Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rudnik – moneta za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Crnogorska Vlada je po treći put grčkoj kompaniji Balkan enerdži prolongirala rok za otpočinjanje proizvodnje u beranskom Rudniku mrkog uglja. Ovog puta ispunjenje ugovornih obaveza preuzetih pri kupovini rudnika pomjereno je za pola godine. Proizvodnja je trebalo da počne još prije godinu i po. Zbog toga još ništa nema ni od najavljenog zapošljavanja oko dvjesta beranskih rudara, koliko ih je sada na birou rada. Vlada je opet bila mekog srca. Pokušava da spasi još jednu privatizaciju koja, po svemu sudeći, ide u propast. Za ovaj rudnik to bi bila treća neuspjela privatizacija, uz devet propalih tendera za posljednjih sedam godina. Novo prolongiranje otpočinjanja proizvodnje ministar ekonomije Branko Vujović opravdava teškoćama na tržištu, prije svega zbog berzanskog pada cijene struje. On ipak priznaje da sada Vlada, nekadašnji vlasnik Rudnika, nema valjanu alternativu.

Ono što se u ekonomiji dešavalo posljednjih godinu dana ne ide na ruku grčkim investitorima. Ministar objašnjava da pad cijene struje na berzi i proračuni koji kažu da su potrebne znatno veće investicije od planiranih zahtijevaju dodatna istraživanja. Grci su zato zatražili dodatno vrijeme, a Vlada je prinuđena da im izađe u susret.

,,Situacija u Rudniku je, nažalost, i dalje neizvjesna. Mi nismo imali neki veliki izbor u smislu nekog drugog rješenja i smatrali smo da treba ovog investitora zadržati, ukoliko je to moguće. Uslov je da obezbijedi zarade za 35 ljudi koji tu rade, uz održavanje jame i bezbjednosnih uslova u njoj”, kaže ministar Vujović.

Oko 180 rudara je i dalje na birou rada. Tamo su otišli bez ikakvog socijalnog paketa i sa obećanjem, napisanim u ugovoru o prodaji Rudnika, da će za godinu dana početi da rade. Među njima je inženjer rudarstva Vukašin Saičić.

,,Mislim da je sada jasno da je po srijedi klasična prevara rudara i diskriminacija u odnosu na rudare iz nikšićkih Boksita i radnike Kombinata aluminijuma. Ne vjerujem da će se iko od bivših rudara ponovo zaposliti u beranskom rudniku”, kaže Saičić.

On je nekoliko puta pokušavao da okupi kolege na protest, ali bez uspjeha. ,,Nekoga su kupili socijalom, nekoga malim poljoprivrednim penzijama, neko nema ni volje ni snage da dođe da se pobuni jer vidi unaprijed da je sve to uzaludno”, objašnjava Saičić.

Kompanija Balkan enerdži je prije dvije i po godine za eksploataciju jame Petnjik u Beranama dobila koncesiju na 20 godina. Kompanija je preuzela obavezu da za četiri godine uloži 120 miliona eura. Grci su obećavali da će zaposliti 500 radnika, što u Rudniku, što u planiranoj termoelektrani. Za sada su za kupovinu isplatili Vladi milion i po eura. Novac su trošili i na istraživanja i održavanje Rudnika, u kome radi ukupno 35 ljudi.

Inženjer rudarstva i stečajni upravnik koji je Grcima prodao rudnik Dušan Bugarin, danas je, kaže, skeptik: ,,Jedna od najtežih posljedica i ove, plašim se, propale privatizacije je to što sada niko ne razmišlja o socijalnom paketu kojeg zapravo nije ni bilo”.

I Bugarin je sa ostalim rudarima na birou i misli da im dodatnih pola godine čekanja ne bi bili preveliki problem da je sigurno da će nakon toga da rade. On smatra da nezaposleni radnici već sada trebalo da postanu briga Ministarstva za ekonomski razvoj i Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Ministar Vujović kaže da se o tome, dok teče novi rok Grcima, neće razmišljati. Vrijeme čekanja biće iskorišteno za dalju analizu tržišta, a u Rudniku bi se, uz grčku investiciju od oko milion eura, pripremalo manje iskopavanje uglja za prodaju.

Osim novih pola godine za ispunjenje obaveza iz ugovora, Rudnik Berane dobio je i novu direktoricu Bojanu Šaranović. Ona je zamijenila dosadašnjeg izvršnog direktora Predraga Drecuna. Nova direktorica, međutim, nije pristala da iznese detalje grčkih planova o budućnost Rudnika. ,,Kada budem imala šta da kažem ja ću potražiti vas”, kazala je Šaranovićeva.

Njeni saradnici tvrde da je time precizno saopštila istinu o planovima – oni i ne postoje. Rudnik u Beranama je, tvrde, samo moneta za potkusiravanje. I to sitna, između crnogorske vlade i grčkih investitora koji su uzeli u zakup i Sveti Stefan. Dobro upućeni izvori tvrde da bi pod grčkom upravom Rudnik u Beranama mogao proraditi samo ako bude u paketu sa rudokopom Maoče u Pljevljima i tamošnjom Termoelektranom. Po nekim pretpostavkama taj “dil” je dogovoren kada su Grci eliminisani kao prvoplasirani na tenderu za kupovinu Elektroprivrede. Zato su se sasvim mirno I povukli.

Kopanje uglja u Beranama prestalo je još 2002. Tada je prvi put privatizovana ta nekadašnja državna firma. Privatizacija od strane slovačko – vojvođanske firme je propala, a u Rudniku je ostala zakopana i njihova oprema vrijedna nekoliko miliona eura. Nad njom se još vodi odvojeni stečaj, nezavisan od poslovanja grčke kompanije. Ta oprema je uglavnom propala i može se prodati jedino kao staro gvožđe.
Rudnik je potom kupila kompanija Mital, porodice indijskih milijardera, koja je odmah potom, i bez objašnjenja, odustala od posla. Prije dvije i po godine beranski rudnik kupila je grčka firma Balkan enerdži, koja je i sadašnji vlasnik. Beranama se očito ne da s milijarderima.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo