Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vratiće se kad pohapsi kriminalce

Objavljeno prije

na

Crna Gora sigurno nije dobila čestitke od Evropske unije zbog bijega u inostranstvo bivših policajaca iz Rožaja Envera Dacića, Mithata Nurkovića, kao i otpuštenog policajca i prvog zviždača Suada Muratbašića, premda je direktor Uprave policije Veselin Veljović za tri dana dva puta poslao javnu poruku da treba da se vrate i da im on garantuje bezbjednost. Veljović je prije toga mjesecima ćutao na teške optužbe koje su stizale od bivših rožajskih policajaca u vezi s organizovanim prekograničnim švercom i umiješanošću policijskih službenika u taj posao. Zato njegov poziv za povratak policajci koji su otišli doživljavaju kao politički marketing.

POZIV NA LIKVIDACIJU:„Meni je jasno da je gospodin Veljović ove izjave dao zbog Evropske unije i stranih ambasadora u Crnoj Gori. Čuo sam se sa svojim sinom i on nema namjeru da se vraća, niti bih mu ja to dozvolio. Štaviše, ja ću posjetiti ambasadora zemlje u kojoj je moj sin našao utočište i moliti da mu omoguće boravak u toj državi sve dok se u Crnoj Gori ne pohapse kriminalci koji su protjerali moga sina i njegove kolege”, kaže za Monitor otac odbjeglog policajca Mithata, Iso Nurković.

Ovaj čovjek, i sam policajac u penziji, poziv sinu da se vrati shvata mnogo ozbiljnije – kao poziv da bude likvidiran.

„Ja ne želim da moj sin završi kao Slavoljub Šćekić ili Aleksandar Pejanović. Ili, ne daj Bože, da doživi sudbinu šefa rožajske policije Ernada Kalača. Na osnovu čega ih poziva da se vrate u Crnu Goru? Šta je to otkrio novo? Ni poslije pet mjeseci se ne zna ko je prijetio mom sinu i njegovim kolegama. Kao roditelj, ne dozvoljavam Mithatu da se vrati dok se ovdje nešto ne promijeni i dok je Veljović na čelu policije. Sve je to izašlo iz te kuhinje”, kaže Nurković.

Preostala trojica otpuštenih rožajskih policajaca, koji su i dalje u tom gradu, Nedžad Kuč, Hamdo Murić i Rešad Kalač, nakon izjave direktora Uprave policije da garantuje bezbjednost Daciću i Nurkoviću, postavljaju pitanje da li bi i oni trebalo da napuste Crnu Goru, pa da se onda i njima garantuje bezbjednost.

„Tražimo da nam se konačno da policijska zaštita, da se vratimo na posao, ili ćemo i mi napustiti Crnu Goru. Posjedujemo još mnoštvo dokaza o prekograničnom švercu, ali te dokaze ćemo dati tamo gdje budemo tražili zaštitu, jer gospodin Veljović ne radi svoj posao i mi se ovdje ne osjećamo bezbjedno”, kaže Kuč.

On tvrdi da su novi dokazi o prekograničnom švercu „veoma opasni i da se zbog takvih stvari gubi glava”.

„S dokazima koje imamo, duga su dvadeset četiri sata u Crnoj Gori. Mi smo dali na uvid šezdeset odsto dokaza. Da damo još ovo što posjedujemo, vjerujte, poslije toga trebalo bi samo očekivati da specijalci slete s helikopterima i počnu da hapse. Sve je ogoljeno i očigledno”, tvrdi Kuč.

Prema njegovim riječima, najjače dokaze o prekograničnom švercu ima jedan od policijskih službenika iz Rožaja koji je nedavno ostao bez posla i koji namjerava da progovori.

OMETANJE ŠVERCA: „Ako taj inspektor počne da priča, kao što nam je rekao, to će biti do sada najjača dokumentacija o postojanju prekograničnog šverca koji teče kroz rožajsku opštinu. Trenutno imamo jednu neshvatljivu situaciju da je čitav grad u stanju iščekivanja da se nešto desi jer je neko zaustavio akciju otkrivanja ilegalnih magacina. Priča se da je sve bilo spremno da se provali u te magacine i počne da plijeni roba, a onda je akcija zaustavljena”, kaže Kuč.

Granični policajci iz Rožaja ne prihvataju obrazloženje da je njihovo otpuštanje u septembru prošle godine bilo posljedica sistematizacije, već tvrde da su otpušteni upravo zbog toga što su imali dokaze prekograničnog šverca. Drugim riječima, što su bili smetnja u obavljanju tog posla u koji su umiješani visoki policijski i carinski službenici.

„Veljoviću je izgovor da mi nemamo fakultete. Da smo završili fakultete ne bi tražili da budemo graničari, a imamo po nekoliko položenih kurseva za taj posao. Neka Veljović provjeri koliko je ljudi polagalo psiho testove po više puta, koliko ih uopšte nema kurseve, koliko ih je s kriminalnom ili ratnom prošlosti, bez osnovnog znanja. Kako su oni ostali da rade i po kojem kriterijumu smo mi otpušteni”, kaže Kuč.

Rožajski policajci krajem prošle godine javno su progovorili o švercu i počeli da nude dokaze, fotografije, video zapise, dokumenta. Na kraju su se ponudili i sami da svjedoče pred specijalnim državnim tužiocem, što su neki od njih i učinili, ali se ništa nije desilo. Umjesto bilo kakve akcije i provjeravanja navoda otpuštenih policajaca, oni su počeli da dobijaju ozbiljne prijetnje, direktno i telefonom. Sve te prijetnje uredno su prijavljivane policiji, ali praktično ni jedan slučaj nije riješan. Pod velom noći dvojica policajaca iz Rožaja na kraju su napustila Crnu Goru iz bezbjednosnih razloga i nije isključeno da će zatražiti politički azil u zemljama u kojim su našli utočište.

S druge strane u Crnoj Gori niko još nije prozvan zbog neoborivih dokaza da se prekogranični šverc odvija na planinama oko Rožaja prema Kosovu i Srbiji, a najveće afere bile su razobličavanje fiktivnog izvoza nafte preko Kule u kojem je država Crna Gora oštećena za najmanje dvadeset miliona eura, kao i otkrivanje fabrike duvana u Mojkovcu u kojoj su se ilegalno štancovale brendirane marke najpoznatijih svjetskih cigareta.

BEZ ZASTOJA: „Umjesto da podnese krivične prijave protiv osoba i starješina na graničnom prelazu Kula koji su ojadili državu za desetine miliona eura, Uprava policije nama koji smo se borili protiv toga daje otkaze i rastjeruje nas po bijelom svijetu, ugrožavajući živote i nama i našim porodicama”, kaže Kuč.

Policajci iz Rožaja tvrde da šverc o kome govore ni danas ne prestaje. Oni smatraju da su cigarete koje su nedavno zaplijenjene kod diplomatskih predstavnika Konga na službi u Srbiji u pokušaju da ih prenesu u Rumuniju, morale da prođu kroz Rožaje. Tužilaštvo Rumunije saopštilo je da se bračni par Mark Marius Itela Elomba, savjetnik u ambasadi Konga u Beogradu i njegova supruga Ester Paskeline Bombeto švercovali velike količine cigareta u Rumuniju, koristeći kola s diplomatskim tablicama, a da su cigarete stigle iz Crne Gore. Rumunska obavještajna služba i policija za borbu protiv kriminala mjesecima su pratili kretanje ovog vozila koje je dva puta nedjeljno prelazilo iz Srbije u Rumuniju, po nekad i u pratnji diplomate iz ambasade Konga u Beogradu.

„Te cigarete su sigurno iz kontigenata koji prolaze kroz Rožaje. Mi uporno ponavljamo da šverc ne stoji. Kod graničnog prelaza Dračenovac imate više ilegalnih magacina koje niko ne dira. U Baću, na domak Dračenovca takođe imate tri-četiri magacina, zatim u selima Vuča, Giljevo Polje i Balotiće. Šleperi s kafom dolaze svaki treći dan, vjerovatno i cigarete”, pričaju policajci iz Rožaja.

Šverc prema Kosovu ide i nekim novim putevima, kao što je onaj koji vodi prema Rugovi i selu Boge.

„Od kada je okopnio snijeg, šverceri u posljednje vrijeme najčešće idu pravcem Dimiškin most – Vrelo Ibra – Krstac – do sela Boge u Rugovi. To je sada glavna relacija. Džipovi prolaze u kasnim noćnim ili ranim jutarnjim satima, i nije dobro naći im se na putu. O svemu tome imam operativne podatke. Nijesam prestao da skupljam informacije o švercu, to je moja građanska dužnost i to ne može niko da mi zabrani”, kaže Nedžad Kuč.

Bivši policajci iz Rožaja tvrde da direktor UP nije želio da se sretne s njima i uzme dokaze koje su nudili. Oni su ga zato pozvali da dio dokaza traži od ministra Brajovića i premijerovog savjetnika Mašulovića, kojima su dostavljeni.

„Ne želi da se sretne s nama jer bi mu mi saopštili imena kriminalaca i švercera u policijskim redovima. Veljoviću nije svejedno, jer zna šta mi znamo”, kaže Kuč.

Da Veljoviću ne vjeruje, iz Brisela je poručio i bjelopoljski policajac Suad Muratbašić. On je kazao da ne bi išao za Belgiju da je mislio da ostane u Crnoj Gori u kojoj je bio diskriminisan i nije imao elementarnih uslova za život, samo zbog toga što je progovorio o političkoj korupciji u kojoj je učestvovao dok je bio u službi, nakon čega je dobio otkaz.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo