Povežite se sa nama

OKO NAS

SVE JE VIŠE ZAVISNIKA OD DROGA: Društvo propada, državu briga

Objavljeno prije

na

Sve veća upotreba narkotika odavno predstavlja problem na svjetskom nivou. Globalna komisija za politiku borbe protiv droge je 2011. započela reforme pedesetogodišnje nefunkcionalne politike, okrećući se od zabrane, prema dekriminalizaciji droga i stvaranju regulisanih tržišta.

Na povećano korištenje droga u Crnoj Gori vjerovatno dodatno utiče siromaštvo, dostupnost narkotika, kao i to što se nalazimo na važnoj dionici puteva droge. Prema zvaničnom istraživanju Instituta za javno zdravlje iz 2006. u našoj državi ima 3000 registrovanih korisnika droge. Iako smo, kao i uvijek, lideri na papiru, realnost je drugačija. Broj zavisnika je mnogo veći, ali zbog nepostojanja novijih istraživanja i podataka, moguće je jedino licitirati brojevima.

Saša Mijović iz NVO 4 Life ističe da danas, samo u Domu zdravlja Bloka V ima 3000 prijavljenih zavisnika. Njegova procjena je da se broj zavisnika od droga u Crnoj Gori kreće između 10 i 15 hiljada.

Registrovani korisnici droga su samo oni koji svojevoljno potraže pomoć u javnim zdravstvenim ustanovama, a njihovi podaci budu uneseni u elektronski registar. Broj onih koji trebaju profesionalnu pomoć, ali smatraju da bi to uništilo njihov život, mnogo je veći.

„Obično pomoć traže ljudi koji su zavisni već 10-15 godina, jer nakon registracije postaju obilježeni i diskriminisani doživotno – ne mogu da nađu posao, uzmu kredit (jer se traži medicinska dokumentacija) itd. Našoj organizaciji se najčešće javljaju neevidentirani zavisnici jer se boje tih posljedica”, objašnjava Mijović.

On ističe da nije tačno ono što i laici i stručnjaci često govore – da konzumiranje droge najčešće počinje iz radoznalosti i hira; kaže da su uzroci mnogo dublji i da ulogu igra mnogo faktora, od kojih kao najvažniji navodi funkcionisanje porodice.

„Porodica je tu da djetetu pruži zaštitu i ljubav, da ga socijalizuje, usadi pravi sistem vrijednosti i nauči ga da je život borba i da nikome nije lako. Zavisnici najčešće potiču iz disfunkcionalnih domova, a narkoticima pokušavaju da nadomjeste to što im nije pruženo. Prave emotivnu vezu sa drogom i u njoj vide spas – jer nemaju čemu da se vrate u realnom svijetu”, objašnjava on. Kaže i da je put kroz socijalizaciju kompleksan i podložan raznim uticajima – obrazovno-vaspitnih ustanova, vršnjačkih grupa, društva, medija i interneta.

Mijović ističe i da se njegovoj organizaciji u posljednjih godinu dana za pomoć obratilo više mladih ljudi (18-20 godina) nego za osam godina postojanja te organizacije, ali nije siguran da li ovaj podatak ukazuje na naglo povećanje broja mladih zavisnika, ili povećanu svijest kod roditelja koji žele da svoju djecu izliječe na vrijeme.

U razgovoru za Monitor, naš anonimni sagovornik koji je skoro dvije decenije koristio psihoaktivne supstance, kaže da je nekada korištenje počinjalo iz radoznalosti, ali i da biste bili član društva i „faca”. On kaže da se tada malo znalo o posljedicama upotrebe narkotika, osim da izazivaju zavisnost, kao i da su mnogi lagali sebe da se neće navući. Nezadovoljan je radom države koja ne pruža podršku zavisnicima. Donedavno, podsjeća, nije bilo nijedne državne institucije kojoj bi se zavisnik mogao obratiti za pomoć. „Nije postojao niko ko je mogao da adekvatno pomogne, a liječenje se svodilo na to da vam ljekar prepiše nove tablete, čime ste samo prelazili sa jedne zavisnosti na drugu”.

Naš sagovornik ističe da se zavisnicima ne daje druga šansa:„Kraj problema ne predstavlja izlječenje zavisnosti, jer tek tada se suočavate sa poteškoćama i predrasudama – skoro je nemoguće zaposliti se, izdržavati, osnovati porodicu. Kada znate da su vam sva vrata zatvorena, ne ostaje vam ništa sem da se vratite u svoju bolest. Jedina šansa je da naiđe neki prijatelj ili dobri „samarićanin” i zaposli vas, ili na neki drugi način pomogne”.

Mijović smatra da država ne vodi računa o problemu narkomanije, i da je sistem zakazao: nema istraživanja, saradnje, komunikacije, standarda, a porodice u problemu su ostavljene bez podrške i prepuštene sebi. On kaže da Ministarstvo zdravlja po ovom pitanju ne radi ništa, Kancelarija za droge samo šalje izvještaje o NVO-ima koji se bave ovim problemom (bez izvještaja o državnim institucijama), najavljena Komisija za droge nikad nije oformljena, registar zavisnika od droga nije napravljen, a da prema izvještajima postoji 21 opštinska kancelarija za prevenciju narkomanije, ali je njihov učinak nepoznat.

Po njegovom mišljenju ne pomaže ni to da je fokus zloupotrebe droga okrenut sa heroina, koji je nekada uzimalo 95% zavisnika, ka sintetičkim drogama (MDMA, Speed, Ecstasy) i marihuani. On ističe da je zavisnike od heroina bilo lakše izliječiti, jer je njihov um ostajao očuvan iako ih je ta droga fizički uništavala. Sintetičke droge više uništavaju mozak, i takvim ljudima je mnogo teže pomoći.

On upozorava da su djeca iz nefunkcionalnih porodica u većem riziku da postanu zavisnici, a i Crna Gora je u periodu kada prve generacije korisnika droga postaju roditelji. Na ovaj način se broj zavisnika munjevito uvećava, zbog čega je hitno potrebno reagovanje države.

Ljudi uzimaju narkotike jer žele da promijene nešto u svojim životima, misleći da je to rješenje. Prije ili kasnije, to „rješenje” postaje problem. Koliko god da je teško suočiti se sa poteškoćama, jasno je da su posljedice korištenja droge uvijek gore.

Plati, ili se snađi

Saša Mijović kaže da ne shvata zbog čega Javna ustanova za liječenje korisnika droga Kakaricka gora koja ima godišnji budžet 700 hiljada eura naplaćuje participaciju za liječenje (koja je tek nakon pritiska umanjena za 100 eura, na 230), kada kod njih boravi 20 zavisnika. Nepoznato je i zbog čega ova ustanova broji 40 zaposlenih. Ističe da NVO 4 Life sa budžetom od 8500 eura radi rehabilitaciju i resocijalizaciju istog broja zavisnika, a pored toga ima i dodatne aktivnosti. Mijović smatra da bi besplatno liječenje, kada bi postojalo, pomoglo. Za izjavu da je liječenje besplatno u kotorskoj bolnici tvrdi da je manipulacija terminima, jer smirivanje apstinencijalne krize tabletama, koje traje oko dvije sedmice, predstavlja samo početak odvikavanja. Ističe i da mu nije jasna informacija javnih institucija da u Crnoj Gori liječenje zavisnika državu košta 1000e po osobi (od čega pomenutu sumu participacije od 230 eura plaćaju zavisnici), jer u susjednoj Hrvatskoj košta 500.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo