Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tramvaj zvani želja

Objavljeno prije

na

Ko preživi recesiju, voziće se tramvajem u Crnoj Gori. Obećao je predsjednik kolašinske Opštine Mileta Bulatović. Ideju o tome on je iznio na javnoj raspravi o nacrtu prostornog plana posebne namjene Bjelasice i Komova. „Pet gradova, Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Andrijevica imaju nove turističke kapacitete, između njih su Bjelasica i Komovi, a gradovi se mogu povezati tramvajskom linijom. Takvi primjeri postoje u Evropi”, rekao je Bulatović.

Iako je od te izjave prošlo više od mjesec, postavljanje šina još nije počelo. Plan je u nacrtu. Ipak, nije teško zamisliti navalicu na početnoj stanici tramvaja petice u Kolašinu. Odatle će se preko Mateševa, pa tunelom ispod Trešnjevika, stizati u Andrijevicu. Zatim do Berana, pa opet dolinom Lima prema Bijelom Polju. Tu je dilema da li ulaziti u grad ili da Bjelopoljci dolaze na stanicu Ribarevine, zbog uštede u šinama. Onda slijedi zaokret prema Mojkovcu, sa tunelom ispod Krstaca, i opet u Kolašin.

Tramvaji moderni, vožnja udobna i brza. Polasci svakih deset minuta. Karte jeftine, bez potrebe za švercovanjem. Popust i preplata za studente, jer će do tada, kako je krenulo, svih pomenutih pet gradova biti univerzitetski centri.

U nacrtu prostornog plana posebne namjene Bjelasice i Komova i javnoj raspravi otišlo se daleko još u mnogo čemu. Osim sadašnjeg ski centra Kolašin, u krugu tramvaja petice biće izgrađeno još osam planinskih centara, uključujući i eco-adventure park Komovi. Izgradiće se i novi grad Žarski, s pet-šest hiljada stanovnika, na najvećoj nadmorskoj visini u državi, od oko 1700 metara. Na toj visini su do sada i međedi bili rijetki. Jedino nije objašnjeno kako do njega stizati zimi, kada zapišti mećava. Helikopterima valjda, ili – ko se zadesi, zadesio se. Ljeti nije problem, tada će se igrati i golf na Jelovici, gdje će biti najmodernije golf naselje.

Biće, čulo se u raspravama, izgrađena i pruga od Bijelog Polja do Berana, i dalje tunelom ispod Čakora do Peći. Iz dobrosusjedskih i širih regionalnih i integracionih razloga neđe bi vjerovatno trebalo da se veže i na prugu Brčko – Banovići.

Izradu prostornog plana Bjelasice i Komova naručilo je Ministartvo uređenja prostora i zaštite životne sredine. Na tom poslu je putem međunarodnog tendera angažovan konzorcijum koji čine Republički zavod za urbanizam i planiranje iz Podgorice, Horvat i Horvat iz Zagreba i Ecosign Mountain Resort Planners Ltd iz Kanade.

Prostor obuhvaćen planom površine je oko hiljadu kvadratnih kilometara i teritorijalno pripada opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Kolašin, Mojkovac i Podgorica. U tom prostoru nalaze se Nacionalni park Bigradska gora, spomenik prirode zajednica bora krivulja na Bjelasici i basen rijeke Tare. Planinski masiv Komova uvršten je u potencijalna IPA područja.

Ne treba čitati internet forume na ovu temu da bi shvatili da su lijepe želje i fantazmagoričnost jedno a ralnost i mogućnosti drugo. Na to je ukazano jednim dijelom u dosadašnjim javnim raspravama. Profesor Vojo Tomić u ime Opštine Mojkovac primijetio je da će to sa novim gradom Žarski, na 1700 metara, biti „malo” problematično i iz, banalnih, infarastrukturnih razloga, kao što su vodovod i kanalizacija.

„Objekti i kompleksi ispod Mučnice i parking prostor na tom prevoju, na 1720 metara nadmorske visine, gdje su udari vjetra, brisan i zavijan prostor, nije dobro i izvodljivo u smislu zimske funkcionalnosti. Smatramo da u Žarskom treba zadržati samo minimum sadržaja i omogućiti izgradnju dnevnih potreba, restorana, garderoba, ski servisa”, konstatuje Tomić.

On zaključuje da pojedina predložena rješenja iz plana ne mogu naći investitore „jer su nerealna”.

Potpredsjednik Opštine Berane Radivoje Merdović (SDP) slaže se da su pojedina rješenja iz ovog plana veoma daleko od realnosti.

„Kada je Berane u pitanju, ne uzimaju se specifičnosti našeg područja, prave se golf tereni. Pri tome se ne uočava da su nam sela opustjela, da je starosni prosjek 60 do 70 godina. Ko će sa takvom starosnom strukturom da zadovolji, recimo, potrebe golfera. Tom projektu su previše stranci dali pečat. Pojedinim rješenjima kao da im se povlađuje, a pri tome se ne uzimaju činjenice sa terena. Stranci ne dolaze da razvijaju Crnu Goru, nego da izvlače profit”, ističe za Monitor Merdović.

On kaže da „ovaj plan otkriva da mi kao mala i siromašna država nemamo strategiju ukupnog nacionalnog razvoja”.

Predsjednik Opštine Andrijevica Veselin Bakić nije previše strog u pogledu plana posebne namjene za Bjelasicu i Komove. Po njemu, dobro je što obrađivači čitav prostor nijesu tretirali u okviru administrativnih granica, nego kao zajednički, gdje će na osnovu donesenog plana moći da se izdaju građevinske dozvole i stvaraju urbanistički uslovi investitorima da ulažu svoj kapital. Bakić se nada da bi kapitalni investicioni projekti na sjeveru spriječili dalja negativna migraciona kretanja i vratili nadu u nove razvojne perspektive. On je, u jednoj izjavi naglasio kako „nije baš neki igrač golfa, ali da bi volio da dočeka da vidi druge kako igraju”.

Da se obrađivači nijesu šalili kada su nam projektovali budućnost, nove gradove, golfska naselja i slično, govori i rok za realizaciju od dvadeset godina, planirana ulaganja od milijardu i po eura, desetine hiljada ležajeva i 14 hiljada novih radnih mjesta. Crna Gora bi, kažu planeri, za dvije decenije mogla dostići nivo Tirola, Kanade, Novog Zelanda i Australije. Fantastici kraja nema. Biće toliko dobro da će Evropska unija priložiti aplikaciju da se nama pridruži, a mi ćemo postavljati uslove i davati statuse kandidata. Svima pojedinačno. Zajedno sa SAD. I uvešćemo vize, jer će biti velika navalica ljubitelja zimskih sportova. Nećemo pustati svakoga da nam dolazi u goste. Probiraćemo najbolje. I najpodobnije turiste. Po mjeri DPS-a, čija će pobjednička frakcija biti i dalje na vlasti. Tada će stranci imati pravo da se učlanjuju u crnogorske pobjedničke partije, za pola miliona eura. To će se zvati partijsko državljanstvo. Trak pare, trak partijska knjižica.

Prostorni plan posebne namjene Bjelacica i Komovi radio je vrlo širok tim koji su činili preko pedeset stručnjaka, stranih i domaćih, iz svih životnih oblasti. Negdje je saopšteno kako je izrada koštala milion i pedeset hiljada eura.

Odavno je uočeno – jeste skupo raditi nacrte projekata, ali je mnogo skuplje ih pretakati u stvarnost. A, i to je uočeno, na ovim prostorima nema potrebe i obećati i uraditi. Ako bude kakvih izbora oko 2020. godine, plan posebne namjene Bjelasica i Komovi i velika maketa biće izvađeni iz birokratskih ormara i očišćeni od prašine. U krugu tramvaja petice pobjednik će se odmah znati.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo