Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kakva vlast, takve i paraskeve

Objavljeno prije

na

Paraskeva Badesku, šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori otkrila je čarobnu formulu kad je u pitanju sloboda informisanja: vlastodršca smiješ da pitaš samo ono što može i misli da je opravdano da ti odgovori. Bez greške: građanin sit, a informacije na broju. Badesku je na skupu održanom u čast Međunarodnog dana prava javnosti da zna, kritikujući preveliku radoznalost Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, ocijenila: ,,Šta znači 21 hiljada zahtjeva i, na žalost, mali broj zahtjeva građana”.? Da li institucije imaju kapacitet da odgovore na te zahtjeve? Ponekad je problem, i na tome moramo da radimo zajedno, da sami zahtjevi, koji su veoma važni, budu opravdani” Kako bi izgledao jedan opravdan zahtjev šefica misije OEBS-a nije precizirala. NEZNAVENI POSMATRAČI: Badesku je izgleda zaboravila da je prije četiri godine, kada je donešen Zakon o slobodnom pristupu informacijama, tvrdila da baš civilni sektor treba da se postara da zakonske odredbe zažive u praksi. ,,Civilni sektor treba da edukuje građane kako da dođu do željene informacije”, kazala je Badesku tada.

Zašto joj se ne dopada način na koji MANS edukuje građane, nije objasnila. Zakon, koji je od strane OEBS-a konačno ocijenjen kao dovoljno evropski, ne propisuje broj zahtjeva koje u crnogorskim institucijama mogu da pročitaju. Niti ko treba da ih šalje,

Iz Mreže sa afirmaciju nevladinog sektora su izjavu šefice Misije OEBS-a ocijenili kao ,,još jednu u nizu zloupotreba mandata misije OEBS-a za prikrivanje sistemskih nedostataka u sprovođenju reformi”.

Boris Ristović, direktor pravnog programa u MANS-a za Monitor kaže da izjava šefice Misije OEBS-a da ,,samo važni i opravdani zahtjevi za informacijama trebaju biti procesuirani ukazuje na elementarno nepoznavanje ili ignorisanje fundamentalnih principa prava na slobodan pristup informacijama, ali i standarda organizacije koju predstavlja”.

,,”Stoga se postavlja otvoreno pitanje, čije interese zastupa gospođa Badesku – OEBS-a, crnogorskih građana ili onih državnih institucija koje u kontinuitetu koriste identične izgovore, kako bi opravdale nedostatak političke volje da javnosti saopšte ključne informacije o svom radu”, pita Ristović.

Ristović kaže da nije, kako to Badesku želi da predstavi, problem u nedostatku kapaciteta crnogorskih institucija nego u nedostatku političke volje.
,,Skupština Crne Gore je bila među onim institucijama koje veoma rijetko odgovaraju na zahtjeve za informacijama. Međutim, nakon promjene generalnog sekretara i dolaska Damira Davidovića – dolazi do poboljšanja, što je još jedan pokazatelj da je politička volja, koja zavisi od pojedinaca na čelu institucija – ključni preduslov za primjenu ovog zakona”.
KRITIKA KRITIČARA: Ne misle samo u MANS-u da je Paraskeva svojom zabrinutošću za kapacitete državnih institucija u stvari stala na stranu vlasti i njihove dosadašnje prakse da informacije čuvaju kao oči u glavi.

Ervina Dabižinović, psihološkinja ANIME kaže za Monitor da ,nema razlike između stava šefice OEBS-a koji zapravo glasi nemojte da pitate svašta i stava vlasti koja kaže ne smijete da pitate. ,,Ovakve izjave neopravdano obesmišljavaju napore koje ulaže civilno društvo u podizanje stepena svijesti i razvoja kritičkog mišljenja kod građana i građanki Crne Gore, i duboko ih ponižava i podcjenjuje.”

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene kaže za Monitor da OEBS odavno pruža alibi ovdašnjoj vlasti u oblastima za koje je zadužen, od izbornog procesa do korupcije.

,,Pokret za promjene na to odavno upozorava. Ne radi se samo o izjavi Paraskeve Badesku sada. Rudolf Bogner, bivši šef misije je, recimo, zvanični lobista crnogorske vlasti. Zvaničnici OEBS-a koji ovdje dođu ne brinu o postulatima ove organizacije, nego o svojoj udobnosti, nekretninama i visokim apanažama. Ironija je: kad budemo imali demokratsku vlast imaćemo i bolje evropske predstavnike”.

TIŠINA BEZ MANSA: Mreža za afirmaciju nevladinog sektora uputila je crnogorskim institucijama oko 21 hiljadu zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

,,Za svaki četvrti zahtjev za informacijom ili nismo dobili nikakav odgovor ili je ta informacija proglašena tajnom. U tu četvrtinu odbijenih zahtjeva za informacijama spadaju upravo one najosjetljivije informacije, neophodne za stvaranje jasnije slike o radu državnih institucija, posebno u oblastima borbe protiv korupcije i upravljanja ključnim nacionalnim resursima”, objašnjava Boris Ristović.

Izuzev MANS-a, zahtjeve šalju iz Asocijacije mladih novinara i Centra za građansko obrazovanje. Ni oni nijesu bolje sreće.

Da građani pojedinačno ne koriste svoja prava koje im garantuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama, potvrdio je pomoćnik ministra sporta kulture i medija Željko Rutović. On je, kako i dolikuje činovniku jedne demokratske vlade, ,,kroz interne razgovore sa državnim i lokalnim vlastima” saznao da je broj građana koji su od vlasti tražili informacije ,,simboličan i zanemariv”.

Ako se zahtjevi koje šalje civilni sektor, uz Paraskevinu pomoć, proglase neoebsovskim i nedemokratskim, biće – tišina.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo