Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rudnik – moneta za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Crnogorska Vlada je po treći put grčkoj kompaniji Balkan enerdži prolongirala rok za otpočinjanje proizvodnje u beranskom Rudniku mrkog uglja. Ovog puta ispunjenje ugovornih obaveza preuzetih pri kupovini rudnika pomjereno je za pola godine. Proizvodnja je trebalo da počne još prije godinu i po. Zbog toga još ništa nema ni od najavljenog zapošljavanja oko dvjesta beranskih rudara, koliko ih je sada na birou rada. Vlada je opet bila mekog srca. Pokušava da spasi još jednu privatizaciju koja, po svemu sudeći, ide u propast. Za ovaj rudnik to bi bila treća neuspjela privatizacija, uz devet propalih tendera za posljednjih sedam godina. Novo prolongiranje otpočinjanja proizvodnje ministar ekonomije Branko Vujović opravdava teškoćama na tržištu, prije svega zbog berzanskog pada cijene struje. On ipak priznaje da sada Vlada, nekadašnji vlasnik Rudnika, nema valjanu alternativu.

Ono što se u ekonomiji dešavalo posljednjih godinu dana ne ide na ruku grčkim investitorima. Ministar objašnjava da pad cijene struje na berzi i proračuni koji kažu da su potrebne znatno veće investicije od planiranih zahtijevaju dodatna istraživanja. Grci su zato zatražili dodatno vrijeme, a Vlada je prinuđena da im izađe u susret.

,,Situacija u Rudniku je, nažalost, i dalje neizvjesna. Mi nismo imali neki veliki izbor u smislu nekog drugog rješenja i smatrali smo da treba ovog investitora zadržati, ukoliko je to moguće. Uslov je da obezbijedi zarade za 35 ljudi koji tu rade, uz održavanje jame i bezbjednosnih uslova u njoj”, kaže ministar Vujović.

Oko 180 rudara je i dalje na birou rada. Tamo su otišli bez ikakvog socijalnog paketa i sa obećanjem, napisanim u ugovoru o prodaji Rudnika, da će za godinu dana početi da rade. Među njima je inženjer rudarstva Vukašin Saičić.

,,Mislim da je sada jasno da je po srijedi klasična prevara rudara i diskriminacija u odnosu na rudare iz nikšićkih Boksita i radnike Kombinata aluminijuma. Ne vjerujem da će se iko od bivših rudara ponovo zaposliti u beranskom rudniku”, kaže Saičić.

On je nekoliko puta pokušavao da okupi kolege na protest, ali bez uspjeha. ,,Nekoga su kupili socijalom, nekoga malim poljoprivrednim penzijama, neko nema ni volje ni snage da dođe da se pobuni jer vidi unaprijed da je sve to uzaludno”, objašnjava Saičić.

Kompanija Balkan enerdži je prije dvije i po godine za eksploataciju jame Petnjik u Beranama dobila koncesiju na 20 godina. Kompanija je preuzela obavezu da za četiri godine uloži 120 miliona eura. Grci su obećavali da će zaposliti 500 radnika, što u Rudniku, što u planiranoj termoelektrani. Za sada su za kupovinu isplatili Vladi milion i po eura. Novac su trošili i na istraživanja i održavanje Rudnika, u kome radi ukupno 35 ljudi.

Inženjer rudarstva i stečajni upravnik koji je Grcima prodao rudnik Dušan Bugarin, danas je, kaže, skeptik: ,,Jedna od najtežih posljedica i ove, plašim se, propale privatizacije je to što sada niko ne razmišlja o socijalnom paketu kojeg zapravo nije ni bilo”.

I Bugarin je sa ostalim rudarima na birou i misli da im dodatnih pola godine čekanja ne bi bili preveliki problem da je sigurno da će nakon toga da rade. On smatra da nezaposleni radnici već sada trebalo da postanu briga Ministarstva za ekonomski razvoj i Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Ministar Vujović kaže da se o tome, dok teče novi rok Grcima, neće razmišljati. Vrijeme čekanja biće iskorišteno za dalju analizu tržišta, a u Rudniku bi se, uz grčku investiciju od oko milion eura, pripremalo manje iskopavanje uglja za prodaju.

Osim novih pola godine za ispunjenje obaveza iz ugovora, Rudnik Berane dobio je i novu direktoricu Bojanu Šaranović. Ona je zamijenila dosadašnjeg izvršnog direktora Predraga Drecuna. Nova direktorica, međutim, nije pristala da iznese detalje grčkih planova o budućnost Rudnika. ,,Kada budem imala šta da kažem ja ću potražiti vas”, kazala je Šaranovićeva.

Njeni saradnici tvrde da je time precizno saopštila istinu o planovima – oni i ne postoje. Rudnik u Beranama je, tvrde, samo moneta za potkusiravanje. I to sitna, između crnogorske vlade i grčkih investitora koji su uzeli u zakup i Sveti Stefan. Dobro upućeni izvori tvrde da bi pod grčkom upravom Rudnik u Beranama mogao proraditi samo ako bude u paketu sa rudokopom Maoče u Pljevljima i tamošnjom Termoelektranom. Po nekim pretpostavkama taj “dil” je dogovoren kada su Grci eliminisani kao prvoplasirani na tenderu za kupovinu Elektroprivrede. Zato su se sasvim mirno I povukli.

Kopanje uglja u Beranama prestalo je još 2002. Tada je prvi put privatizovana ta nekadašnja državna firma. Privatizacija od strane slovačko – vojvođanske firme je propala, a u Rudniku je ostala zakopana i njihova oprema vrijedna nekoliko miliona eura. Nad njom se još vodi odvojeni stečaj, nezavisan od poslovanja grčke kompanije. Ta oprema je uglavnom propala i može se prodati jedino kao staro gvožđe.
Rudnik je potom kupila kompanija Mital, porodice indijskih milijardera, koja je odmah potom, i bez objašnjenja, odustala od posla. Prije dvije i po godine beranski rudnik kupila je grčka firma Balkan enerdži, koja je i sadašnji vlasnik. Beranama se očito ne da s milijarderima.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo