Povežite se sa nama

OKO NAS

ONLINE KUPOVINA TOKOM COVID-19 PANDEMIJE: Odomaćivanje svjetskog trenda

Objavljeno prije

na

Kupovina preko interneta jedna je od rijetkih privrednih grana koja je u usponu tokom krize izazvane virusom COVID 19

 

Dok većina privrednih grana bilježi strmoglavi pad tokom pandemije virusa COVID19, online kupovina doživljava ekspanziju. Restorani, barovi, bioskopi, prodavnice, teretane i tržni centri u mnogim državama, kao i u Crnoj Gori, ne rade. Život se preselio online.

Sve to uslovilo je i globalnu ekonomsku recesiju. ,,Ona prijeti da ostavi dublje tragove od Velike depresije. Male ekonomije, poput Crne Gore, vjerovatno će se suočiti sa negativnim kaskadnim efektima, koji mogu da ponište mukotrpno ostvareni napredak u razvoju i sputaju dalji progres”, ocjenjuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori u svom izvještaju pod nazivom Procjena uticaja COVID-19 na poslovni sektor i perspektive rasta ekonomije Crne Gore.

No, ta kriza ne osjeća se snažno u oblasti eCommerce transakcija, odnosno transakcija elektronske trgovine. Na kraju 2019. godine u odnosu na 2018. godinu njihov porast je iznosio preko 32 odsto, podaci su Vlade Crne Gore, koji se mogu pronaći u dokumentu o trećem paketu socio-ekonomskih mjera iz jula ove godine. ,,Procjenjuje se da u Crnoj Gori imamo 35 odsto aktivnih online kupaca, a usljed situacije sa pandemijom taj procenat se značajno uvećava”, piše u istom dokumentu.

Kupovina online, naročito odjeće, knjiga i električnih uređaja, bila je u porastu i prije pojave COVID-a 19, ali je on prouzrokovao da sve više ljudi na isti način počinje da nabavlja i druge namirnice, poput mesa, voća i povrća. Tako su sada među popularnijim aplikacijama za naručivanje mojSupermarket, Donesi.com, seljak.me, Bonella Kitchen i Green Bazaar, kao i sjever.me, web platforma preko koje se mogu naručiti domaći poljoprivredni proizvodi.

Zastupljenost i korišćenje interneta, prema podacima iz istraživanja Monstata iz 2019. godine o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u Crnoj Gori, kontinuirano rastu. Tako je, recimo, procenat ispitanika koji nikada nisu naručivali robu ili usluge preko interneta u 2018. bio 73 odsto, dok je prošle godine iznosio 69 odsto. Najčešće se naručuju odjeća i sportski proizvodi. Slijede igračke i namještaj, pa farmaceutski proizvodi, filmovi i muzika, kao i video igrice, računarski softveri i njihovi dodaci.

Iz UNDP-a upozoravaju da većina preduzeća u Crnoj Gori nije ulagala u novu opremu, softverska ili digitalna rješenja, da bi se uspješno nosila s izazovima koje je donijela pandemija. ,,Od ukupnog broja preduzeća, 92 odsto njih se rijetko odlučivalo na nova ulaganja, a najveći broj njih nije povećao korišćenje interneta za obavljanje svojih poslovnih funkcija. Dvije petine preduzeća koristi internet platforme i društvene mreže za poslovnu administraciju, dok ih blizu jedne trećine koristi za marketing. Većina, odnosno 73 odsto, ih ne upotrebljava za prodaju”, navodi se u izvještaju UNDP-a. Takvo stanje među preduzećima u Crnoj Gori, kako napominju, ukazuje na nespremnost da se istraže nove platforme, ali i na potrebu da se ubrza izrada i usvajanje Strategije digitalne transformacije.

AliExpress, Alibaba, eBay, Amazon, Asos, kao i Etsy, omiljene su platforme za poručivanje. Iznos šipinga (poštarine) varira od jedne do druge, kao i od toga da li se, prilikom porudžbe, koristi brza pošta ili regularna. Nedavna odluka AliExpressa da desetostruko poveća cijenu poštarine za pojedine države Balkana izazvala je polemiku među njegovim redovnim kupcima. Jedan od razloga za nju je ekonomska kriza koja je značajno uticala na režim avio-saobraćaja, putem kog se obično prevozi roba. Drugi su, navodno, masovne krađe pošiljki malih vrijednosti, zbog čega su kineski prodavci ustanovili da im se više ne isplati da jeftino šalju robu ka Balkanu.

Za one koji kupovinu obavljaju na internetu najvažnije je da poznaju carinska i poreska pravila koja važe za Crnu Goru. Zakonom o porezu na dodatu vrijednost iz 2017. godine propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a prilikom uvoza pošiljki vrijednosti do 75 eura. Za preuzimanje pošiljki u vrijednosti do 150 eura naplaćuje se samo porez na dodatu vrijednost od 21 odsto, a ukoliko im vrijednost prelazi 150 eura, naplaćuje se i PDV i carina, po carinskoj stopi zavisno od vrijednosti. Na snazi je i Zakon o elektronskoj trgovini kojim se reguliše oblast online trgovine. Iz Ministarstva ekonomije najavljuju i pripremu dva pravilnika kojima će to polje detaljnije urediti. Kako su objasnili, zbog masovnijeg online kupovanja, definisanje prava potrošača i odgovornosti trgovaca sada je naročito važno.

Dok je pandemija mnoge ostavila bez posla, vlasnici globalnih internet prodavnica umnožavaju bogatstvo. Džef Bezos, vlasnik Amazona, postao je najbogatiji čovjek na svijetu, prestigavši milijardera i predsjednika Majkrosofta Bil Gejtsa i osnivača Fejsbuka Marka Zakerberga. Vrijednost njegovog biznisa trenutno se procjenjuje na oko 200 milijardi dolara. Od njegovog uspjeha koristi će imati mnogi. Iz Bezosove kompanije saopštili su da će, zbog porasta potražnje, zaposliti 100 hiljada novih radnika.

Prema istraživanju koje je sproveo Adobe, američka softverska kompanija, novac koji je u svijetu utrošen na online trgovinu samo u maju dostigao je cifru od 82,5 milijardi dolara. ,,U slučaju da je rast ostao isti kao što je bio prije pandemije, bilo bi potrebno od četiri do šest godina da se dostigne nivo potrošnje novca na online trgovinu iz maja”, rekao je za Forbes magazin Viven Panđa, Adobeov menadžer za digitalnu analitiku.

Digitalizacija svijeta ubrzava.

 

Koliko je bezbjedno online naručivanje tokom COVID-a 19?

Mnogi potrošači zabrinuti su koliko je bezbjedno poručivati putem interneta, jer najveći broj porudžbina dolazi iz Kine, gdje se virus prvi put pojavio.

Stručnjaci širom svijeta napominju da virus može da živi na površinama od tri sata do tri dana, u zavisnosti od materijala. Malo je vjerovatno da će COVID-19 preživjeti na kupljenim artiklima od trenutka kada su spakovani do trenutka isporučenja, posebno jer je sistem isporuke, zbog otežanih uslova, usporen. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), vrlo je nizak rizik od širenja virusa preko proizvoda ili ambalaže za čiju isporuku su potrebni dani ili nedjelje.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) takođe su reagovali ovim povodom. ,,Sigurno je primati pakete sa područja gdje ima slučajeva COVID-a 19. Vjerovatnoća da zaražena osoba kontaminira komercijalnu robu je mala, a rizik od zaraze COVID-om 19 preko paketa koji su izloženi različitim uslovima i temperaturama je nizak”, navode iz SZO.

No, predostrožnost i poštovanje preporuka dezinfekcije nisu na odmet.

 

Zbog virusa cijene laptopova i kompjutera u porastu  

International Data Corporation (IDC), poznata analitičarska kuća, upozorila je da će tržište računara ‘ispaštati’ zbog korona virusa. Prema njenom istraživanju, proizvodnja u prvom kvartalu ove godine pala je za 6,4 odsto u odnosu na isti period u 2019. godini, dok se za drugi kvartal očekuje još veće smanjenje, od 10,3 odsto. To je velika razlika u odnosu na prethodnu analizu iz novembra 2019. godine, prije nego što je korona virus uzeo maha.

Smanjenja proizvodnja nije izazvana smanjenom potražnjom. Naprotiv, ona se povećala, jer su elektronski uređaji postali neophodni, bilo za učenje ili rad na daljinu. Istovremeno, uslovi za proizvodnju su se pogoršali. Mnoge fabrike bile su duže vrijeme zatvorene, a odnedavno rade sa smanjenim kapacitetom.

Sve to se odražava na porast cijena elektronskih uređaja. Trenutno najjeftiniji laptopovi nekih od najvećih lidera IT opreme na crnogorskom tržištu, poput Tehno Maxa i Tehno Plusa, koštaju preko 300 eura. Kvalitetniji – i preko hiljadu eura.

Novi virus – novi nameti.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo