Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Talasanje žabokrečine

Objavljeno prije

na

Ne bi se reklo da se dešava nešto naročito novo, samo je kreketanje u našoj maloj bari nešto glasnije nego obično. Možda nekoga zapadne kakav novi lokvanj, ali žabokrečina u kojoj decenijama živimo i dalje se čini neprikosnovenom. Evo je Ranko Krivokapić uočio da demokratija u Crnoj Gori može biti ugrožena. „Ukoliko gradonačelnik Podgorice bude izabran bez demokratskog legitimiteta, onda će to biti izazov za policiju i tužilaštvo da ispitaju da li je bilo političke korupcije”.

SDP tvrdi da neće glasati za jednoglasan predlog njihovih koalicionih partnera iz DPS-a da Miomir Mugoša ostane gradonačelnik Podgorice. Tako bi se koalicija u glavnom gradu, koji čini trećinu Crne Gore, raspala, a Mugoša bi svejedno bio izabran zlatnim glasom Slaviše Guberinića iz Narodne stranke.

,,Nije, u ovom slučaju, bitan izbor jednog funkcionera, posebno gradonačelnika. Bitno je da ne smijemo srušiti legalnost i legitimnost izbora. Ako se uvede princip da, nezavisno od izborne volje, pojedini djelovi izbornih lista mogu vršiti prebjege u konstituisanju izvršne vlasti onda to ruši temelj evropskih integracija, a to su demokratski izbori”, objasnio je Krivokapić. Principijelnost je njegovo drugo ime.

Iz SDP-a stižu i tihani glasovi da bi se koalicija mogla rasturiti i na državnom nivou. U to nije lako povjerovati, prije svega zbog trinaest godina dugog cementiranja zajedničkih interesa, sumnjivih poslova, nezasluženih privilegija.

Sa DPS-om i SDP-om živimo bolje od daleke 1998. Na tadašnjim izborima te dvije partije su, u koaliciji sa Narodnom strankom osvojile apsolutnu vlast. Prije sklapanja tog koalicionog sporazuma SDP je dvije godine bio vanparlamentarna stranka. Iz koalicije ,,Da živimo bolje” Narodna stranka je izašla 2001. Nakon izbora koji su uslijedili, DPS i SDP su izgubili apsolutnu vlast, njihovu vladu podržao je Liberalni savez. Nakon što je Milo Đukanović, tada predsjednik Crne Gore potpisao Beogradski sporazum, SDP je izašao iz vlade. To ih nije spriječilo da na, time izazvane, izbore 2002. ponovo izađu sa Đukanovićem. Tada osvojenu apsolutnu vlast do danas nijesu gubili.

Slijedile su godine rasprodaje antiratnog kredibiliteta socijaldemokrata. Veliki dio onoga što je DPS-u nedostajalo da bi se prikazao kao crnogorska, proevropska stranka kojoj je stalo do dobrih međunacionalnih odnosa, peglao je SDP. Uz solidnu naplatu i po svaku cijenu. Zato sad tako prazno zvuči kad Krivokapić poziva policiju i pravosuđe u boj protiv političke korupcije. On je svoju partiju učinio školskim primjerom te nemile pojave.

Kad ovih dana gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša, podsjeti kako u nekom od preduzeća kojima gazduje SDP godinama nema završnih računa, vrlo je vjerovatno da zna o čemu govori. Malecni koalicioni partner dobijao je fini dio tranzicionog kolača, ali ne treba sumnjati da je poneko u DPS-u pažljivo bilježio gdje i šta.

SDP, kaže, daje još vremena DPS-u da se predomisli i odustane od Mugoše, jer ne može da vjeruje da bi zbog jednog čovjeka, DPS‚ pogazila izbornu volju građana. Baš je nevjerovatno, svi znamo da DPS samo o dobru građana i njihovoj volji po vazdan misli.

Iz DPS-a se oglasio predsjednik Crne Gore i ocijenio kako bi izazivanje vanrednih izbora napuštanjem koalicije bilo neozbiljno.

,,Crna Gora se nalazi u osetljivom vremenu, u procesu gdje treba da obezbedi početak pristupnih pregovora…”, objasnio je Vujanović.

Odavno se zna da je mnogima u DPS-u dosta SDP-a. Smatraju ih nezajaživima, računaju da broj glasova koji ta partija koaliciji donosi nikako nije u skladu sa brojem funkcija u vlasti koje odnosi.

Profesor političke sociologije Filip Kovačević ocijenio je ovih dana da nije nemoguće da se desi raskid vladajuće koalicije. On smatra da je DPS već počela predizbornu kampanju za prijevremene parlamentarne izbore na kojima će nastupiti samostalno, sa željom da osvoji apsolutnu vlast.

Interes čelnika DPS-a, prema Kovačevićevim riječima je da zadrže sve monopole nad crnogorskim prirodnim i privrednim resursima kako bi profit od raspodaje tih resursa inostranim kolonijalistima išao samo u njihove džepove, i džepove sa njima porodično ili kumovski povezanih tajkuna. ,,Treba potopiti Moraču i Taru, devastirati nacionalne parkove kablom, a obalu naseliti dodatnim čudovištima od betona – za to im je potrebna apsolutna vlast. Na tu kartu će i zaigrati u narednim mjesecima”.

Eh, da, ovih je dana Miloš Bešić, politički analitičar, dokonao kako Crnoj Gori treba nova politička partija. To bi, u gorepomenutoj bari trebala biti zlatna ribica. Nova partija, sa jasnom ideološkom profilacijom i dobrim rukovodstvom, bez mnogo ulaganja u prvom ciklusu bi mogla da obezbijedi više od 15 odsto glasova, procijenio je.

Kao lider, smatra Bešić, treba da se pojavi osoba koja, prije svega, ima kvalitete i koja može da okupi ljude. ,,Mislim da treba to da bude neko ko nije potpuno anoniman, ali da za većinu javnosti bude anoniman”. Božemioprosti, zamislio ga je po sopstvenom liku.

Miodrag Vuković je normalno, ocijenio da ni za kakvom novom partijom nema potrebe. Podsjetio je na sudbinu Pokreta za promjene. ,,Za tom partijom potrčalo je deset do 15 odsto političkih birača. I šta se desilo sa tom partijom. Rasla je? Jačala je? Pa taman posla. Nova stranka bi završila još gore od PzP-a, ako je to uopšte moguće”.

Ne može se osporiti DPS-u nedostatak savršene organizacije. Ko joj treba, a nije preskup, kupi se. Ko traži previše, stavi se na led. Ko nije na prodaju, biva sistematski uništen. Kompletno očuvanim udbinim i sličnim mehanizmima, koji u Crnoj Gori ne samo da nijesu demontirani, nego su, u skladu sa modernim vremenima, napredovali. Tu neđe nam se napredak završava.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo