Povežite se sa nama

OKO NAS

SVE VIŠE ROMA I EGIPĆANA SE OBRAZUJE, ALI PROBLEMI OSTAJU: Rijetki stignu do fakulteta

Objavljeno prije

na

Potrebno je nastaviti sa obezbjeđivanjem stipendija i mentorskog programa, promovisati pozitivne primjere učenika i studenata, obezbijediti kvalitetnu praktičnu nastavu, ali i promovisati princip afirmativne akcije prilikom upisa Roma i Egipćana, kaže Samir Jaha, rukovodilac NVO Mladi Romi  

 

Broj Roma i Egipćana (RE) koji se odlučuje za školovanje i poslije osnovnog obrazovanja svake godine raste, ali to je i dalje neadekvatan i spor proces, koji je neophodno da društvo snažnije podrži. O tome govore i nedovoljna upješnost savladavanja gradiva i još mali broj onih koji dosegnu više obrazovne nivoe  – pokazuje analiza Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). 

Iz populacije od oko 8.000 stanovnika, u Crnoj Gori osnovnu školu trenutno pohađa 1.800, a srednju školu 115 učenika. Od srednjoškolaca, samo jedan pohađa gimnaziju, dok su ostali na stručnim smjerovima. 

Do sada je studije na crnogorskom državnom univerzitetu uspješno završilo jedanaest studenata iz RE zajednice, dok 12 i dalje studira. Ovu školsku godinu upisalo je šest novih studenata od čega je troje upisano po principu afirmativne akcije, sa blažim kriterijumima, dok je troje upisano u redovnoj proceduri – saopšteno je nedavno prilikom sastanka predstavnika Univerziteta Crne Gore i Ministarstva za manjinska i ljudska prava. 

Iako je riječ o simboličnim brojkama to djeluje kao napredak, jer prema saznanjima NVO Mladi Romi, godinu ranije nije bilo novih romskih studenata, a poslije tri godine u Beranama je opet upisano nekoliko Roma u srednje škole.

„Prema našim saznanjima sa terena, broj mladih iz RE zajednice koji će pohađati proces obrazovanja na sva tri nivoa ove školske godine biće znatno veći, što nas posebno raduje i ohrabruje da i dalje promovišemo unapređenje ovog procesa. Rezultati njihovog postignuća u školi su, međutim, ono o čemu treba da povedemo računa i što bi, institucije sistema, civilni sektor i ostale koji se bave ovim problemima trebalo da dodatno zabrine“, kaže za CIN-CG Samir Jaha, izvršni direktor NVO Mladi Romi. 

Na osnovu  istražavanja ove NVO za školsku 2018/19 godinu na uzorku od 122 učenika, odnosno polovine onih u završnim razredima osnovne škole, nije bilo ni jednog odličnog učenika, vrlodobar samo jedan, dobrih 33, dok je dovoljnih 88. Ukupan prosjek ocjena je bio 2,23, što je posebno problematično za nastavak školovanja. 

„Bez mentorske podrške koju obezbjeđuje NVO Mladi Romi uz finansijsku podršku Romskog edukativnog fonda (REF) i Evropske unije, bez stipendija koje obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, broj učenika u srednjoj školi bi se značajno smanjio“, kaže Jaha.

On ukazuje da startna pozicija RE djece nije jednaka vršnjacima iz većinske populacije. Učenici nemaju adekvatnu podršku u učenju, što od starta procesa obrazovanja utiče na loš uspjeh. 

Jaha smatra da je u osnovnom obrazovanju neophodno obezbijediti saradnike u socijalnoj inkluziji za oblast obrazovanja u svim školama u kojima nastavu pohađa 20 i više učenika iz RE zajednice, osigurati mentorsku podršku učenicima, omogućiti besplatne udžbenike i školski pribor. Potrebno je organizovati i dodatne obuke za nastavnike, kako bi imali više senzibiliteta za rad sa RE učenicima. Uključivanje roditelja romske i egipćanske djece u rad roditeljskog savjeta u školama, jedan je od uslova na kojem insistira Jaha. 

U izvještaju Ministarstva za ljudska i manjinska prava o sprovodjenju Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za 2019. godinu se navodi da je na svim nivoima obrazovanja problem prevashodno nedovoljno razvijena svijest o važnosti obrazovanja ove populacije usljed loše socio-ekonomske situacije u kojoj se nalaze. Jedan od izazova sa kojima se romska i egipćanska djeca srijeću tokom obrazovanja je i nedovoljno poznavanje službenog jezika. 

NVO Mladi Romi već dvije godine realizuje dva projekta iz oblasti obrazovanja RE učenika iz osnovnih i srednjih škola – Unapređenje osnovnog obrazovanja – prvi korak ka kvalitetnom srednjem obrazovanju, kao i Povećanje pristupa i učešća romskih učenika u srednjem obrazovanju i prelasku na tržište rada. Cilj je povećanje stepena završetka školovanja kao i poboljšanje školskog uspjeha RE učenika. Finansijski su podržani od Romskog obrazovnog fonda (REF) i Evropske unije.

„Kroz oba projekta sprovodimo i mentorsku podršku učenicima, i za tu aktivnost angažovano je 79 nastavnika i profesora koji su radili sa učenicima RE populacije u proteklom periodu. Njihova uloga je da prate rad učenika, pružaju im podršku u cilji sprečavanja prijevremenog napuštanja obrazovanja, motivišu ih da se usavršavaju kao i da nastave svoje školovanje“. 

Za sada, Jaha navodi da imaju „samo pozitivne rezultate“, pa planiraju da nastave i u predstojećoj školskoj godini. 

Tokom prvog talasa epidemije korona virusa, NVO Mladi Romi su za RE učenike osnovnih i srednjih škola obezbijedili i 160 tableta sa internetom u vrijednosti od 20 hiljada eura, kako bi mogli da prate nastavu od kuće u skladu sa novonastalom situacijom. 

U oblasti obrazovanja RE učenika u srednjem i visokoškolskom sistemu, Jaha ocjenjuje da je potrebno nastaviti sa obezbjeđivanjem stipendija i mentorskog programa, promovisati pozitivne primjere učenika i studenata, obezbijediti kvalitetnu praktičnu nastavu, ali i promovisati princip afirmativne akcije prilikom upisa učenika na fakultete. 

„Za učenike srednjih škola, dobro bi bilo i stvoriti uslove da se svaki po završetku zaposli uz pomoć fondova za stažiranje i podrške poslodavcima.“

Lideri zemalja Zapadnog Balkana 5. jula 2019. godine u Poljskoj potpisali su Deklaraciju o integraciji Roma. Ovim dokumentom predviđa se niz mjera kojim bi trebalo drastično popraviti status Roma u ovim državama. Države Zapadnog Balkana su se obavezale da će raditi na povećanju upisa i stope završetka osnovnog obrazovanja Roma na 90 odsto, i upisa i stope završetka srednjeg obrazovanja na 50 procenata. 

 

Delija: Ne odustajte

Jedan od rijetkih koji je krenuo ka višim sferama obrazovanja je Miljaim Delija, student na master studijama na fakultetu za sport i fizičko vaspitanje djece.

„Obrazovanje za mene kao pripadnika egipćanske zajednice je jako važno, kao i za moju porodicu. Može mi donijeti, prije svega, lak pristup svim ustanovama, posao za koji se obrazujem i dobar tretman u društvu”, kaže Delija za CIN-CG.

On ocjenjuje da se obrazovanje mladih RE, u odnosu na period kada je on počinjao da se školuje, zadnjih godina poboljšalo i da je podrška države odigrala važnu ulogu.

“Romi i Egipćani sada lakše ostvaruju svoja prava, imaju stipendije, što unazad nekoliko godina nije bio slučaj”.

Ključnu ulogu u procesu obrazovanja smatra Delija, ipak, imaju roditelji. Njihova podrška školovanju djece dominatno je usmjerena na muškarce, dok djevojke češće ostaju kod kuće.

Delija poručuje sunarodnicima/ama da je obrazovanje pravi put za izlazak iz začaranog kruga siromaštva.

„Poruka za mlade je da ne odsutaju od obrazovanja, jer je to pravi put ka uspjehu. Da nastave srednju školu, idu na fakultet… Tako će pomoći sebi, a kasnije porodici i cijelom društvu”, poručuje Delija.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo