Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vratiće se kad pohapsi kriminalce

Objavljeno prije

na

Crna Gora sigurno nije dobila čestitke od Evropske unije zbog bijega u inostranstvo bivših policajaca iz Rožaja Envera Dacića, Mithata Nurkovića, kao i otpuštenog policajca i prvog zviždača Suada Muratbašića, premda je direktor Uprave policije Veselin Veljović za tri dana dva puta poslao javnu poruku da treba da se vrate i da im on garantuje bezbjednost. Veljović je prije toga mjesecima ćutao na teške optužbe koje su stizale od bivših rožajskih policajaca u vezi s organizovanim prekograničnim švercom i umiješanošću policijskih službenika u taj posao. Zato njegov poziv za povratak policajci koji su otišli doživljavaju kao politički marketing.

POZIV NA LIKVIDACIJU:„Meni je jasno da je gospodin Veljović ove izjave dao zbog Evropske unije i stranih ambasadora u Crnoj Gori. Čuo sam se sa svojim sinom i on nema namjeru da se vraća, niti bih mu ja to dozvolio. Štaviše, ja ću posjetiti ambasadora zemlje u kojoj je moj sin našao utočište i moliti da mu omoguće boravak u toj državi sve dok se u Crnoj Gori ne pohapse kriminalci koji su protjerali moga sina i njegove kolege”, kaže za Monitor otac odbjeglog policajca Mithata, Iso Nurković.

Ovaj čovjek, i sam policajac u penziji, poziv sinu da se vrati shvata mnogo ozbiljnije – kao poziv da bude likvidiran.

„Ja ne želim da moj sin završi kao Slavoljub Šćekić ili Aleksandar Pejanović. Ili, ne daj Bože, da doživi sudbinu šefa rožajske policije Ernada Kalača. Na osnovu čega ih poziva da se vrate u Crnu Goru? Šta je to otkrio novo? Ni poslije pet mjeseci se ne zna ko je prijetio mom sinu i njegovim kolegama. Kao roditelj, ne dozvoljavam Mithatu da se vrati dok se ovdje nešto ne promijeni i dok je Veljović na čelu policije. Sve je to izašlo iz te kuhinje”, kaže Nurković.

Preostala trojica otpuštenih rožajskih policajaca, koji su i dalje u tom gradu, Nedžad Kuč, Hamdo Murić i Rešad Kalač, nakon izjave direktora Uprave policije da garantuje bezbjednost Daciću i Nurkoviću, postavljaju pitanje da li bi i oni trebalo da napuste Crnu Goru, pa da se onda i njima garantuje bezbjednost.

„Tražimo da nam se konačno da policijska zaštita, da se vratimo na posao, ili ćemo i mi napustiti Crnu Goru. Posjedujemo još mnoštvo dokaza o prekograničnom švercu, ali te dokaze ćemo dati tamo gdje budemo tražili zaštitu, jer gospodin Veljović ne radi svoj posao i mi se ovdje ne osjećamo bezbjedno”, kaže Kuč.

On tvrdi da su novi dokazi o prekograničnom švercu „veoma opasni i da se zbog takvih stvari gubi glava”.

„S dokazima koje imamo, duga su dvadeset četiri sata u Crnoj Gori. Mi smo dali na uvid šezdeset odsto dokaza. Da damo još ovo što posjedujemo, vjerujte, poslije toga trebalo bi samo očekivati da specijalci slete s helikopterima i počnu da hapse. Sve je ogoljeno i očigledno”, tvrdi Kuč.

Prema njegovim riječima, najjače dokaze o prekograničnom švercu ima jedan od policijskih službenika iz Rožaja koji je nedavno ostao bez posla i koji namjerava da progovori.

OMETANJE ŠVERCA: „Ako taj inspektor počne da priča, kao što nam je rekao, to će biti do sada najjača dokumentacija o postojanju prekograničnog šverca koji teče kroz rožajsku opštinu. Trenutno imamo jednu neshvatljivu situaciju da je čitav grad u stanju iščekivanja da se nešto desi jer je neko zaustavio akciju otkrivanja ilegalnih magacina. Priča se da je sve bilo spremno da se provali u te magacine i počne da plijeni roba, a onda je akcija zaustavljena”, kaže Kuč.

Granični policajci iz Rožaja ne prihvataju obrazloženje da je njihovo otpuštanje u septembru prošle godine bilo posljedica sistematizacije, već tvrde da su otpušteni upravo zbog toga što su imali dokaze prekograničnog šverca. Drugim riječima, što su bili smetnja u obavljanju tog posla u koji su umiješani visoki policijski i carinski službenici.

„Veljoviću je izgovor da mi nemamo fakultete. Da smo završili fakultete ne bi tražili da budemo graničari, a imamo po nekoliko položenih kurseva za taj posao. Neka Veljović provjeri koliko je ljudi polagalo psiho testove po više puta, koliko ih uopšte nema kurseve, koliko ih je s kriminalnom ili ratnom prošlosti, bez osnovnog znanja. Kako su oni ostali da rade i po kojem kriterijumu smo mi otpušteni”, kaže Kuč.

Rožajski policajci krajem prošle godine javno su progovorili o švercu i počeli da nude dokaze, fotografije, video zapise, dokumenta. Na kraju su se ponudili i sami da svjedoče pred specijalnim državnim tužiocem, što su neki od njih i učinili, ali se ništa nije desilo. Umjesto bilo kakve akcije i provjeravanja navoda otpuštenih policajaca, oni su počeli da dobijaju ozbiljne prijetnje, direktno i telefonom. Sve te prijetnje uredno su prijavljivane policiji, ali praktično ni jedan slučaj nije riješan. Pod velom noći dvojica policajaca iz Rožaja na kraju su napustila Crnu Goru iz bezbjednosnih razloga i nije isključeno da će zatražiti politički azil u zemljama u kojim su našli utočište.

S druge strane u Crnoj Gori niko još nije prozvan zbog neoborivih dokaza da se prekogranični šverc odvija na planinama oko Rožaja prema Kosovu i Srbiji, a najveće afere bile su razobličavanje fiktivnog izvoza nafte preko Kule u kojem je država Crna Gora oštećena za najmanje dvadeset miliona eura, kao i otkrivanje fabrike duvana u Mojkovcu u kojoj su se ilegalno štancovale brendirane marke najpoznatijih svjetskih cigareta.

BEZ ZASTOJA: „Umjesto da podnese krivične prijave protiv osoba i starješina na graničnom prelazu Kula koji su ojadili državu za desetine miliona eura, Uprava policije nama koji smo se borili protiv toga daje otkaze i rastjeruje nas po bijelom svijetu, ugrožavajući živote i nama i našim porodicama”, kaže Kuč.

Policajci iz Rožaja tvrde da šverc o kome govore ni danas ne prestaje. Oni smatraju da su cigarete koje su nedavno zaplijenjene kod diplomatskih predstavnika Konga na službi u Srbiji u pokušaju da ih prenesu u Rumuniju, morale da prođu kroz Rožaje. Tužilaštvo Rumunije saopštilo je da se bračni par Mark Marius Itela Elomba, savjetnik u ambasadi Konga u Beogradu i njegova supruga Ester Paskeline Bombeto švercovali velike količine cigareta u Rumuniju, koristeći kola s diplomatskim tablicama, a da su cigarete stigle iz Crne Gore. Rumunska obavještajna služba i policija za borbu protiv kriminala mjesecima su pratili kretanje ovog vozila koje je dva puta nedjeljno prelazilo iz Srbije u Rumuniju, po nekad i u pratnji diplomate iz ambasade Konga u Beogradu.

„Te cigarete su sigurno iz kontigenata koji prolaze kroz Rožaje. Mi uporno ponavljamo da šverc ne stoji. Kod graničnog prelaza Dračenovac imate više ilegalnih magacina koje niko ne dira. U Baću, na domak Dračenovca takođe imate tri-četiri magacina, zatim u selima Vuča, Giljevo Polje i Balotiće. Šleperi s kafom dolaze svaki treći dan, vjerovatno i cigarete”, pričaju policajci iz Rožaja.

Šverc prema Kosovu ide i nekim novim putevima, kao što je onaj koji vodi prema Rugovi i selu Boge.

„Od kada je okopnio snijeg, šverceri u posljednje vrijeme najčešće idu pravcem Dimiškin most – Vrelo Ibra – Krstac – do sela Boge u Rugovi. To je sada glavna relacija. Džipovi prolaze u kasnim noćnim ili ranim jutarnjim satima, i nije dobro naći im se na putu. O svemu tome imam operativne podatke. Nijesam prestao da skupljam informacije o švercu, to je moja građanska dužnost i to ne može niko da mi zabrani”, kaže Nedžad Kuč.

Bivši policajci iz Rožaja tvrde da direktor UP nije želio da se sretne s njima i uzme dokaze koje su nudili. Oni su ga zato pozvali da dio dokaza traži od ministra Brajovića i premijerovog savjetnika Mašulovića, kojima su dostavljeni.

„Ne želi da se sretne s nama jer bi mu mi saopštili imena kriminalaca i švercera u policijskim redovima. Veljoviću nije svejedno, jer zna šta mi znamo”, kaže Kuč.

Da Veljoviću ne vjeruje, iz Brisela je poručio i bjelopoljski policajac Suad Muratbašić. On je kazao da ne bi išao za Belgiju da je mislio da ostane u Crnoj Gori u kojoj je bio diskriminisan i nije imao elementarnih uslova za život, samo zbog toga što je progovorio o političkoj korupciji u kojoj je učestvovao dok je bio u službi, nakon čega je dobio otkaz.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo