Povežite se sa nama

OKO NAS

NAJAVA NOVIH ZATVARANJA: Situacija iz dana u dan lošija

Objavljeno prije

na

Proteklih sedam dana u jednom danu imali smo najveći broj novooboljelih i smrtnih slučajeva. Situacija u gradovima u kojima nijesu uvedene dodatne preventivne mjere se pogoršava. Najlošije je u Podgorici za koju se najavljuje zatvaranje dok život teče kao da korone nema

 

Tokom protekle sedmice u Crnoj Gori su zabilježena dva negativna rekorda od početka epidemije korona virusa – u petak je zabilježen najveći broj novoinficiranih u jednom danu, čak 344, dok je u ponedjeljak od korone virusa umrlo devetoro ljudi.

Broj aktivno oboljelih u Crnoj Gori, preko 4.000, je i dalje najveći u regionu, i među najvećima u Evropi – na 100.000 stanovnika iznosi 642, dok je, na primjer, u Sloveniji 212, Hrvatskoj 79. Najveći je i broj hospitalizovanih – 45 na 100.000 stanovnika, duplo više u odnosu na Sjevernu Makedoniju u kojoj je 20, a u Srbiji samo pet hospitalizovanih na 100.000 stanovnika. Za sada je stopa smrtnosti od KOVID-a u Crnoj Gori najmanja u regionu 1,5 odsto, a najveća na Kosovu 3,96 odsto.

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić izjavio je da se u narednom periodu može očekivati povećanje stope smrtnosti od virusa. Objasnio je da su glavni negativni faktori manjak sunčanih dana i nedostatak vitamina D i zagađenost vazduha: „Znamo da smo prošle godine imali tešku situaciju što se tiče zagađenosti u Crnoj Gori u pojedinim gradovima. Za očekivati je da povećana zagađenost u kombinaciji sa koronom dovede do povećanja smrtnosti. I na kraju, sezona virusa gripa, odnosno spoj sezonskog gripa i virusa korona. Sve zajedno kad se spoji, nažalost, situaciju ne čini dobrom“, zaključio je Begić.

U opštinama, u kojima su ranije uvedene pooštrene preventivne mjere, a to su Nikšić, Berane, Andrijevica i Rožaje, u ponedjeljak je došlo do ublažavanja mjera. Mjere su pooštrene u Ulcinju, Žabljaku i Pljevljima.

„Trenutna epidemiološka situacija je veoma ozbiljna”, ocijenio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša i upozorio da se, osim toga što se ne nose maske, organizuju svadbe i primaju saučešća, a neki kafei i barovi su pretvoreni u noćne klubove.

Iako je u Nikšiću zabilježen manji broj pregleda i pacijenata kojima je potrebno bolničko liječenje, zbog, još uvijek velikog broja oboljelih, u ovom gradu i Pljevljima od ponedjeljka su učenici u ova dva grada prešli na onlajn nastavu.

Epidemiološka situacija u Bijelom Polju je zabrinjavajuća, broj oboljelih raste iz dana u dan, a bolnički kapaciteti u tom gradu su popunjeni, saopštili su iz Opšte bolnice u ovom gradu. Najveći broj oboljelih od početka epidemije bilježi se i u Baru, a epidemiološka situacija u Ulcinju je alarmantna, ocijenio je predsjednik opštine Ljoro Nrekić. On smatra da su širenju infekcije doprinijela okupljanja građana na veseljima i sahranama i u restoranima. Na Cetinju su za prvih deset dana oktobra registrovana 92 oboljela: „Već imamo slučajeve obolijevanja cijelih porodica, ali, nažalost, i smrtne slučajeve unutar jedne porodice za manje od 24 sata. Napominjemo da se sve propušteno može nadoknaditi, osim ljudskog života”, navodi se u saopštenju Tima za zaštitu i spašavanje Prijestonice Cetinje. Zbog toga što dosta ljudi na vrijeme ne prijavljuje simptome, epidemiološkinja Milena Popović- Samardžić upozorava da podaci o broju zaraženih nisu realni, te smatra da su brojke dosta veće.

Broj oboljelih u Podgorici se popeo na 1.438 i konstantno raste. Zbog sve većeg priliva pacijenata, Dom zdravlja Podgorica otvorio je i treći KOVID centar za odrasle u zdravstvenom objektu Centar, zgrada VMC-a, preko puta Gradskog stadiona. Pored novog KOVID centra, pacijenti sa sumnjom na infekciju mogu se pregledati i u centrima u Tološima i na Zlatici, gdje se nalazi KOVID centar za djecu. Primarijus doktor Danilo Jokić izjavio je za Dan da Dom zdravlja Podgorica ima tri KOVID centra, ali nema epidemiološku službu koja bi pratila preglede i davala smjernice timovima ljekara. Ministarstvo zdravlja nije na vrijeme prepoznalo značaj da domovi zdravlja imaju epidemiologe, pa je epidemija pokazala sve manjkavosti u sistemu. Katastrofalno je da se ne koriste resursi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, istakao je Jokić.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović, koji se od izbora nije pojavljivao u javnosti, ove nedjelje je obznanio da će nabaviti lijek Remdesivir koji se koristi u liječenju pacijenata sa težom kliničkom slikom. Na mjesečnom nivou zdravstveni sistem će raspolagati sa 320 ampula. Za to će iz doniranih sredstava sa računa Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) biti izdvojeno više od 110.000 eura, s obzirom na to da jedna doza košta 345 eura. Montefarm će biti glavni nabavljač i uvoznik Remdesivira, a obećano je da će prve doze stići tokom ovog mjeseca.

Pored ovog Hrapović je u ime Crne Gore potpisao sporazum o nabavci vakcine protiv KOVID-19 kada bude proizvedena. Za kupovinu je uplaćen avans od 640.000 eura, a za nabavku prvih doza vakcine biće izdvojeno više od dva miliona eura. „Incijalna cijena po dozi vakcine predviđena je u iznosu od 10,55 dolara, odnosno 8,84 eura. Shodno istraživanjima našeg Instituta za javno zdravlje i njihovoj procjeni o potrebnoj količini doze vakcine, naša zemlja iskazala je potrebu za 248.800 doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 procenata stanovništva, s obzirom na to da su preporučene dvije doze po jednoj osobi”, objasnio je Hrapović.

Uskoro bi u Institut trebalo da stignu i brzi testovi, koji daju rezultate za 15 do 30 minuta, kao i PRC testovi za potrebe Instituta u vrijednosti od oko milion eura.

Pored ministra, tokom ove nedjelje, oglasio se i NKT. Održali su sjednicu kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, koji je greškom sa svog FB naloga promovisao početak masovnog okupljanja 6. septembra. Prisustvovao je predsjednik Vlade Duško Marković koji je na Tviteru podržao „patriotsko” okupljanje, kao i član NKT-a gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković koji se slikao na pomenutom skupu. Pohvalili su sami sebe, da su od početka pandemije epidemiološke mjere donošene pravovremeno i osmišljeno, da se krizom upravljalo kvalitetno u datim uslovima i sve u tom smislu.

NKT je dužno da poštuje Odluku Ustavnog suda, i zaključeno je da inicijative građana o ponovnom uvođenju ove mjere NKT ne može prihvatiti.

Istakli su da će poštovani odluku Ustavnog suda koji je kao neustavnu ukinuo odluku NKT-a o objavljivanju spiska osoba u samoizolaciji. Sjetimo se, NKT je, tokom proljećnog talasa, objavio imena i podatke građana u samoizolaciji uz „diskretnu” molbu građanima da špijaju nadležnima svoje komšije koji ne poštuju mjere. Istakli su da novog objavljivanja spiskova neće biti, iako se NKT „upoznalo sa brojnim zahtjevima građana za ponovno objavljivanje spiska osoba u samoizolaciji i sa njihovom ocjenom da je taj pristup u prvom talasu značajno doprinio uspješnom odgovoru na COVID-19”. I sve tako neozbiljno kao i do sada.

Iz nove vladajuće većine najavljuju da će im prvi korak biti borba protiv virusa. „Ustanovićemo Savjet za borbu protiv KOVID-a i odgovornost za to će biti na Vladi. Neće biti NKT-a, koji radi u ovom trenutku nezakonito, nego ćemo kao Vlada stati odgovorno iza onoga što preporuči Savjet za borbu protiv KOVID-a”, najavio je mandatar nove vlade Zdravko Krivokapić.

Predsjednica Sindikata doktora medicine i epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić izjavila je Vijestima da još nema informaciju da li se nešto radi u vezi sa formiranjem novog stručnog tima, ali se nada da će članovi tog tima biti epidemiolozi, pulmolozi i mikrobiolozi, koji će moći da daju stručnu riječ.

Pooštravanje mjera u Podgorici, odnosno zatvaranje ugostiteljskih objekata i zabranu kretanja od 22 časa, najavio je početkom nedjelje direktor Instituta Begić, ukoliko se trend oboljevanja nastavi. Broj oboljelih ne opada, pa je zatvaranje izvjesno.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

BERANE, INICIJATIVA ZA IZGRADNJU SPORTSKE DVORANE ZA OSI: Korak prema inkluziji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beranska vlast pokrenula je inicijativu za izgradnju  sportske sale prilagođene za osobe sa invaliditetom. To bi bila prva takva dvorana u Crnoj Gori, iako se država odavno obavezala da sve objekte prilagođava osobama sa invaliditetom

 

Lokalne vlasti u Beranama koju čine koalicija Zdravo Berane (SNP, DF) i Demokrate, pokrenula je nedavno inicijativu da se na mjestu stare hale sportova u ovom gradu, onom pod Jasikovcem, izgradi sportska dvorana prilagođena specijalno osobama sa invaliditetom.

To bi, kako kažu, bila jedina dvorana takve vrste u državi i time bi se obogatila sportska infratstrukura i stvorili uslovi za treniranje i održavanje sportskih manifestacija osoba sa invaliditetom (OSI).

Menadžer Opštine Berane Vladimir Đaković kaže da je već upućen zahtjev prema gradskom i državnom arhitekti da se raspiše konkurs za idejno arhitektonsko rješenje za izgradnju sportske dvorane takve vrste.

„Postoje neki objekti u Crnoj Gori koji su prilagođeni za te namjene, ali, koliko je meni poznato, takva sportska dvorana u državi ne postoji i ovo bi bila prva i jedina” – rekao je Đaković.

On izražava očekivanje da će njihova ideja naići na razumijevanje i kod nove Vlade i kod organizacija i institucija koje okupljaju osobe sa invaliditetom i koje organizuju rekreativne i takmičarske sportske manifestacije za tu manjinsku populaciju.

„Mi se nadamo da ćemo zajedničim izdvajanjima Opštine, države i tih organizacija, iznaći neophodna sredstva da se sportska dvorana za OSI izgradi u Beranama” – kazao je Đaković.

„Praviti halu sportova specijalno namijenjenu za osobe sa invaliditetom (OSI) odlična je ideja, ali ne bi bilo dobro da se zanemari prilagođavanje svih drugih sportskih objekata u državi za osobe sa invaliditetom, jer bi to u suprotnom značilo njihovu segregaciju”, kaže za Monitor izvršna direktorica Udruženja Mladi sa hendikepom Marina Vujačić, uz podsjećanje da je prilagođavanje svih objekata osobama sa invaliditetom zakonska obaveza još od prije trinaest godina.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ PORODICA STANKOVIĆ I SALIHI IZ BARA: Sramnije je od prosjačenja – okretati glavu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Romske porodice, Stanković i Salihi, dane i noći dočekuju pod otvorenim nebom, na vrhu Sutormana, u Baru. Bez posla, utočišta, struje i vode, ponekad i bez hrane. Njihov život je hronična neizvjesnost

 

Dvije romske porodice, Stanković i Salihi, dane i noći dočekuju pod otvorenim nebom, na vrhu Sutormana, u Baru. Bez posla, utočišta, struje i vode, ponekad i bez hrane. Njihov je život hronična neizvjesnost.

,,Ne želim da moja djeca završe kao ja, na ulicama“, kaže za Monitor Saša Stanković.

Gdje god su bili, Stankovići i Salihiji su doživljavali šikaniranje i dočekivani su sa podozrenjem. Kao susjedi i prijatelji, žive zajedno i dijele sve što mogu.

Stankovići su se iz Srbije u Bar doselili prije sedam godina. Saša Stanković operisan je od tumora. Posljednji put kod ljekara bio je malo prije nego što je sa porodicom stigao u Crnu Goru. Salihiji imaju sedmoro djece. Salima Salihija supruga je davno napustila. Tako je obavezu vaspitavanja njegove djece na sebe nesebično preuzela supruga Saše Stankovića, Natalija Stanković.

Salim Salihi ima državljanstvo Crne Gore i utoliko je u prednosti od Stankovića. Dobija socijalnu pomoć. ,,Nekad sam zarađivao tako što sam okopavao  bašte, kao komunalac, i  radio mnoge druge fizičke poslove. Ovog mjeseca smo od Centra za socijalni rad dobili 50 eura. Taj novac brzo ode. Mi ne želimo milostinju, već da radimo”, kaže Salihi.

Redovno su Stankovići prijavljivali boravak, ali do danas nisu uspjeli da dobiju boravišnu dozvolu za strance, jer nijedan stanodavac nije htio da sastavi ugovor o stanovanju sa njima. Bez tog ugovora, dozvola za boravak nije moguća. ,,Bez dozvole za boravak, nema ni socijalne, ni zdravstvene zaštite, a ni  posla. Ne biramo nijedan pošten način da preživimo, a najviše radimo sa sekundarnim sirovinama. Samo da nas glava ne boli. Ne krademo, nismo lopovi, nismo lijeni. Zbog predrasuda, teško je biti Rom u Crnoj Gori“, objašnjava Stanković.

Neko vrijeme su svi zajedno boravili u napuštenoj sušari na Sutormanu, koja pripada Luci Bar. Nedugo potom se, kažu, pojavio neki čovjek koji se predstavio kao radnik Luke Bar i otjerao ih odatle. ,,Od, kartona,  nailona i ćebadi, sačinili smo nekakav zaklon na livadi koju nam je ustupio jedan dobročinitelj. Teško je. Baš nam je prije neki dan, zbog jakog vjetra, odletio krov. Još par dana možemo tu da budemo, a onda ćemo morati da idemo dalje,  tom čovjeku je livada potrebna, pošto živi od nje”, kaže Stanković.

Živjeli su neko vrijeme i u barskom naselju Sokolani kao podstanari, ali su imali probleme sa komšijama i, kako kažu, morali su da se isele.

,,U Srbiji sam radio za oko 200 eura mjesečno. Odlučili smo da odemo, jer smo više bili gladni nego siti. Novac koji smo dobijali od socijalnog i dječjih dodataka najviše je išao za djecu i školu, koja je od mjesta gdje smo živjeli bila udaljena osam kilometara. Djeca su svaki dan do tamo i nazad išla pješke. Tamo ili radiš, ili ne radiš i nemaš ništa. Nema ni kontejnera kao ovdje, pa da možeš nešto da nađeš”, prepričava Stanković.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

BERANSKI RUDNIK UGLJA TRAŽI NOVU ŠANSU: Jama čeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

„S Vladom tražimo model da rudnik u Beranama nastavi da radi s nekim olakšicama, kako vlasnicima ne bi stvarao gubitke i minuse. Ako bi se to ostvarilo, mi bismo brzo pokrenuli proizvodnju sa oko stotinu radnika”, kaže direktor rudnika Rade Guberinić

 

Beranske rudare obradovala je najava pokretanja proizvodnje u rudniku uglja. Željni su posla i mogućnosti da prehrane familije. Ubijeđeni su, kažu, da je velika šteta što ovaj rudnik, sa velikim rezervama uglja, ne radi.

To je teško zarađena kora hljeba, kaže nam jedan od njih, ali su rudari navikli na opasan rad u jami. „Od kada je rudnik prošle godine u ovo vrijeme zatvoren, meni i supruzi nije preostalo ništa drugo da radimo da bi prehranili i školovali  djecu. U međuvremenu se bavim nekim poljoprivrednim poslovima.  Zato se nadam da ova najava povratka na posao nije bez pokrića i jedva čekam da ponovo počnem da radim”, kaže ovaj rudar mlađe generacije.

Iz kompanije Metalfer iz Sremske Mitrovice nedavno je najavljeno da bi oni mogli da pokrenu proizvodnju u beranskom Rudniku uglja, jer je mogućnost prodaje tog  rudnika jednom turskom investotoru još uvijek „na dugom štapu”. Mogućnost ponovnog pokretanja proizvodnje Monitoru je potvrdio izvršni direktor beranskog Rudnik uglja Rade Guberinić. On je kazao da je menadžment kompanije imao do sada dva sastanka sa predstavnicima Vlade Crne Gore, i da se traži najbolje rješenje za beranski rudnik.

„Jedan sastanak smo imali u Vladi a drugi u Privrednoj komori. Mi smo ih detaljno upoznali sa situacijom u firmi. Razgovarali smo o mogućim rješenjima i dogovorili smo da dostavim predlog u pisanoj formi”, rekao nam je Guberinić. Prema njegovim riječima taj pisani predlog je napravljen, upućen Vladi, i sada se čeka njen odgovor. „Tražimo model da rudnik u Beranama nastavi da radi sa nekim olakšicama, kako vlasnicima ne bi stvarao gubitke i minuse. Ako bi se to ostvarilo, mi bismo brzo pokrenuli proizvodnju sa oko stotinu radnika”, kaže naš sagovorik.

Podsjetimo, proizvodnja u rudniku je prekinuta u ovo vrijeme prošle godine, poslije šest godina rada. I to u trenutaku kada je izgledalo da je posljednja privatizacija Rudnika mrkog uglja u Beranama ne samo uspjela, već da predstavlja rijedak pozitivan primjer dobre prakse na sjeveru Crne Gore kada se radi o industriji.

Tada je i šezdeset i šest rudara, nakon što su prethodno upućeni na plaćeni godišnji odmor, ostalo bez posla – samo dan prije međunarodnog praznika rada.

Rade Guberinić je tada rekao da je glavni razlog za prekidanje proizvodnje činjenica da već dvije godine gubitke rudnika u Beranama pokriva vlasnik iz Srbije, koji nije više u situaciji da to čini. Zato se vlasnik odlučio da obustavi proizvodnju i održava rudnik do nekog prihvatljivog rješenja. Od tada u rudniku radi samo šesnaest radnika koji održavaju vitalne funkcije jame, obavljaju poslove administracije i obezbjeđenja.

Kompanija Metalfer iz Sremske Mitrovice je potom, krajem prošle godine, najavila da će pokušati da proda beranski Rudnik uglja i da imaju potencijalnog investitora.

Guberinić kaže da je ta prodaja još uvijek vrlo daleka opcija, i da bi najbolje rješenje bilo da se pronađe model da Metalfer ponovo pokrene proizvodnju, ali tako da radi bez stvaranja minusa. „Što se tiče plasmana proizvedenog uglja, tu nema problema. Mi imamo ugovor sa Termoelektranom u Pljevljima do 2027. godine za otkup svih proizvedenih količina”, kaže Guberinić.

On dodaje da su prepoznali dobru volju u novoj Vladi Crne Gore, i da ima izgleda da se njihovi planovi realizuju i ovaj rudnik, kao rijedak industrijski resurs na sjeveru države nakon gusarske tranzicije, sačuva. U prilog tome podatak da bilansne rezerve samo jame Petnjik iznose oko šesnaest miliona tona mrkog uglja. Jama Petnjik otvorena je 1980. godine kada je završena eksploatacija u starom rudniku u Budimlji.

Beranski rudnik uglja bio je 2001. godine prodat mješovitom vojvođansko-slovačkom preduzeću Gradeks HBP, čiji su osnivači bile kompanija Gradeks iz Kule i HBP iz slovačkog grada Providza. Poslije nešto više od godinu između ova dva partnera dišlo je do nesporazuma koji su završeni tako što su Slovaci preuzeli kompletno upravljanje, da bi se potom i sami nenajavljeno povukli iz posla i otišli iz Berana.

Mašine u jami Petnjik utihnule su u novembru 2002. godine. Prodaja Rudnika uglja oglašavana je nakon toga devet puta prije nego ga je, prije skoro sedam godina, kupila kompanija Balkan enerdži, sa velikim planovima vezanim za izgradnju termo bloka i investicijama od 120 miliona eura. Od svega toga, međutim, nije bilo ništa. Grci su početkom početkom 2014. godine beranski rudnik prodali komapniji Metalfer iz Sremske Mitrovice.

Metalfer je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine poslovanja radili su u tri smjene, upošljavajući 157 radnika. Tadašnji menadžment je najavljivao angažovanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje. Onda su kola pošla  nizbrdo. Koji su razlozi doveli do gašenja proizvodnje i zatvaranja rudnika u aprilu prošle godine, za sada nema preciznog odgovora.

Jovanka Bogavac, poslanica Pokreta za promjene u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, očekuje da se rudnik što prije aktivira.

„Kao rudarski inženjer koji je skoro 20 godina bio u beranskom Rudniku mrkog uglja, smatram da se može naći način, bez obzira na evropske direktive koje su okrenute protiv proizvodnje uglja, da se ponovo pokrene privremeno obustavljena proizvodnja”, kaže Bogavac. Ona procjenjuje da bi u prvoj fazi moglo ponovo da se zaposli preko stotinu radnika. „To je vrlo značajan broj za našu opštinu. Prethodna Vlada nije imala sluha za rudnik u Beranama, ali se nadam da će ova pomoći da se nađe model po kome bi ovo preduzeće moglo imati finansijsku rentabilnost.”

U Beranama se sa nestrpljenjem očekuje potvrda najavljene obnove proizvodnje u Rudniku mrkog uglja. Ta kompanija za grad ima veliku vrijednost pošto je, osim što je u jednom trenutku zapošljavao stotinu i pedeset radnika, za njega u reprolancu bilo vezano još dvadeset manjih firmi i njihovih zaposlenih. Jama čeka. Čekaju i radnici.

       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo