Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svi i svuda

Objavljeno prije

na

Zbog šverca 59,013 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Crnu Goru i Srbiju, Vuksan M. Cemović iz Berana i Momčilo D. Pecić iz Beograda, koji se nalazi u bjekstvu, osuđeni su na po sedam i po godina zatvora, odlučilo je u ponovljenom sudskom procesu specijalno vijeće sudije Dragiše Rakočevića u Višem sudu u Podgorici. U obrazloženju presude sudija Rakočević je rekao da je u ponovljenom postupku sud utvrdio da se radi o količini od 59,013 kilograma kokaina, dok je ostalo smješa za prikrivanje kokaina. Prema optužnici, Cemović i Pecić su švercovali 202 kilograma kokaina, od čega je aktivnog opojnog principa bilo 58,8 kilograma. Tovar je bio smješten u dva kontejnera u kojem su se nalazila 202 kilograma kokaina, od čega je aktivnog opojnog principa u 60 koleta bilo 58,8 kilograma.

Oni su tokom 2004. pa do 20. decembra 2004. godine na području Crne Gore, Srbije i inostranstva, organizovali šverc droge. Cemović u svojstvu vlasnika preduzeća Montplus company a okrivljeni Pecić kao vlasnik preduzeća Card Trade Beograd.

Dana 13. oktobra 2004. u italijanskoj luci Gioia Tauro prilikom kontrole od strane italijanske policije po naredbi Republičkog tužilaštva pri sudu u Palmi, pronađene su 62 kolete 58,8 kg aktivnog opojnog principa, što je utvrđeno nalazom italijanskih vještaka hemijske struke Regije Kalabrija.

Dvije kolete upućene su u Luku Bar, gdje je Cemović u dogovoru sa Pecićem izvršio preusmjeravanje kontejnera sa robom iz luke Bar, sa primaoca Montplus Company na novog primaoca Card Trade Beograd, čiji je vlasnik Pecić.

Nakon toga su organizovali kopneni prevoz 14. decembra 2004. iz luke Bar preko teritorije Crne Gore u Srbiju. Pecić je otkriven prilikom istovara i smještaja robe u magacin 20. decembra 2004. godine, u Novom Sadu.

U međuvremenu je u Beogradu međunarodna potjernica za Darkom Šarićem proširena i zbog krivičnog djela pranje novca, saznao je list Danas. Darko Šarić se tereti da je zajedno sa osumnjičenim kontroverznim biznismenom Rodoljubom Radulovićem, zvanim Mišel Amerikanac, od decembra do jula 2009. u više navrata „oprao” skoro 3,4 miliona eura. Šarić je osumnjičen da je podstrekivao Radulovića da dio novca, koji je Šarić sticao prodajom kokaina, ubaci u legalne finansijske tokove, i to preko Radulovićevih privatnih i poslovnih računa u Srbiji i Švajcarskoj.

Radulović se tereti da je od Šarića primao gotov novac, čiji je dio ubacivao u legalne tokove januara 2009. Novac je uplaćen na Radulovićev devizni račun u Hipo banci u Beogradu, i to iznos od 2.580.000 eura, a zatim prebačen, dan poslije toga, na račun njegove kompanije Manmare Holding Ltd u Švajcarskoj. Riječ je o računu u banci u Cirihu – Credit Suise Zurich i taj novac je prikazan kao kupovina broda.

Radulović je po dobijanju novca od Šarića dogovarao sa Brankom Jovanovićem da mu za proviziju od jedan odsto od gotovog novca, posreduje u Srbiji u pronalaženju vlasnika kompanija koje su imale novac na poslovnim računima u inostranstvu, a trebao im je gotov novac u Srbiji. Nakon pronalaska zainteresovanih vlasnika kompanija, Radulović je dogovarao da oni deviznim doznakama prenesu novac na račun kompanije Manmare Holding uz lažno prikazivanje banci u Švajcarskoj osnov plaćanja. Prikazano je da je riječ o određenim uslugama i prodaji robe kompanije Manmare Holding srpskim kompanijama.

Na kraju dio ovog uplaćenog novca sa računa kompanije juna iste godine je Radulović ponovo vratio u Srbiju, na račun Hipo banke u Beogradu i to jednom deviznom doznakom u iznosu od 3.170.000 dolara. Tom navodno legalnom uplatom devizne doznake Radulović je slobodno raspolagao u korist Šarića, koji je cijelom tom „operacijom” bio prikriven kao stvarni vlasnik novca, koji je pribavljen krivičnim djelom.

Protiv Darka Šarića trenutno se u nekoliko država vode istrage. Najviše optužnica ima u Srbiji, gdje se sprema i nova. Prema dosadašnjim saznanjima, prikupljeno je dokaza da je u posljednjih nekoliko godina prokrijumčario iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu skoro šest tona kokaina. Nekoliko država, potpomognute i američkom agencijom za borbu protiv narkotika (DEA), pokušavaju da uđu u trag prljavom novcu zarađenom od kokaina i opranom kroz kupovinu nekretnina po cijelom svijetu.

Grčka policija je krajem prošle godine poslije hapšenja četvoro mladih Kotorana, osumnjičenih za pranje narko-para, objavila da su glavni organizatori ove međunarodne kriminalne grupe Darko Šarić, Goran Soković i Rodoljub Radulović. Oni su dovedeni u vezu sa švercom nekoliko tona kokaina za tržište Zapadne Evrope.

Inače, južnoafrički mediji objavili su nedavno da se Darko Šarić krije u Južnoj Africi gdje ima zaštitu lokalnih šefova podzemlja. Bjegunаc Dаrko Šаrić, koji je nа sаjtu IOL Nenjs „nаzvаn Dаrko Sаvić, nаlаzi se u grаdu Gаutengu pod drugim imenom, а lokаlni kriminаlci i korumpirаni policаjci čuvаju njegov identitet u tаjnosti”.

Do ovog otkrićа došаo je dnevnik Dejli Vojs nаkon intervjuа s Dobrosаvom Gаvrićem, koji je pobjegаo u Južnoаfričku Republiku pošto je u Beogrаdu osuđen zа ubistvo Željkа Rаžnаtovićа Arkаnа. Gаvrićа je uhаpsilа policijа Južnoаfričke Republike nаkon što je povrijeđen u pucnjаvi. Pravni osnov za njegovu deportaciju je kršenje propisa zato što je prije četiri godine ušao u ovu zemlju sa lažnim podacima, odnosno pasošem Bosne i Hercegovine na ime Saše Kovačevića.

Izvor dnevnika Dejli Vojs„ blizаk kriminаlnom miljeu, koji se ovom listu predstаvio kаo ,,Ujkа Sem”, kazao je da Dаrko Šаrić slobodno živi u Johаnesburgu, u provinciji Guаteng, s lаžnim identitetom, bukvаlno pred nosom južnoаfričkih vlаsti. ,,Njemu svesrdno pomаžu lokаlni nаrkobosovi”, rekаo je zа ovаj list južnoаfrički gаngster, koji se predstаvio kаo Ujkа Sem.

On je Dejli vojsu kazao dа osjećа potrebu dа jаvnost upoznа s time dа mаfijа vodi Južnoаfričku Republiku uz pomoć korumpirаnih policаjаcа i političаrа, upozoravajući dа oni imаju surove ubice koji će likvidirаti svаkogа ko im stаne nа put.

Klupko sаrаdnje lokаlnog podzemljа i međunаrodnog kriminаlnog miljeа rаsplelo se nаkon što je mаrtа prošle godine ubijen Siril Bikа, šef južnoаfričkog podzemljа. U pucnjаvi je tаdа rаnjen i Dobrosаv Gаvrić, osuđen u Srbiji zа ubistvo Željkа Rаžnаtovićа Arkаnа, а koji je u Južnoj Africi sаrаđivаo s Bikom. Kаko tvrde južnoаfrički mediji, Gаvrić je u ovoj zemlji poslovаo pod zаštitom lokаlnog podzemljа i bаnde Seksi dječаci.

Šаrić i Gаvrić dovode se i u vezu s Rаdovаnom Krejčirom (42), češkim biznismenom i međunаrodnim prevаrаntom koji je tаkođe ispitivаn u vezi sа ubistvom Sirilа Bike.

Kаko pišu južnoаfrički listovi, Krejčir je s Gаvrićem i Šаrićem bio prijаtelj, аli se zbog jednog poslovnog аrаnžmаnа posvаđаo s Bikom. Tokom istrаge ubistvа policijа je u njegovoj kući nаšlа listu zа odstrel s imenom Sirilа Bike nа njoj.

Mišel Amerikanac, Šarić, Joca Amasterdam

U istrazi koju je srpska policija još početkom 2009. pokrenula protiv Šarića i njegovih saradnika u švercu kokaina i pranju novca, utvrđeni su njegovi mnogobrojni kontakti sa Rodoljubom Radulovićem, porijeklom iz Kotora, biznismenom koji se poslovima uglavnom bavio u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim evropskim zemljama, ali koji je često boravio i u Srbiji, gdje je imao kontakte sa nekoliko najuticajnijih osoba u podzemlju.

Prema beogradskom tabloidu Press, Radulović je osnivač firme Trekom, kao i nekoliko moćnih kompanija, koje praktično drže turizam u Bokokotorskom zalivu.

Spekulisalo se i da je Radulović bio i ključna karika između Šarića i Sretena Jocića zvanog Joca Amsterdam, kome se trenutno u beogradskom Specijalnom sudu sudi zbog ubistva suvlasnika Nacionala Ive Pukanića i Nike Franjića u oktobru 2008. u Zagrebu.

Cane čeka presudu

Da li je Stanko Subotić Cane, sporni srpsko-švajcarski poslovni čovjek bio direktno povezan sa švercom cigareta preko Crne Gore za Italiju, moglo bi da se zna 3. maja kada će u Bariju najvjerovatnije biti donijeta sudska presuda.

To proizlazi iz prošlonedjeljnog zasijedanja suda u Bariju tokom koga je saslušan izvještaj sudskog vještaka Ane de Feliće. Na najnovijem ročištu, koje je bilo zatvoreno za javnost, sudija de Filiće je predstavila izvještaj o kretanju novca u kompanijama Subotića, koje tužilaštvo dovodi u direktnu vezu sa švercom cigareta preko Crne Gore u Pulju 1990-ih.

Proces je više od godinu dana odlagan zbog okončanja vještačenja. Prema optužnici Regionalne direkcije za borbu protiv mafije iz Barija, Subotić se tereti da je preko preduzeća Dulwich osiguravao pranje novca stečenog švercom cigareta.

Istovremeno, u predmetu koji se vodi protiv crnogorskih državljana Veselina Barovića, Branka Vujoševića, Branislava Mićunovića i Dušanke Jeknić te srpskog državljanina Andrije Draškovića, sudija Ana de Feliće zakazala je novo ročište za 23. februar.

Tada bi Sud trebalo da se konačno, nakon višegodišnjeg zakazivanja i odgađanja ročišta, izjasni hoće li prihvatiti ili odbaciti optužnicu za šverc cigareta.

Među osumnjičenima se nalazilo i ime crnogorskog svojevremenog premijera i predsjednika Mila Đukanovića, koji se u martu 2008. i pojavio pred tužilaštvom u Bariju. Tu je Đukanović tokom 6,5 sati ispitivan i morao je da odgovori na oko 80 pitanja tužioca u vezi sa optužbama protiv njega. Đukanovićev slučaj je arhiviran u aprilu 2009.

Prema optužnici Direkcije za borbu protiv mafije četvoro crnogorskih državljana i jedan srpski državljanin su učestvovali i organizovali šverc cigareta u periodu od 1994. do 2000. godine. U optužnici se precizira da je Subotić stavljao na raspolaganje avione za transport novca u kešu iz Švajcarske na Kipar.

Navedene su i tabele sa detaljima avionskih prevoza, uključujući imena kurira, datume, iznose i valutu prenesenog novca za svaku transakciju pojedinačno. Nabraja se 178 zasebnih avionskih transakcija novca u kojima je učestvovalo 15-ak kurira, a cifre prenesenog novca koje se navode dosežu stotine hiljada, u nekim slučajevima i desetine miliona dolara ili maraka po avionu.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari

Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani  očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.

Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su  10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.

Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski –  parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.

Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.

Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.

Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno je teško izračunati kolika je  podrška Milojku Spajiću za formiranje  vlade, i ima li je.  Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino   pritisci na mandatara – sa svih strana

 

Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje.  Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi  samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.

Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade  obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front,  neće biti u vladi. Tada je najavio vladu  koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio  da “još nema punu potvrdu od svih”. 

Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.

Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom.  Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.

Spajić je dobio javne kritike od strane svog  partijskog potpredsjednika,   predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore  i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a.  U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova  u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima.   Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.  

Upitan da li  je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio,  Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.

Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije  jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.

Ove sedmice, nakon podužeg vremena,  oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku  Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.

“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim,  ipak obazrivo saopštio da  SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti  javnost”.

Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.

Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da  će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.

“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio  i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se,  ipak malo ozbiljnije.

Andrija Mandić, lider ZBCG,  ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.

“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.

Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.

Prethodno je  poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj  Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.

Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.

On je za Glas Amerike kazao  “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”

“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.

On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.

Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade,  Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.

“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.

Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo:   “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.

Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da  uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo