaju stambene probleme radnika, ali su mu čelnici Fonda, predvođeni direktorom Danilom Popovićem, ubrzo našli i novu praktičnu dimenziju – pa su naručili vozila čija vrijednost premašuje cijenu izgradnje najmanje šest jednosobnih radničkih stanova, čiji kvadrat, oslobođen opštinskih dadžbina, stoji oko 500 eura. Pa normalno, i radnici treba da se žrtvuju za sindikalane vođe – ljubav i pažnja ne vrijede ako nijesu dvosmjerne. Zato Popović i kolege nijesu ni razmišljali kada su umjesto za stanove radnika, novac izdvojili za luksuzne BMW terence koji će im stajati na raspolaganju.
Danilo Popović je nekada, valjda u maniru svojih političkih tutora, najavljivao da će kada siđe sa čela sindikata krenuti u biznis. Ipak je odlučio da ostane u – profitabilnijim vodama. Sada je predsjednik skupštine te organizacije.
Sporednih angažmana, naravno, nikada nije falilo. Popović se godinama kalio po upravnim odborima, a 2004. MANS je objavio da predsjednik SSSCG stoluje u sedam upravnih odbora. Popović je objasnio da su pare koje za to dobija – mizerne. Onda je MANS 2007, Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa podnio inicijativu u kojoj se tvrdi da je Danilo Popović, član Savjeta za privatizaciju, prekršio Zakon o konfliktu interesa time što nije prijavio kuću u Danilovgradu, dva stana svojih ćerki u zgradi Čelebić na Starom aerodromu i suvlasništvo sina nad stanom u stambenoj zgradi na Trgu Božane Vučinić, kao i time što i dalje sjedi po upravnim odborima. Komisija za utvrđivanje konflikta interesa brzopotezno je utvrdila da je Danilu Popoviću prestala funkcija člana Savjeta za privatizaciju maja 2007. i da od tog dana nije javni funkcioner, niti je dužan da postupa po Zakonu o konfliktu interesa. Inicijativa MANS-a proglašena je neosnovanom.
Komisija na čelu sa Slobodanom Lekovićem, revnosnim sakupljačem dječjih patika s dubrovačkog ratišta, nije ustuknula ni pred odlukom Upravnog suda, koji je uvažio inicijativu MANS-a. I naložio Komisiji da ispravi nepravilnosti. Upravni sud je utvrdio da je Popović bespravno prisvojio novac od nezakonitog članstva u nekoliko upravnih odbora. Leković se jednostavno nije osvrtao na odluku nadležnog suda, a Popović je i tada pripovjedao kako mu o glavi rade ljudi kojima je on pomagao ,,da rješavaju stambena pitanja i nađu posao”.
Dvorski sindikalac, vidjelo se to nakon poziva redakciji Vijesti, počeo je da gubi nerve. Možda strahuje da su stvari izmakle kontroli, te da tužilaštvo i za njega planira novo stambeno rješenje.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo