Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pobjegli od politike i zavičaja

Objavljeno prije

na

Policijska tortura prije 15 godina nad čelnicima Stranke demokratske akcije bila je jedna od najžešćih policijskih tortura sprovedenih u novijoj istoriji Crne Gore. Politički montiran proces koji ju je ispratio bio je jedan od najsramnijih procesa vođenih u Crnoj Gori. Crnogorska SDA je tada praktično uništena, a dvadeset i jedan čovjek osuđen je na kaznu od dvije do sedam godina zatvora, ukupno na osamdeset sedam godina.  Većina je optužena da su pripremali formiranje države Sandžak. Oslobođeni su pod međunarodnim pritiskom u vrijeme potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nakon toga su oslobođeni i od optužbi Vrhovnog suda Crne Gore za terorističke namjere. Njihova svjedočenja, koja su se prvo čula u sudnici Višeg suda u Bijelom Polju, zaprepastila su javnost. ,,Svi okrivljeni izjavili su da su do privođenja istražnom sudiji bili podvrgnuti fizičkoj i psihičkoj torturi, batinanju, elektrošokovima, prijetnjama smrću njima i njihovoj porodici, vrijeđanju na nacionalnoj osnovi, višednevnoj zabrani sna, uskraćivanju vode, teškom poniženju. Tokom odvoženja do sudnice i zatvora, a dijelom i tokom batinanja, na glavi im se nalazila kapuljača, a preko kapuljače crni povez. Od strane ljekarske komisije pregledani su tek nakon 12 dana od dana lišavanja slobode”, pisao je tada Monitor. ,,Svi su krivi zato što su u vremenu od aprila 1991. godine do januara 1994. spremali krivično djelo da upotrebom sile i protivustavnim putem otcijepe dio teritorije SRJ i stvore samostalnu državu Sandžak”, rekao je, između ostalog, presuđujući im krajem 1994. predsjednik sudskog vijeća Višeg suda sudija Radosav Konatar.

Materijalni dokaz njihove krivice bilo je ukupno devet komada vatrenog oružja. Njime su se oni pripremili da stvore nezavisnu državu. Javnost je, uz ogromnu pomoć državne televizije, bila uvjerena da su zaista krivci.
Danas sve, da nije tragično, moglo bi izgledati smiješno. Ipak, još nema reakcije državnih organa na brojne novinske tekstove koji su uslijedili otkrivajući istinu o montiranom procesu. Niko nikada nije odgovarao za torturu sprovedenu nad tim ljudima. Niko nije reagovao ni na knjigu Ibrahima Čikića Gdje sunce ne grije, u kojoj je detaljno opisao mučenja. Reagovali su tužbom jedino ljudi pomenuti u knjizi, neki i po dobru, tužeći Ibrahima Čikića.
Sada se najavljuju još tri knjige nekadašnjih zatočenika kazamata od Žabljaka do Bijelog Polja. Pišu ih predsjednik i potpredsjednik SDA Harun Hadžić i Rifat Vesković, i istoričar, takođe tadašnji politički zatvorenik Rasim Šahman.
Hadžić je danas sekretar Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru. Vesković je jedini u grupi zatvorenika koji se i danas bavi politikom i predvodi političku partiju. Rasim Šahman je penzionisani profesor koji živi u Sarajevu i piše knjigu o političkom procesu protiv čelnika SDA-a.
I većina ostalih žrtava političkog procesa više ne žive u Crnoj Gori. Mevludin Kasumović je biznismen u Sarajevu. Erdžan Fetahović je bio nezaposlen do prije godinu. Sada radi u muzeju Ganića kula u Rožajama. Omer Omerović, jedan od najvećih stradalnika montiranog političkog procesa, nikad se nije oporavio od psihičke i fizičke torture. Preminuo je u Bijelom Polju prije pet godina. Hakija Muratović živi na relaciji Petnjica-Sarajevo. Isad Skenderović je odmah nakon procesa napustio Crnu Goru. Sada je profesor u Tuzli. Umer Hadžić je penzioner, živi u Rožajama. Šefket Brković je odmah nakon izlaska iz zatvora sa porodicom odselio za Bosnu. Radi kao inženjer u sarajevskoj Skenderiji. Rizah Burnazović je biznismen koji živi i radi u Sarajevu. Avdo Ciguljin, po zanimanju auto prevoznik, nezaposlen je i živi u Pljevljima. Sabahet Spahić je nakon zatvora odselio u Bosnu. U Crnu Goru se vratio prije nekoliko mjeseci. Nezaposleni je profesor. Husein Smakić je poljoprivrednik, živi u okolini Bijelog Polja. Ibrahim Čikić živi u Sarajevu. Autor knjige o preživljenoj torturi Gdje sunce ne grije. Esad Omerović je nezaposlen. Živi u Rožajama. U velikom siromaštvu odgaja četvoro djece u selu Biševo. Šefćet Bošnjak je nakon izlaska iz zatvora odselio u Bosnu, a potom u Luksemburg. Dževad Begović, Sead Bibuljica i Sead Pućurica od 1996. žive u Zapadnoj Evropi. Veoma rijetko dolaze u Crnu Goru.

Sead SADIKOVIĆ

INTERVJU: RIFAT VESKOVIĆ
Ko će zatvoriti samog sebe

Inspiratori su ljudi iz tadašnjeg političkog vrha Srbije i Crne Gore, a izvršioci između ostalih tadašnji tužilac Višeg suda, danas generalni sekretar Skupštine Crne Gore Milan Radović i sudija Višeg suda Radosav Konatar

MONITOR: Vaša ranija priča o traženju satisfakcije za preživljeno ostala je, ipak, samo priča. Zašto?
VESKOVIĆ:
Burna dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije prosto su naš proces gurnula u stranu. Mi jesmo očekivali da će doći ljudi koji će znati ocijeniti to vrijeme i da će nalogodavci i izvršioci odgovarati. Nijesmo to dočekali. Bilo je sasvim jasno da je po srijedi bila hajka na rukovodstvo jedna stranke, ali još i više da je to bio napad na cijeli jedan narod. Željeni efekat nalogodavaca je postignut, većina ljudi iz tog procesa danas ne živi u Crnoj Gori. Odselilo se i mnogo njihovih sunarodnika, pogotovu mladih ljudi.

MONITOR: Da li se razmišljalo da bi Crna Gora kao suverena država mogla ispraviti nepravdu?
VESKOVIĆ:
Očekivali smo da se desi i lustracija u Crnoj Gori. I da se skine veo sa svih procesa i sramnih dešavanja iz devedesetih. Kako vrijeme odmiče nada za to je manja, ali moramo vjerovati da će neka vlast, ne ova, uraditi to što se mora – suočiti Crnu Goru sa njenom prošlošću. Postoje svjedoci, postoje tragovi, postoje dokumenti. Nešto od toga otkriva i knjiga Ibrahima Čikića. Ipak su mnogo odgovorniji ljudi krivi za ta dešavanja.

MONITOR: A u koga biste vi uprli prst u ovom času?
VESKOVIĆ:
Jasno je, inspiratori su ljudi iz tadašnjeg političkog vrha Srbije i Crne Gore. Izvršioci su između ostalih tadašnji tužilac Višeg suda, danas generalni sekretar Skupštine Crne Gore Milan Radović i sudija Višeg suda koji nas je osudio na ukupno 87 godina zatvora Radosav Konatar, mislim da je sada vršilac dužnosti predsjednika Višeg suda. To je veoma apsurdno da se izvršioci tako nagrađuju za to što su učinili i napreduju u službi. I o drugima ću govoriti u knjizi koju pripremam, a biće objavljena za nekoliko mjeseci.

MONITOR: Koliko je za rasvjetljavanje toga bila korisna Čikićeva knjiga?
VESKOVIĆ:
Nesumnjivo je od velikog značaja, mada je to više lična ispovijest. Čikić opisuje uglavnom zatvorske dane, a zatvor je nama, nakon četvorednevne torture u žabljačkom atomskom skloništu pretvorenom u mučilište, došao kao melem na ranu. To što su nam pripadnici Službe državne bezbjednosti uradili nešto je o čemu ja i danas veoma nevoljno i teško mogu i da se sjećam. Po zločinu nije zaostajala ni tadašnja televizija. Kakve su oni montirane emisije pravili! Da su nas kojim slučajem nakon tih emisija pustili na slobodu, nas bi ljudi linčovali. Zatvor je, dakle, došao kao utočište, ma koliko uslovi u njemu bili loši.

MONITOR: Ali javnost nikada nije saznala ko je vas lično izvrgavao fizičkoj torturi?
VESKOVIĆ:
Jedan dio knjige koju pripremam biće posvećen i tome. Znam da knjigu o političkom miljeu toga vremena i našem političkom procesu priprema i Harun Hadžić. Ogromnu količinu građe već nekoliko godina sređuje i priprema za objavljivanje i Rasim Šahman.

MONITOR: Ko vas je ipak najjače udarao dok je trajala istraga?
VESKOVIĆ:
Udarali su mnogi, na desetine policajaca. Trpjeli smo i elektro-šokove. Pravili su špalir, mi smo išli kroz njega a oni su udarali.

MONITOR: Jeste li sretali nakon toga nekog od tih ljudi iz špalira?
VESKOVIĆ:
Sretao sam ih nekolicinu. To nisu bili obični policajci, već više rangirani ljudi i inspektori DB-a. Jednoga sa bosanskim akcentom nešto kasnije prepoznao sam i na jednoj čitulji. Većina njih svakako nije bila sa sjevera Crne Gore, pa ih prije nisam poznavao, ali u arhivima SDB-a to svakako mora biti sve zabilježeno.

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo