Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vrhunski cinizam ministra Gvozdenovića

Objavljeno prije

na

Opet kampanja ministra Branimira Gvozdenovića, odlučne namjere i koordinacioni timovi, radne grupe i komisije, memorandumi i ozbiljna upozorenja divljim graditeljima širom Crne Gore. Treći put u svom dvostrukom mandatu na čelu Ministarstva za planiranje i uređenje prostora ministar Gvozdenović kreće u bespoštednu borbu sa divljim graditeljima koji uništavaju prirodne resurse ove države. BEZ REZULTATA: I ovoga puta kao tokom kampanje „stop divljoj gradnji” u kojoj „niko neće biti pošteđen” započete u martu 2007. godine ministar Gvozdenović obećava da će država „u potpunosti zaustaviti” divlju gradnju. Sve je ministar do sada probao, samo su rezultati izostali. Bespravni graditelji bili su jači i uspješniji od brojnih timova organizovanih na najvišem državnom nivou, koji su ličili na prave ratne štabove za sprečavanje ove strašne pošasti.
Ovoga puta potpisan je Memorandum o saradnji u sprečavanju, otkrivanju i gonjenju izvršilaca krivičnih djela bespravne gradnje. Memorandum su pored Gvozdenovića potpisali vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić, ministar pravde Miraš Radović i direktor Uprave policije Veselin Veljović.
Planira se formiranje zajedničkog tima koji će „koordinirati poslove eliminisanja bespravne gradnje na nivou države.” Uz pomoć posebnih timova kojima će rukovoditi ljudi iz državnog i tužilaštava po svakoj opštini.
„Smatramo da jednom takvom jasnom koordinacijom i jasnim preventivnim djelovanjem i upozorenjem svima da ovakvo krivično djelo nosi odgovornost od šest mjeseci do pet godina zatvora, da ćemo to u potpunosti zaustaviti,” kazao je Gvozdenović.

KONFLIKT INTERESA: Najnoviji angažman Gvozdenovića na zaustavljanju bespravne gradnje predstavlja vrhunski cinizam jednog ministra tokom čijeg se mandata i brojnih kampanja izgradio čitav niz bespravnih objekata, hotela, stambenih naselja, kuća, pristaništa, ponti, kojima je devastiran priobalni prostor Crnogorskog primorja.
Sada teče proces stavljanja te gradnje u legalne okvire donošenjem nove prilagođene planske dokumentacije i otvaranja neslućenih mogućnosti za nove građevinske poduhvate. Sačekalo se po svemu sudeći da investitori bliski DPSDP koaliciji dovrše svoje bespravno podignute hotele i stambena naselja, da ih unesu u nova planska dokumenta rađena po njihovoj mjeri, pa da se krene u odlučnu borbu protiv nekih imaginarnih bespravnih graditelja!?

Ministarstvo za uređenje prostora i sam ministar Gvozdenović nalaze se u specifičnom konfliktu interesa. Na jednoj strani serviraju se priče o naporima na očuvanju resursa i životne sredine a na drugoj se daje bezrezervna podrška legalizaciji bespravnih radnji u prostoru, bespoštednom betoniranju i visokoj komercijalizaciji najvrednijih prirodnih predjela u Crnoj Gori.

Saglasnosti na veliki broj planskih dokumenata kojima se betonira najatraktivniji dio crnogorske obale nose potpis ministra Gvozdenovića. Ti planovi po pravilu nijesu usklađeni sa prostornim planovima višeg ranga kakvi su Prostorni plan Crne Gore, Prostorni plan posebne namjene za područje Morskog dobra, Master plan razvoja turizma ni sa Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o životnoj sredini.
U novim planovima nisu implementirane odrednice međunarodnih konvencija koje je Crna Gora potpisala. Skupština Crne Gore ratifikovala je u novembru 2007. Barselonsku konvenciju o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja.

Donešen je i Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Mediterana, u kome je jedna od značajnijih mjera – zabrana svake vrste gradnje u zoni od 100 metara od morske obale! U vodećim planskim dokumentima Opštine Budva ova mjera nije našla svoju primjenu! Pravo na gradnju „na pjeni od mora” dobili su povlašćeni tajkuni. Čitav pojas divlje prirode od Miločera do Petrovca betoniraju poznati domaći likovi. Nemaju više ni motiva ni mjesta za bespravnu gradnju, moćnih. Sve je pokriveno planovima.

RUŠE SE AVALA I ZAVALA: Ministar Gvozdenović bio je u prilici da svoje javno izgovorene riječi sprovede u djelo. Morao je, ali nije, naložiti obustavu gradnje i rušenje Zavale i Avale, koji su tokom njegovog mandata građeni bez odobrenja za gradnju. Radovi su izvođeni prije i poslije stupanja na snagu novog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.
Za potrebe gradnje stambenog naselja na rtu Zavala ruske kompanije Miraks, mjesecima su paljeni stari primorski borovi. U jeku Gvozdenovićevih kampanja zabrana, kopalo se i gradilo na zelenoj Zavali nemilice.
Rusi su konačno dobili građevinsku dozvolu koju su kao svojevrsnu neobičnost postavili na veliki reklamni pano pored magistralnog puta. Znatiželjnicima na uvid.
Na panou Zavala investa ističe se potpis ministra Gvozdenovića ispod teksta dozvole kojom je na Zavali odobrena gradnja 32 vile, spratnosti od P+1 do P+ 3 etaže.
Na rtu Zavala izgrađene su 42 vile, dok se golim okom može vidjeti da većina vila značajno prelazi dozvoljenu spratnost. Za očekivati je da u ovom slučaju prekoračenja potpisnici Memoranduma timski reaguju.
Imaće posla i oko hotela Avala. Nakon bespravne rekonstrukcije i dogradnje ovog budvanskog hotela, koja je izvedena uprkos rješenjima Republičke građevinske inspekcije o rušenju bespravno podignutih spratova, nastavlja na isti način gradnju novog, trećeg objekta na mjestu starog hotela. Gradnja nove Avale počiva na falsifikovanim listovima plana DUP-Budva centar. Iako svi sve znaju o tome, ništa nije preduzeto da se kriminalne radnje sankcionišu.

GRAĐANI DA POMOGNU: U svom izlaganju povodom potpisivanja Memoranduma Gvozdenović najavljuje uključenje građana u ulozi partnera u eliminisanju divlje gradnje. Formiraće, kaže, posebnu „partnersku komunikaciju” u kojoj će građani, susjedi, NVO i ko god to želi, podnositi prijave za ovo krivično djelo. Poput poznate akcije „prijavite korupciju”!

Pisanje štampe o slučajevima bespravne gradnje ministarstvo očigledno ne razmatra. U protivnom, na osnovu tekstova sa sve fotografijama nelegalnih objekata koje su mediji objavljivali, i uz odgovarajuću reakciju nadležnih, zatvori bi bili prepuni investitora koji devastiraju prostor.
Primjena Memoranduma očekuje se u slučaju divlje izgrađenog hotela Astorija u Starom gradu u Budvi, Ruskog sela iznad Svetog Stefana, solitera nepoznatog vlasnika u Miločeru, nekoliko stambenih zgrada na istočnoj plaži Svetog Stefana, turističkog naselja od 11 vila u Bigovu, oko 250 objekata sa spiska Morskog dobra sagrađenih uz more ili u moru od Ulcinja do Herceg Novog. Onog niza „divljih” kuća na obodu brda Spas u Budvi. Na aktivnosti belgijskog državljanina koji bespravno probija puteve i staze i uništava borove šume na zaštićenom prirodnom dobru brda Spas? Na investitora koji je započeo gradnju stambenog naselja Budva hill u podnožju Spasa. Na stambeni kompleks u Bečićima… Primjera je bezbroj.
Ima da se ruši od ušća Bojane do rta Kobila.
Gvozdenović je objelodanio da u Crnoj Gori ima oko 90.000 bespravno podignutih objekata od kojih je oko 45.000 nelegalno priključeno na energetsku mrežu. Dvije godine ranije operisalo se sa cifrom od nekih 50.000 nelegalnih objekata. Da li to znači da se broj divljih građevina tokom njegovog ministrovanja gotovo udvostručio?
Potpisivanjem Memoranduma čelni ljudi dva ministarstva, policije i tužilaštva nisu dali odgovor na pitanje kako će riješiti nastali urbanistički haos. Najvjerovatniji ishod je onaj po kome će sve biti legalizovano. Legalizacija divljih objekata postala je praksa i nepresušni izvor korupcije vlasti od lokalnog do državnog nivoa.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo