Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Toplo – hladno

Objavljeno prije

na

Više gotovo da nema dileme: građani Crne Gore će od 1. januara naredne godine moći da bez viza putuju u zemlje šengenskog ugovora. Ostaje još da sredinom ovog mjeseca ekspertska komisija iz Brisela, koja će doputovati u Podgoricu, utvrdi da li je Vlada premijera Đukanovića realizovala preuzete obaveze i da Evropski savjet donese konačnu odluku. Kako se ocjenjuje u Briselu, liberalizacija viznog režima je najdjelotvorniji instrument kojim Unija raspolaže i koji evropsku perspektivu Crne Gore čini konkretnijom. IZVJEŠTAJ: Ovu odluku zvaničnici u Podgorici već predstavljaju kao veliki uspjeh. To je razumljivo: osim „evropske priče” oni malo toga mogu da ponude svojim građanima. Takođe, za državu čija dugoročna strategija doseže do prvih izbora emigracija je spasonosno rješenje za probleme nezaposlenosti, platnog bilansa i političke konkurencije. Ali, za dolazak sa crne na bijelu šengensku listu građani Crne Gore najviše bi trebali da zahvale evropskim diplomatama koji su razumjeli njihovu potrebu da im se pravo na putovanja bez viza vrati nakon gotovo 20 godina, kao i želju da se ne ponižavaju pred šalterima ambasada i konzulata zemalja Unije.

Sada će porasti apetiti crnogorskih građana u procesu evropskih integracija, ali je ishod neizvjestan. Prije svega zbog nedostatka, volje i spremnosti crnogorske Vlade da prekine s dosadašnjom politikom izazivanja podjela i negativne tranzicije.
U sjedištu Unije, Crna Gora se, u poređenju s ostalim državama „regije čekaonice”, doima, kako za Monitor kaže analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Kristof Bender, kao „neproblematična zemlja, koja polako ali sigurno čini korake ka članstvu u EU”. „Međutim, niko u Briselu nije naivan i ne misli da je u Crnoj Gori sve u redu. Pritisak iz EU se iskazuje na konkretnim pitanjima, kao što su sloboda medija, korupcija i reforme u pravosuđu, i on će se, s otpočinjanjem pristupnih pregovora, svakako povećavati”, kaže Bender.

Zato će, kako saznajemo, i Izvještaj o napretku, koji će biti objavljen 14. oktobra, biti relativno povoljan za Crnu Goru, u svakom slučaju bolji nego prošlogodišnji. Evropska komisija konstatovaće da je, generalno, zemlja na dobrom putu i da sprovodi institucionalne i strukturne reforme kako bi dostigla evropske standarde.

KORUPCIJA: U Delegaciji Evropske komisije u Podgorici imaju razumijevanja za probleme s kojima se suočava i način na koji ih crnogorska vlast pokušava riješiti.
No, to nije u potpunosti stav nekih velikih evropskih država. Njemačka smatra da se na Vladu u Podgorici mora činiti snažniji pritisak, posebno kada su u pitanju korupcija i organizovani kriminal, te reforma pravosuđa, prava manjina i zaštita prirode. „Uvjereni smo da i u Crnoj Gori justicija mora biti dovoljno slijepa da sve uvijek i jednako tretira nezavisno od toga da li se radi o funkcionerima ili običnim građanima”, kaže njemački ambasador u Podgorici Peter Plate.
Istovremeno, ne treba prenebregnuti iz vida činjenicu da je nakon snažnog ulaska italijanskih kompanija u Crnu Goru, ova zemlja dobila jakog sponzora u sjedištu EU, koji ima razumijevanja za „specifičan model demokratije”, koji se ovdje primjenjuje.
Evropski diplomati bili bi naročito zadovoljni kada bi se u Crnoj Gori bar jedna „velika riba” našla u mreži zbog optužbe za korupciju i kada bi se optuženima za to krivično djelo izricale konačne presude. Tokom nedavne posjete Crnoj Gori potpredsjednik Evropske komisije Žak Baro zatražio je od ministara unutrašnjih poslova i pravde u Vladi Crne Gore da Briselu „dostave precizne i jasne podatke o broju konačnih presuda za djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije”, dok je Đukanoviću poručio da se „nezavisnost sudova mora u potpunosti ostvariti u praksi”.

ČISTILIŠTE: „Kao da duh sukoba, konfliktnosti i nestabilnosti na jugoistoku Evrope ponovo izlazi iz boce. Političko i ekonomsko stanje se pogoršava. Niko nikoga ne sluša. Kako se nama čini, Đukanović barem kontroliše situaciju. U drugim zemljama ni toga nema”, kaže za Monitor jedan funkcioner Unije.
Međutim, u Briselu ne žele da prihvate odgovornost za stanje na zapadnom Balkanu. Posebno se to odnosi na Bosnu i Hercegovini, koja je protektorat EU! Radije se ovim državama, isto kao Jugoslaviji 1991. godine, formalno nudi članstvo i novac ako se ujedine u jedan regionalni okvir podređen EU.
Za to vrijeme zbog energetske zavisnosti od Rusije, otvaraju se „druga vrata” prema Istoku: nudi se „evropska perspektiva” Ukrajini, Moldaviji i Lukašenkovoj Bjelorusiji. One su dobile prednost nad zapadnim Balkanom. Za Brisel, put u „evropski raj” vodi preko „zapadnobalkanskog čistilišta”!
Tu konstrukciju stare škole evropskog orijentalizma pokušava da promijeni administracija Baraka Obame novom politikom prema Balkanu, kao što će to činiti i budući njemački vicekancelar i ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele. Đukanović to zna i tokom nedavnog boravka u Vašingtonu pokušao se prikazati kao dokazani američki prijatelj. Nakon što su u sjedištu NATO-a u Briselu crnogorski opozicionari pred američkim ambasadorom podržali učlanjenje svoje zemlje u tu vojno-političku alijansu, njegov manevarski prostor bitno je smanjen.
Crna Gora, nakon dražesnog stanja opuštenosti i simuliranja reformi, ulazi u prelomnu 2010. godinu. S malo napora, EU može pomoći da Crna Gora postane uspješna evropska priča.

Važan dan za EU

Za 2. oktobar zakazan je popravni referendum u Irskoj, na kojem će se građani te zemlje izjasniti da li prihvataju Lisabonski sporazum. Tim dokumentom, usvojenim 13. decembra 2007. godine, EU poprima oblike (kon)federalne države, jer će se, ako se on usvoji, odluke u Uniji donositi kvalifikovanom većinom glasova. To znači da jedna zemlja neće više moći da zaustavi neku odluku EU, kao što je Irska, na primjer, prvim referendumom, 12. juna ove godine, spriječila usvajanje Lisabonskog sporazuma. Za Crnu Goru je najvažnije da će usvajanjem tog sporazuma biti otvorena vrata za prijem novih članica, koja su bila zatvorena od propasti prijedloga ustava EU, u proljeće 2005. godine.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo