Povežite se sa nama

OKO NAS

UMJETNICI U CRNOJ GORI I KORONA: Borba za opstanak

Objavljeno prije

na

Umjetnici iz gotovo svih branši žestoko su osjetili COVID19 krizu

 

Odloženi festivali. Zatvorene koncertne sale, muzeji, biblioteke. Siromašni repertoari u pozorištima. Poneka stidljiva izložba. Lokali bez žive muzike. Rijetke proslave bez fotografa da ovjekovječe upečatljive momente. Takav je svijet umjetnosti od pojave virusa COVID19. A kako žive umjetnici?

,,Od aprila ne radimo. Pojedinci imaju druge poslove. Ja, kao i mnogi, nemam”, kaže za Monitor Marko Kovačević, jedan od članova popularnog podgoričkog benda Kuba.

Da je u muzičkom životu Crne Gore došlo do pauze i da se ne nazire trenutak kada će se ponovo začuti refren, smatraju i iz Crnogorskog orkestra mladih (COM). ,,Kriza je uzela maha i evidentno je da je potrebno sistemsko rješenje. Ministarstvo kulture je za nezaposlene umjetnike organizovalo konkurs na kojem je veliki broj njih dobio novčana sredstva kako bi prevazišli poteškoće usljed širenja virusa. To je bila značajna pomoć, ali kratkoročna”.

Iz Ministarstva kulture su Monitoru objasnili da je taj javni konkurs bio među prvim setovima mjera podrške stvaraocima. ,,Mogli su da budu prijavljeni projekti čija je realizacija predviđena u kućnom ambijentu, a prezentacija i promocija putem online platformi i društvenih mreža, ili radio i TV stanica, kao i  drugih srodnih formata. Podržano je njih 145 i obezbijeđena finansijska pomoć u iznosu od 346. 840 eura”.

Da je naišao stravičan trenutak za umjetnika, smatra i crnogorska glumica Ana Vučković. ,,Mnogo glumaca nema posao i to je problem koji odavno postoji. Kod nas samo dva pozorišta sadrže ansambl – Gradsko pozorište i Crnogorsko narodno pozorište (CNP), kao i nikšićko pozorište koje broji četvoro glumaca. Virus je samo ogolio realno stanje stvari…”, kaže Vučkovićeva za Monitor.

Direktorica JU Kulturno-informativnog centra Budo Tomović Podgorica Snežana Burzan-Vuksanović za Monitor kaže da su, poštujući mjere Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), od marta ove godine otkazali ili odložili oko 50 planiranih programa. ,,Poštujemo važeće preporuke i mjere, uz slogan distanca, ruke, maska, kao i to da može biti do 50 posjetilaca u Velikoj sali. U skladu sa tim i publika se vratila u sale. Već smo organizovali koncert beogradskog kantautora Dušana Strajnića Dukata, a u toku je i revija Svjetska književnost na filmu. Slijedi i regionalni festival stand up-a Opuč od 15. do 17. oktobra. Promovisaćemo i knjigu Mihaila Radojičića Smrt je uvijek u modi i prirediti koncert veoma nadarenog violiniste Viktora Hutera. Podgorica će, krajem oktobra, biti po prvi put i domaćin festivala Olimpijada poezije”, navodi Burzan -Vuksanović.

Ova kulturna ustanova do daljnjeg, u skladu sa važećim mjerama protiv širenja virusa COVID19, neće organizovati probe više stotina članova folklornog ansambla KIC-a, hora Zvjezdice, KIC pop hora, baletske škole Princeza Ksenija, kao ni probe DODEST-ove radionice glume.

COVID19 krizu osjetio je i Ivan Mandić, fotograf i videograf iz Podgorice. ,,Za mene, kao nekog ko je direktno zavistan od događaja, ali i raznih drugih projekata koji podrazumijevaju okupljanje više ljudi, ova godina je puno oskudnija. Pogotovo s proljeća, kada je sve stalo, a baš tada, po pravilu, bude najviše posla”, objašnjava.

Mandić za Monitor ističe da se većina njegovih kolega bavi isključivo fotkanjem i snimanjem proslava, a da je za one, sa kojima to nije slučaj, bilo posla na manjim,   lokalnim festivalima i dešavanjima, kao i u okviru nekih dugoročnih projekata.

Iz Ministarstva kulture kažu da su, u okviru mjera podrške, pored planiranih 100 hiljada eura za godišnji konkurs za finansiranje projekata iz oblasti kreativnih industrija, uvećali iznos fonda podrške za dodatnih 50 hiljada eura. U julu su, kako navode, donijeli odluku o podršci 221 projekta i programa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, sa ukupnim iznosom od 726.200 eura. Podrška je namijenjena opštinskim ustanovama kulture i autorskim projektima. ,,U avgustu i septembru su relativno brzo obezbijeđeni uslovi za rad i normalizaciju funkcionisanja jednog broja ustanova kulture, kao drugih programskih aktivnosti koje se odnose na pozorišne kuće i kulturno-umjetničke manifestacije. Inicirali smo i finansirali projekat Online Art market, koji treba da sprovede Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, a koji će obezbijediti velikom broju crnogorskih likovnih umjetnika ne samo široku prezentaciju umjetničkih djela, već otvoriti i mogućnost njihove ekonomske valorizacije”, napominju iz ovog Vladinog resora.

Slikarka i inicijatorka platforme Kulturna baza Kunst, koja služi za online promociju stvaralaštva crnogorskih umjetnika, Ivana Stanić za Monitor kaže da se umjetnik, kako u Crnoj Gori, tako i na globalnom nivou, bori za opstanak u najbanalnijem smislu. ,,Umjetnici nemaju nikakav status, ako su van ugovora ili van institucije, mada im je i tamo klimavo, jer govorimo o privremenom angažovanju. Veliki broj kolega radi druge poslove koji nemaju dodirnih tačaka sa njihovim  pozivom. Ako na sve ovo dodamo planetarni problem pandemije i karantina, jasno je da prostora za udisaj nema, a kamoli za život pristojan življenja”.

Prema njenim riječima, većina se otisnula na online predstavljanja i osvajanja virtuelnog tržista. ,,Ono, opet, nije svima dostupno”, upozorava.

Stanić napominje da bi bilo dobro da se odredi paket mjera pomoći autorima iz svih branši. ,,Muzičari ne sviraju, glumci ne glume, likovnjaci ne izlažu, pisci ne objavljuju, a ako se i realizuje koja izložba, koncert ili predstava, sve je svedeno na minimum i samo zadovoljava formu radi forme. Sve podsjeća na volonterizam i privid žive kulturne scene koja može da se samoodržava. Uvijek smo se osjećali kao građani trećeg reda, kako zbog kulturno-socioloskog konteksta, tako i zbog vrlo male ili nikakve finansijske podrške i zaštite”, objašnjava.

Kao pozitivan primjer kako umjetnost može da živi i tokom pandemije korona virusa, Crnogorski orkestar mladih navodi ovogodišnji festival KotorArt. ,,Održali smo svečani koncert, koji je uspješno realizovan poštujući sve zdravstvene propise. To je rezultat kad se ima volje za prevazilaženje prepreka”, smatraju iz COM-a.

Direktorica KIC-a kazala je da će, u zavisnosti od epidemiološke situacije, teći najavljeni programi. ,,Radi se o koncertu Damira Imamovića, promociji knjige Dušana Vesića Zamisli život, trećem festival Stare note – novi zvuci, Danima ukrajinske kulture, Fashion week-u, radu na projektu Glasovi mira, koji je dio regionalnog programa Dijalog za budućnost, a uveliko radimo i na dopuni monografije KIC-a povodom 55 godina rada. Kultura je uvijek bila i biće važan dio naše svakodnevice, bez dileme. Ipak, zdravlje je prioritet”, navodi Burzan Vuksanović.

Ana Vučković poručuje: ,,Ako je virus vječan, nek’ bude vječnije pozorište. Vjerujem da je ono snažnije od svake krize. Vjerujem u vječnost entuzijazma i da će se moja zemlja više baviti kulturom i ljudima koji zaslužuju svojim talentom i radom da budu nagrađeni”.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo