Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vrhunski cinizam ministra Gvozdenovića

Objavljeno prije

na

Opet kampanja ministra Branimira Gvozdenovića, odlučne namjere i koordinacioni timovi, radne grupe i komisije, memorandumi i ozbiljna upozorenja divljim graditeljima širom Crne Gore. Treći put u svom dvostrukom mandatu na čelu Ministarstva za planiranje i uređenje prostora ministar Gvozdenović kreće u bespoštednu borbu sa divljim graditeljima koji uništavaju prirodne resurse ove države. BEZ REZULTATA: I ovoga puta kao tokom kampanje „stop divljoj gradnji” u kojoj „niko neće biti pošteđen” započete u martu 2007. godine ministar Gvozdenović obećava da će država „u potpunosti zaustaviti” divlju gradnju. Sve je ministar do sada probao, samo su rezultati izostali. Bespravni graditelji bili su jači i uspješniji od brojnih timova organizovanih na najvišem državnom nivou, koji su ličili na prave ratne štabove za sprečavanje ove strašne pošasti.
Ovoga puta potpisan je Memorandum o saradnji u sprečavanju, otkrivanju i gonjenju izvršilaca krivičnih djela bespravne gradnje. Memorandum su pored Gvozdenovića potpisali vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić, ministar pravde Miraš Radović i direktor Uprave policije Veselin Veljović.
Planira se formiranje zajedničkog tima koji će „koordinirati poslove eliminisanja bespravne gradnje na nivou države.” Uz pomoć posebnih timova kojima će rukovoditi ljudi iz državnog i tužilaštava po svakoj opštini.
„Smatramo da jednom takvom jasnom koordinacijom i jasnim preventivnim djelovanjem i upozorenjem svima da ovakvo krivično djelo nosi odgovornost od šest mjeseci do pet godina zatvora, da ćemo to u potpunosti zaustaviti,” kazao je Gvozdenović.

KONFLIKT INTERESA: Najnoviji angažman Gvozdenovića na zaustavljanju bespravne gradnje predstavlja vrhunski cinizam jednog ministra tokom čijeg se mandata i brojnih kampanja izgradio čitav niz bespravnih objekata, hotela, stambenih naselja, kuća, pristaništa, ponti, kojima je devastiran priobalni prostor Crnogorskog primorja.
Sada teče proces stavljanja te gradnje u legalne okvire donošenjem nove prilagođene planske dokumentacije i otvaranja neslućenih mogućnosti za nove građevinske poduhvate. Sačekalo se po svemu sudeći da investitori bliski DPSDP koaliciji dovrše svoje bespravno podignute hotele i stambena naselja, da ih unesu u nova planska dokumenta rađena po njihovoj mjeri, pa da se krene u odlučnu borbu protiv nekih imaginarnih bespravnih graditelja!?

Ministarstvo za uređenje prostora i sam ministar Gvozdenović nalaze se u specifičnom konfliktu interesa. Na jednoj strani serviraju se priče o naporima na očuvanju resursa i životne sredine a na drugoj se daje bezrezervna podrška legalizaciji bespravnih radnji u prostoru, bespoštednom betoniranju i visokoj komercijalizaciji najvrednijih prirodnih predjela u Crnoj Gori.

Saglasnosti na veliki broj planskih dokumenata kojima se betonira najatraktivniji dio crnogorske obale nose potpis ministra Gvozdenovića. Ti planovi po pravilu nijesu usklađeni sa prostornim planovima višeg ranga kakvi su Prostorni plan Crne Gore, Prostorni plan posebne namjene za područje Morskog dobra, Master plan razvoja turizma ni sa Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o životnoj sredini.
U novim planovima nisu implementirane odrednice međunarodnih konvencija koje je Crna Gora potpisala. Skupština Crne Gore ratifikovala je u novembru 2007. Barselonsku konvenciju o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja.

Donešen je i Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Mediterana, u kome je jedna od značajnijih mjera – zabrana svake vrste gradnje u zoni od 100 metara od morske obale! U vodećim planskim dokumentima Opštine Budva ova mjera nije našla svoju primjenu! Pravo na gradnju „na pjeni od mora” dobili su povlašćeni tajkuni. Čitav pojas divlje prirode od Miločera do Petrovca betoniraju poznati domaći likovi. Nemaju više ni motiva ni mjesta za bespravnu gradnju, moćnih. Sve je pokriveno planovima.

RUŠE SE AVALA I ZAVALA: Ministar Gvozdenović bio je u prilici da svoje javno izgovorene riječi sprovede u djelo. Morao je, ali nije, naložiti obustavu gradnje i rušenje Zavale i Avale, koji su tokom njegovog mandata građeni bez odobrenja za gradnju. Radovi su izvođeni prije i poslije stupanja na snagu novog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.
Za potrebe gradnje stambenog naselja na rtu Zavala ruske kompanije Miraks, mjesecima su paljeni stari primorski borovi. U jeku Gvozdenovićevih kampanja zabrana, kopalo se i gradilo na zelenoj Zavali nemilice.
Rusi su konačno dobili građevinsku dozvolu koju su kao svojevrsnu neobičnost postavili na veliki reklamni pano pored magistralnog puta. Znatiželjnicima na uvid.
Na panou Zavala investa ističe se potpis ministra Gvozdenovića ispod teksta dozvole kojom je na Zavali odobrena gradnja 32 vile, spratnosti od P+1 do P+ 3 etaže.
Na rtu Zavala izgrađene su 42 vile, dok se golim okom može vidjeti da većina vila značajno prelazi dozvoljenu spratnost. Za očekivati je da u ovom slučaju prekoračenja potpisnici Memoranduma timski reaguju.
Imaće posla i oko hotela Avala. Nakon bespravne rekonstrukcije i dogradnje ovog budvanskog hotela, koja je izvedena uprkos rješenjima Republičke građevinske inspekcije o rušenju bespravno podignutih spratova, nastavlja na isti način gradnju novog, trećeg objekta na mjestu starog hotela. Gradnja nove Avale počiva na falsifikovanim listovima plana DUP-Budva centar. Iako svi sve znaju o tome, ništa nije preduzeto da se kriminalne radnje sankcionišu.

GRAĐANI DA POMOGNU: U svom izlaganju povodom potpisivanja Memoranduma Gvozdenović najavljuje uključenje građana u ulozi partnera u eliminisanju divlje gradnje. Formiraće, kaže, posebnu „partnersku komunikaciju” u kojoj će građani, susjedi, NVO i ko god to želi, podnositi prijave za ovo krivično djelo. Poput poznate akcije „prijavite korupciju”!

Pisanje štampe o slučajevima bespravne gradnje ministarstvo očigledno ne razmatra. U protivnom, na osnovu tekstova sa sve fotografijama nelegalnih objekata koje su mediji objavljivali, i uz odgovarajuću reakciju nadležnih, zatvori bi bili prepuni investitora koji devastiraju prostor.
Primjena Memoranduma očekuje se u slučaju divlje izgrađenog hotela Astorija u Starom gradu u Budvi, Ruskog sela iznad Svetog Stefana, solitera nepoznatog vlasnika u Miločeru, nekoliko stambenih zgrada na istočnoj plaži Svetog Stefana, turističkog naselja od 11 vila u Bigovu, oko 250 objekata sa spiska Morskog dobra sagrađenih uz more ili u moru od Ulcinja do Herceg Novog. Onog niza „divljih” kuća na obodu brda Spas u Budvi. Na aktivnosti belgijskog državljanina koji bespravno probija puteve i staze i uništava borove šume na zaštićenom prirodnom dobru brda Spas? Na investitora koji je započeo gradnju stambenog naselja Budva hill u podnožju Spasa. Na stambeni kompleks u Bečićima… Primjera je bezbroj.
Ima da se ruši od ušća Bojane do rta Kobila.
Gvozdenović je objelodanio da u Crnoj Gori ima oko 90.000 bespravno podignutih objekata od kojih je oko 45.000 nelegalno priključeno na energetsku mrežu. Dvije godine ranije operisalo se sa cifrom od nekih 50.000 nelegalnih objekata. Da li to znači da se broj divljih građevina tokom njegovog ministrovanja gotovo udvostručio?
Potpisivanjem Memoranduma čelni ljudi dva ministarstva, policije i tužilaštva nisu dali odgovor na pitanje kako će riješiti nastali urbanistički haos. Najvjerovatniji ishod je onaj po kome će sve biti legalizovano. Legalizacija divljih objekata postala je praksa i nepresušni izvor korupcije vlasti od lokalnog do državnog nivoa.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo