Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svi i svuda

Objavljeno prije

na

Zbog šverca 59,013 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Crnu Goru i Srbiju, Vuksan M. Cemović iz Berana i Momčilo D. Pecić iz Beograda, koji se nalazi u bjekstvu, osuđeni su na po sedam i po godina zatvora, odlučilo je u ponovljenom sudskom procesu specijalno vijeće sudije Dragiše Rakočevića u Višem sudu u Podgorici. U obrazloženju presude sudija Rakočević je rekao da je u ponovljenom postupku sud utvrdio da se radi o količini od 59,013 kilograma kokaina, dok je ostalo smješa za prikrivanje kokaina. Prema optužnici, Cemović i Pecić su švercovali 202 kilograma kokaina, od čega je aktivnog opojnog principa bilo 58,8 kilograma. Tovar je bio smješten u dva kontejnera u kojem su se nalazila 202 kilograma kokaina, od čega je aktivnog opojnog principa u 60 koleta bilo 58,8 kilograma.

Oni su tokom 2004. pa do 20. decembra 2004. godine na području Crne Gore, Srbije i inostranstva, organizovali šverc droge. Cemović u svojstvu vlasnika preduzeća Montplus company a okrivljeni Pecić kao vlasnik preduzeća Card Trade Beograd.

Dana 13. oktobra 2004. u italijanskoj luci Gioia Tauro prilikom kontrole od strane italijanske policije po naredbi Republičkog tužilaštva pri sudu u Palmi, pronađene su 62 kolete 58,8 kg aktivnog opojnog principa, što je utvrđeno nalazom italijanskih vještaka hemijske struke Regije Kalabrija.

Dvije kolete upućene su u Luku Bar, gdje je Cemović u dogovoru sa Pecićem izvršio preusmjeravanje kontejnera sa robom iz luke Bar, sa primaoca Montplus Company na novog primaoca Card Trade Beograd, čiji je vlasnik Pecić.

Nakon toga su organizovali kopneni prevoz 14. decembra 2004. iz luke Bar preko teritorije Crne Gore u Srbiju. Pecić je otkriven prilikom istovara i smještaja robe u magacin 20. decembra 2004. godine, u Novom Sadu.

U međuvremenu je u Beogradu međunarodna potjernica za Darkom Šarićem proširena i zbog krivičnog djela pranje novca, saznao je list Danas. Darko Šarić se tereti da je zajedno sa osumnjičenim kontroverznim biznismenom Rodoljubom Radulovićem, zvanim Mišel Amerikanac, od decembra do jula 2009. u više navrata „oprao” skoro 3,4 miliona eura. Šarić je osumnjičen da je podstrekivao Radulovića da dio novca, koji je Šarić sticao prodajom kokaina, ubaci u legalne finansijske tokove, i to preko Radulovićevih privatnih i poslovnih računa u Srbiji i Švajcarskoj.

Radulović se tereti da je od Šarića primao gotov novac, čiji je dio ubacivao u legalne tokove januara 2009. Novac je uplaćen na Radulovićev devizni račun u Hipo banci u Beogradu, i to iznos od 2.580.000 eura, a zatim prebačen, dan poslije toga, na račun njegove kompanije Manmare Holding Ltd u Švajcarskoj. Riječ je o računu u banci u Cirihu – Credit Suise Zurich i taj novac je prikazan kao kupovina broda.

Radulović je po dobijanju novca od Šarića dogovarao sa Brankom Jovanovićem da mu za proviziju od jedan odsto od gotovog novca, posreduje u Srbiji u pronalaženju vlasnika kompanija koje su imale novac na poslovnim računima u inostranstvu, a trebao im je gotov novac u Srbiji. Nakon pronalaska zainteresovanih vlasnika kompanija, Radulović je dogovarao da oni deviznim doznakama prenesu novac na račun kompanije Manmare Holding uz lažno prikazivanje banci u Švajcarskoj osnov plaćanja. Prikazano je da je riječ o određenim uslugama i prodaji robe kompanije Manmare Holding srpskim kompanijama.

Na kraju dio ovog uplaćenog novca sa računa kompanije juna iste godine je Radulović ponovo vratio u Srbiju, na račun Hipo banke u Beogradu i to jednom deviznom doznakom u iznosu od 3.170.000 dolara. Tom navodno legalnom uplatom devizne doznake Radulović je slobodno raspolagao u korist Šarića, koji je cijelom tom „operacijom” bio prikriven kao stvarni vlasnik novca, koji je pribavljen krivičnim djelom.

Protiv Darka Šarića trenutno se u nekoliko država vode istrage. Najviše optužnica ima u Srbiji, gdje se sprema i nova. Prema dosadašnjim saznanjima, prikupljeno je dokaza da je u posljednjih nekoliko godina prokrijumčario iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu skoro šest tona kokaina. Nekoliko država, potpomognute i američkom agencijom za borbu protiv narkotika (DEA), pokušavaju da uđu u trag prljavom novcu zarađenom od kokaina i opranom kroz kupovinu nekretnina po cijelom svijetu.

Grčka policija je krajem prošle godine poslije hapšenja četvoro mladih Kotorana, osumnjičenih za pranje narko-para, objavila da su glavni organizatori ove međunarodne kriminalne grupe Darko Šarić, Goran Soković i Rodoljub Radulović. Oni su dovedeni u vezu sa švercom nekoliko tona kokaina za tržište Zapadne Evrope.

Inače, južnoafrički mediji objavili su nedavno da se Darko Šarić krije u Južnoj Africi gdje ima zaštitu lokalnih šefova podzemlja. Bjegunаc Dаrko Šаrić, koji je nа sаjtu IOL Nenjs „nаzvаn Dаrko Sаvić, nаlаzi se u grаdu Gаutengu pod drugim imenom, а lokаlni kriminаlci i korumpirаni policаjci čuvаju njegov identitet u tаjnosti”.

Do ovog otkrićа došаo je dnevnik Dejli Vojs nаkon intervjuа s Dobrosаvom Gаvrićem, koji je pobjegаo u Južnoаfričku Republiku pošto je u Beogrаdu osuđen zа ubistvo Željkа Rаžnаtovićа Arkаnа. Gаvrićа je uhаpsilа policijа Južnoаfričke Republike nаkon što je povrijeđen u pucnjаvi. Pravni osnov za njegovu deportaciju je kršenje propisa zato što je prije četiri godine ušao u ovu zemlju sa lažnim podacima, odnosno pasošem Bosne i Hercegovine na ime Saše Kovačevića.

Izvor dnevnika Dejli Vojs„ blizаk kriminаlnom miljeu, koji se ovom listu predstаvio kаo ,,Ujkа Sem”, kazao je da Dаrko Šаrić slobodno živi u Johаnesburgu, u provinciji Guаteng, s lаžnim identitetom, bukvаlno pred nosom južnoаfričkih vlаsti. ,,Njemu svesrdno pomаžu lokаlni nаrkobosovi”, rekаo je zа ovаj list južnoаfrički gаngster, koji se predstаvio kаo Ujkа Sem.

On je Dejli vojsu kazao dа osjećа potrebu dа jаvnost upoznа s time dа mаfijа vodi Južnoаfričku Republiku uz pomoć korumpirаnih policаjаcа i političаrа, upozoravajući dа oni imаju surove ubice koji će likvidirаti svаkogа ko im stаne nа put.

Klupko sаrаdnje lokаlnog podzemljа i međunаrodnog kriminаlnog miljeа rаsplelo se nаkon što je mаrtа prošle godine ubijen Siril Bikа, šef južnoаfričkog podzemljа. U pucnjаvi je tаdа rаnjen i Dobrosаv Gаvrić, osuđen u Srbiji zа ubistvo Željkа Rаžnаtovićа Arkаnа, а koji je u Južnoj Africi sаrаđivаo s Bikom. Kаko tvrde južnoаfrički mediji, Gаvrić je u ovoj zemlji poslovаo pod zаštitom lokаlnog podzemljа i bаnde Seksi dječаci.

Šаrić i Gаvrić dovode se i u vezu s Rаdovаnom Krejčirom (42), češkim biznismenom i međunаrodnim prevаrаntom koji je tаkođe ispitivаn u vezi sа ubistvom Sirilа Bike.

Kаko pišu južnoаfrički listovi, Krejčir je s Gаvrićem i Šаrićem bio prijаtelj, аli se zbog jednog poslovnog аrаnžmаnа posvаđаo s Bikom. Tokom istrаge ubistvа policijа je u njegovoj kući nаšlа listu zа odstrel s imenom Sirilа Bike nа njoj.

Mišel Amerikanac, Šarić, Joca Amasterdam

U istrazi koju je srpska policija još početkom 2009. pokrenula protiv Šarića i njegovih saradnika u švercu kokaina i pranju novca, utvrđeni su njegovi mnogobrojni kontakti sa Rodoljubom Radulovićem, porijeklom iz Kotora, biznismenom koji se poslovima uglavnom bavio u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim evropskim zemljama, ali koji je često boravio i u Srbiji, gdje je imao kontakte sa nekoliko najuticajnijih osoba u podzemlju.

Prema beogradskom tabloidu Press, Radulović je osnivač firme Trekom, kao i nekoliko moćnih kompanija, koje praktično drže turizam u Bokokotorskom zalivu.

Spekulisalo se i da je Radulović bio i ključna karika između Šarića i Sretena Jocića zvanog Joca Amsterdam, kome se trenutno u beogradskom Specijalnom sudu sudi zbog ubistva suvlasnika Nacionala Ive Pukanića i Nike Franjića u oktobru 2008. u Zagrebu.

Cane čeka presudu

Da li je Stanko Subotić Cane, sporni srpsko-švajcarski poslovni čovjek bio direktno povezan sa švercom cigareta preko Crne Gore za Italiju, moglo bi da se zna 3. maja kada će u Bariju najvjerovatnije biti donijeta sudska presuda.

To proizlazi iz prošlonedjeljnog zasijedanja suda u Bariju tokom koga je saslušan izvještaj sudskog vještaka Ane de Feliće. Na najnovijem ročištu, koje je bilo zatvoreno za javnost, sudija de Filiće je predstavila izvještaj o kretanju novca u kompanijama Subotića, koje tužilaštvo dovodi u direktnu vezu sa švercom cigareta preko Crne Gore u Pulju 1990-ih.

Proces je više od godinu dana odlagan zbog okončanja vještačenja. Prema optužnici Regionalne direkcije za borbu protiv mafije iz Barija, Subotić se tereti da je preko preduzeća Dulwich osiguravao pranje novca stečenog švercom cigareta.

Istovremeno, u predmetu koji se vodi protiv crnogorskih državljana Veselina Barovića, Branka Vujoševića, Branislava Mićunovića i Dušanke Jeknić te srpskog državljanina Andrije Draškovića, sudija Ana de Feliće zakazala je novo ročište za 23. februar.

Tada bi Sud trebalo da se konačno, nakon višegodišnjeg zakazivanja i odgađanja ročišta, izjasni hoće li prihvatiti ili odbaciti optužnicu za šverc cigareta.

Među osumnjičenima se nalazilo i ime crnogorskog svojevremenog premijera i predsjednika Mila Đukanovića, koji se u martu 2008. i pojavio pred tužilaštvom u Bariju. Tu je Đukanović tokom 6,5 sati ispitivan i morao je da odgovori na oko 80 pitanja tužioca u vezi sa optužbama protiv njega. Đukanovićev slučaj je arhiviran u aprilu 2009.

Prema optužnici Direkcije za borbu protiv mafije četvoro crnogorskih državljana i jedan srpski državljanin su učestvovali i organizovali šverc cigareta u periodu od 1994. do 2000. godine. U optužnici se precizira da je Subotić stavljao na raspolaganje avione za transport novca u kešu iz Švajcarske na Kipar.

Navedene su i tabele sa detaljima avionskih prevoza, uključujući imena kurira, datume, iznose i valutu prenesenog novca za svaku transakciju pojedinačno. Nabraja se 178 zasebnih avionskih transakcija novca u kojima je učestvovalo 15-ak kurira, a cifre prenesenog novca koje se navode dosežu stotine hiljada, u nekim slučajevima i desetine miliona dolara ili maraka po avionu.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo