Povežite se sa nama

OKO NAS

UMJETNICI U CRNOJ GORI I KORONA: Borba za opstanak

Objavljeno prije

na

Umjetnici iz gotovo svih branši žestoko su osjetili COVID19 krizu

 

Odloženi festivali. Zatvorene koncertne sale, muzeji, biblioteke. Siromašni repertoari u pozorištima. Poneka stidljiva izložba. Lokali bez žive muzike. Rijetke proslave bez fotografa da ovjekovječe upečatljive momente. Takav je svijet umjetnosti od pojave virusa COVID19. A kako žive umjetnici?

,,Od aprila ne radimo. Pojedinci imaju druge poslove. Ja, kao i mnogi, nemam”, kaže za Monitor Marko Kovačević, jedan od članova popularnog podgoričkog benda Kuba.

Da je u muzičkom životu Crne Gore došlo do pauze i da se ne nazire trenutak kada će se ponovo začuti refren, smatraju i iz Crnogorskog orkestra mladih (COM). ,,Kriza je uzela maha i evidentno je da je potrebno sistemsko rješenje. Ministarstvo kulture je za nezaposlene umjetnike organizovalo konkurs na kojem je veliki broj njih dobio novčana sredstva kako bi prevazišli poteškoće usljed širenja virusa. To je bila značajna pomoć, ali kratkoročna”.

Iz Ministarstva kulture su Monitoru objasnili da je taj javni konkurs bio među prvim setovima mjera podrške stvaraocima. ,,Mogli su da budu prijavljeni projekti čija je realizacija predviđena u kućnom ambijentu, a prezentacija i promocija putem online platformi i društvenih mreža, ili radio i TV stanica, kao i  drugih srodnih formata. Podržano je njih 145 i obezbijeđena finansijska pomoć u iznosu od 346. 840 eura”.

Da je naišao stravičan trenutak za umjetnika, smatra i crnogorska glumica Ana Vučković. ,,Mnogo glumaca nema posao i to je problem koji odavno postoji. Kod nas samo dva pozorišta sadrže ansambl – Gradsko pozorište i Crnogorsko narodno pozorište (CNP), kao i nikšićko pozorište koje broji četvoro glumaca. Virus je samo ogolio realno stanje stvari…”, kaže Vučkovićeva za Monitor.

Direktorica JU Kulturno-informativnog centra Budo Tomović Podgorica Snežana Burzan-Vuksanović za Monitor kaže da su, poštujući mjere Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), od marta ove godine otkazali ili odložili oko 50 planiranih programa. ,,Poštujemo važeće preporuke i mjere, uz slogan distanca, ruke, maska, kao i to da može biti do 50 posjetilaca u Velikoj sali. U skladu sa tim i publika se vratila u sale. Već smo organizovali koncert beogradskog kantautora Dušana Strajnića Dukata, a u toku je i revija Svjetska književnost na filmu. Slijedi i regionalni festival stand up-a Opuč od 15. do 17. oktobra. Promovisaćemo i knjigu Mihaila Radojičića Smrt je uvijek u modi i prirediti koncert veoma nadarenog violiniste Viktora Hutera. Podgorica će, krajem oktobra, biti po prvi put i domaćin festivala Olimpijada poezije”, navodi Burzan -Vuksanović.

Ova kulturna ustanova do daljnjeg, u skladu sa važećim mjerama protiv širenja virusa COVID19, neće organizovati probe više stotina članova folklornog ansambla KIC-a, hora Zvjezdice, KIC pop hora, baletske škole Princeza Ksenija, kao ni probe DODEST-ove radionice glume.

COVID19 krizu osjetio je i Ivan Mandić, fotograf i videograf iz Podgorice. ,,Za mene, kao nekog ko je direktno zavistan od događaja, ali i raznih drugih projekata koji podrazumijevaju okupljanje više ljudi, ova godina je puno oskudnija. Pogotovo s proljeća, kada je sve stalo, a baš tada, po pravilu, bude najviše posla”, objašnjava.

Mandić za Monitor ističe da se većina njegovih kolega bavi isključivo fotkanjem i snimanjem proslava, a da je za one, sa kojima to nije slučaj, bilo posla na manjim,   lokalnim festivalima i dešavanjima, kao i u okviru nekih dugoročnih projekata.

Iz Ministarstva kulture kažu da su, u okviru mjera podrške, pored planiranih 100 hiljada eura za godišnji konkurs za finansiranje projekata iz oblasti kreativnih industrija, uvećali iznos fonda podrške za dodatnih 50 hiljada eura. U julu su, kako navode, donijeli odluku o podršci 221 projekta i programa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, sa ukupnim iznosom od 726.200 eura. Podrška je namijenjena opštinskim ustanovama kulture i autorskim projektima. ,,U avgustu i septembru su relativno brzo obezbijeđeni uslovi za rad i normalizaciju funkcionisanja jednog broja ustanova kulture, kao drugih programskih aktivnosti koje se odnose na pozorišne kuće i kulturno-umjetničke manifestacije. Inicirali smo i finansirali projekat Online Art market, koji treba da sprovede Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, a koji će obezbijediti velikom broju crnogorskih likovnih umjetnika ne samo široku prezentaciju umjetničkih djela, već otvoriti i mogućnost njihove ekonomske valorizacije”, napominju iz ovog Vladinog resora.

Slikarka i inicijatorka platforme Kulturna baza Kunst, koja služi za online promociju stvaralaštva crnogorskih umjetnika, Ivana Stanić za Monitor kaže da se umjetnik, kako u Crnoj Gori, tako i na globalnom nivou, bori za opstanak u najbanalnijem smislu. ,,Umjetnici nemaju nikakav status, ako su van ugovora ili van institucije, mada im je i tamo klimavo, jer govorimo o privremenom angažovanju. Veliki broj kolega radi druge poslove koji nemaju dodirnih tačaka sa njihovim  pozivom. Ako na sve ovo dodamo planetarni problem pandemije i karantina, jasno je da prostora za udisaj nema, a kamoli za život pristojan življenja”.

Prema njenim riječima, većina se otisnula na online predstavljanja i osvajanja virtuelnog tržista. ,,Ono, opet, nije svima dostupno”, upozorava.

Stanić napominje da bi bilo dobro da se odredi paket mjera pomoći autorima iz svih branši. ,,Muzičari ne sviraju, glumci ne glume, likovnjaci ne izlažu, pisci ne objavljuju, a ako se i realizuje koja izložba, koncert ili predstava, sve je svedeno na minimum i samo zadovoljava formu radi forme. Sve podsjeća na volonterizam i privid žive kulturne scene koja može da se samoodržava. Uvijek smo se osjećali kao građani trećeg reda, kako zbog kulturno-socioloskog konteksta, tako i zbog vrlo male ili nikakve finansijske podrške i zaštite”, objašnjava.

Kao pozitivan primjer kako umjetnost može da živi i tokom pandemije korona virusa, Crnogorski orkestar mladih navodi ovogodišnji festival KotorArt. ,,Održali smo svečani koncert, koji je uspješno realizovan poštujući sve zdravstvene propise. To je rezultat kad se ima volje za prevazilaženje prepreka”, smatraju iz COM-a.

Direktorica KIC-a kazala je da će, u zavisnosti od epidemiološke situacije, teći najavljeni programi. ,,Radi se o koncertu Damira Imamovića, promociji knjige Dušana Vesića Zamisli život, trećem festival Stare note – novi zvuci, Danima ukrajinske kulture, Fashion week-u, radu na projektu Glasovi mira, koji je dio regionalnog programa Dijalog za budućnost, a uveliko radimo i na dopuni monografije KIC-a povodom 55 godina rada. Kultura je uvijek bila i biće važan dio naše svakodnevice, bez dileme. Ipak, zdravlje je prioritet”, navodi Burzan Vuksanović.

Ana Vučković poručuje: ,,Ako je virus vječan, nek’ bude vječnije pozorište. Vjerujem da je ono snažnije od svake krize. Vjerujem u vječnost entuzijazma i da će se moja zemlja više baviti kulturom i ljudima koji zaslužuju svojim talentom i radom da budu nagrađeni”.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo