Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Lekić pojašnjava da Grujičić na saslušanju kod tužiteljke nije mogao da razazna policajce jer su nosili fantomke dok su ga mučili. Tužiteljka je tada odlučila da odbaci prijavu iako je riječ o policajcima koji su po službenom rasporedu te noći trebali biti u centru bezbjednosti. Tužiteljka je odbacila prijavu sa obrazloženjem da je Grujičić zaista mučen u stanici policije, ali da ga nisu mučila lica obuhvaćena krivičnom prijavom.

,,Prijavljeni su samo policajci koji su u redovnom rasporedu tog dana bili ili trebalo da budu na poslu. Izjavio sam pritužbu na takvu odluku, koju je Više državno tužilaštvo u cjelosti uvažilo, vratilo predmet na ponovni postupak i naloženo je da se preduzmu određene radnje. Postupajuća tužiteljka to nije učinila, već je, po difoltu, preuzela dvije ili tri nevažne radnje, nakon čega je opet odbacila krivičnu prijavu sa istom konstatacijom”, pojašnjava Lekić.

Tvrdi da je opet podnio pritužbu i da očekuje da će Više državno tužilaštvo ponovo odlučiti u korist njegovog branjenika. Kaže da tužiteljka Knežević nije postupila po nalozima višeg tužilaštva, ali da je navela iste razloge za odbacivanje prijave, koji su ranije dobačeni.

Akcija za ljudska prava (HRA) zatražila je od vršiteljke dužnosti vrhovnog državnog tužioca Maje Jovanović da istragu sada preuzme Vrhovno državno tužilaštvo. HRA konstatuje  da se radilo o planiranoj primjeni torture, na šta ukazuje i to što je jedan isti policijski službenik, Dalibor Ljekočević, optužen za zlostavljanje dvije osobe u toj istrazi, Marka Boljevića i Benjamina Mugoše. Pored policajca Ljekočevića, za iznuđivanje iskaza od Boljevića, tužiteljka je optužila još četvoricu policijskih službenika – Bojana Vujačića, Nemanju Vujoševića, Ivana Peruničića i Danila Grbovića.

Početak suđenja optuženima za iznuđivanje iskaza od Marka Boljevića, koje je trebalo da se održi 15. septembra pred Osnovnim sudom u Podgorici, odloženo je za 13. oktobar. Početak suđenja za iznuđivanje iskaza od Benjamina Mugoše zakazan je za 3. oktobar.

,,Za zlostavljanje trećeg, Jovana Grujičića, niko nije optužen. Prva trojica optuženih za zlostavljanje Boljevića prijavljeni su i za mučenje Grujičića, i potvrdili su da su ga ispitivali, međutim, tužiteljka Knežević je protiv njih odbacila prijavu. Podsjećamo da se Grujičić nalazio u Specijalnoj bolnici za psihijatriju, kada mu je terapija neopravdano ukinuta da bi se doveo u anksiozno stanje, a zatim je odveden u CB Podgorica, gdje je zlostavljan tako što su mu udarcima, elektrošokovima i prijetnjama iznuđivali lažno priznanje djela koje nije učinio. Uprkos tome što je zlostavljanje medicinskim nalazima potvrđeno, iako su već optuženi policajci za zlostavljanje drugih ljudi u istoj istrazi, za iznuđivanje iskaza od Grujičića niko nije procesuiran već preko dvije godine”, navode iz HRA.

Tvrde da se ovdje, s jedne strane, zataškava organizovano iznuđivanje iskaza u policiji, dok se, sa druge, ne otkrivaju stvarni izvršioci ‘bombaških napada’ na Grand i kuću Golubovića.

,,Takođe, ni na koji način nije obrazloženo kako je moguće da je pet inspektora iste policijske stanice optuženo zbog iznuđivanja iskaza torturom drugih osoba u okviru iste istrage (Benjamina Mugoše i Marka Boljevića), dok se baš niko, kao ni njihov rukovodilac, ne tereti za torturu nad Grujičićem”, dodaju iz HRA.

I Lekić smatra da je simptomatično što je Grujičić saslušavan u prostorijama Višeg državnog tužilaštva uz prisustvo lica koja su nad njim vršila torturu, zlostavljanje i mučenje. Tvrdi da je njegova branjenik osjećao veliki stepen straha.

Sagovornici Monitora saglasni su da, kao i u prethodnim slučajevima torture, izostaje odgovornost nadređenih. Lekić kaže da većina policajaca koji su obuhvaćeni krivičnim prijavama i dalje rade u policiji – bez suspenzije.

Iz Uprave policije nijesu odgovorili da li su sprovodili internu istragu u vezi sa torturom nad Grujičićem, Mugošom i Boljevićem. Ranije je iz tog organa saopšteno da torturom žele prikriti krivična djela. Ali to je bilo prije nego su pravosnažno oslobođeni. Sa druge strane ni iz tužilaštva nijesu objasnili kako je isti slučaj razdvojen u tri predmeta i šta rade povodom zlostavljanja Grujičića.

 

Korać i dalje na istoj funkciji

Na listi osumnjičenih po krivičnoj prijavi bili su bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti kriminalističke policije u podgoričkom Centru bezbjednosti Miloš Vučinić i rukovodilac Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici Srđan Korać, kao i inspektori Vukašin Leković, Dalibor Ljekočević, Bojan Vujačić, Nemanja Vujošević, Radoman Vujičić, Miodrag Jovović, Ivan Peruničić i Ljubisav Striković, koji su se, prema pisanoj dokumentaciji, bavili Grujičićem i njegovim slučajem tog dana kada je mučen u CB Podgorica. U međuvremenu su Ljekočevič, Vujačić, Vujošević i  Peruničić suspendovani, jer se protiv njih vodi krivični postupak zbog iznuđivanja iskaza od Marka Boljevića i Benjamina Mugoše.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc – Prelević za Monitor kaže da je nevjerovatno da je Korać i poslije svega ostao rukovodilac sektora, čiji su policajci tukli i zlostavljali građane kako bi iznudili priznanje. Kaže da Vučinić od ranije nije načelnik Kriminalističke policije, ali ne zbog dokazane torture, već zbog političkih promjena. Ona smatra da je čudno i što Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije policajce gonilo u okviru istog predmeta.

,,Riječ je o istom događaju, i o, maltene, istim policajcima koji su se bavili svom trojicom. Logičnije je da se sve spojilo u jedan predmet, koji bi zadužio jedan tužilac i da imamo jedno suđenje. Ovako se slučaj rasplinjuje na više predmeta, i samo protiv neposrednih izvršilaca, iako se radi o planiranoj torturi, u čemu su nadređeni morali učestvovati, a njih nema ni blizu optuženičke klupe”, kazala je Gorjanc – Prelević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo