Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Lekić pojašnjava da Grujičić na saslušanju kod tužiteljke nije mogao da razazna policajce jer su nosili fantomke dok su ga mučili. Tužiteljka je tada odlučila da odbaci prijavu iako je riječ o policajcima koji su po službenom rasporedu te noći trebali biti u centru bezbjednosti. Tužiteljka je odbacila prijavu sa obrazloženjem da je Grujičić zaista mučen u stanici policije, ali da ga nisu mučila lica obuhvaćena krivičnom prijavom.

,,Prijavljeni su samo policajci koji su u redovnom rasporedu tog dana bili ili trebalo da budu na poslu. Izjavio sam pritužbu na takvu odluku, koju je Više državno tužilaštvo u cjelosti uvažilo, vratilo predmet na ponovni postupak i naloženo je da se preduzmu određene radnje. Postupajuća tužiteljka to nije učinila, već je, po difoltu, preuzela dvije ili tri nevažne radnje, nakon čega je opet odbacila krivičnu prijavu sa istom konstatacijom”, pojašnjava Lekić.

Tvrdi da je opet podnio pritužbu i da očekuje da će Više državno tužilaštvo ponovo odlučiti u korist njegovog branjenika. Kaže da tužiteljka Knežević nije postupila po nalozima višeg tužilaštva, ali da je navela iste razloge za odbacivanje prijave, koji su ranije dobačeni.

Akcija za ljudska prava (HRA) zatražila je od vršiteljke dužnosti vrhovnog državnog tužioca Maje Jovanović da istragu sada preuzme Vrhovno državno tužilaštvo. HRA konstatuje  da se radilo o planiranoj primjeni torture, na šta ukazuje i to što je jedan isti policijski službenik, Dalibor Ljekočević, optužen za zlostavljanje dvije osobe u toj istrazi, Marka Boljevića i Benjamina Mugoše. Pored policajca Ljekočevića, za iznuđivanje iskaza od Boljevića, tužiteljka je optužila još četvoricu policijskih službenika – Bojana Vujačića, Nemanju Vujoševića, Ivana Peruničića i Danila Grbovića.

Početak suđenja optuženima za iznuđivanje iskaza od Marka Boljevića, koje je trebalo da se održi 15. septembra pred Osnovnim sudom u Podgorici, odloženo je za 13. oktobar. Početak suđenja za iznuđivanje iskaza od Benjamina Mugoše zakazan je za 3. oktobar.

,,Za zlostavljanje trećeg, Jovana Grujičića, niko nije optužen. Prva trojica optuženih za zlostavljanje Boljevića prijavljeni su i za mučenje Grujičića, i potvrdili su da su ga ispitivali, međutim, tužiteljka Knežević je protiv njih odbacila prijavu. Podsjećamo da se Grujičić nalazio u Specijalnoj bolnici za psihijatriju, kada mu je terapija neopravdano ukinuta da bi se doveo u anksiozno stanje, a zatim je odveden u CB Podgorica, gdje je zlostavljan tako što su mu udarcima, elektrošokovima i prijetnjama iznuđivali lažno priznanje djela koje nije učinio. Uprkos tome što je zlostavljanje medicinskim nalazima potvrđeno, iako su već optuženi policajci za zlostavljanje drugih ljudi u istoj istrazi, za iznuđivanje iskaza od Grujičića niko nije procesuiran već preko dvije godine”, navode iz HRA.

Tvrde da se ovdje, s jedne strane, zataškava organizovano iznuđivanje iskaza u policiji, dok se, sa druge, ne otkrivaju stvarni izvršioci ‘bombaških napada’ na Grand i kuću Golubovića.

,,Takođe, ni na koji način nije obrazloženo kako je moguće da je pet inspektora iste policijske stanice optuženo zbog iznuđivanja iskaza torturom drugih osoba u okviru iste istrage (Benjamina Mugoše i Marka Boljevića), dok se baš niko, kao ni njihov rukovodilac, ne tereti za torturu nad Grujičićem”, dodaju iz HRA.

I Lekić smatra da je simptomatično što je Grujičić saslušavan u prostorijama Višeg državnog tužilaštva uz prisustvo lica koja su nad njim vršila torturu, zlostavljanje i mučenje. Tvrdi da je njegova branjenik osjećao veliki stepen straha.

Sagovornici Monitora saglasni su da, kao i u prethodnim slučajevima torture, izostaje odgovornost nadređenih. Lekić kaže da većina policajaca koji su obuhvaćeni krivičnim prijavama i dalje rade u policiji – bez suspenzije.

Iz Uprave policije nijesu odgovorili da li su sprovodili internu istragu u vezi sa torturom nad Grujičićem, Mugošom i Boljevićem. Ranije je iz tog organa saopšteno da torturom žele prikriti krivična djela. Ali to je bilo prije nego su pravosnažno oslobođeni. Sa druge strane ni iz tužilaštva nijesu objasnili kako je isti slučaj razdvojen u tri predmeta i šta rade povodom zlostavljanja Grujičića.

 

Korać i dalje na istoj funkciji

Na listi osumnjičenih po krivičnoj prijavi bili su bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti kriminalističke policije u podgoričkom Centru bezbjednosti Miloš Vučinić i rukovodilac Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici Srđan Korać, kao i inspektori Vukašin Leković, Dalibor Ljekočević, Bojan Vujačić, Nemanja Vujošević, Radoman Vujičić, Miodrag Jovović, Ivan Peruničić i Ljubisav Striković, koji su se, prema pisanoj dokumentaciji, bavili Grujičićem i njegovim slučajem tog dana kada je mučen u CB Podgorica. U međuvremenu su Ljekočevič, Vujačić, Vujošević i  Peruničić suspendovani, jer se protiv njih vodi krivični postupak zbog iznuđivanja iskaza od Marka Boljevića i Benjamina Mugoše.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc – Prelević za Monitor kaže da je nevjerovatno da je Korać i poslije svega ostao rukovodilac sektora, čiji su policajci tukli i zlostavljali građane kako bi iznudili priznanje. Kaže da Vučinić od ranije nije načelnik Kriminalističke policije, ali ne zbog dokazane torture, već zbog političkih promjena. Ona smatra da je čudno i što Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije policajce gonilo u okviru istog predmeta.

,,Riječ je o istom događaju, i o, maltene, istim policajcima koji su se bavili svom trojicom. Logičnije je da se sve spojilo u jedan predmet, koji bi zadužio jedan tužilac i da imamo jedno suđenje. Ovako se slučaj rasplinjuje na više predmeta, i samo protiv neposrednih izvršilaca, iako se radi o planiranoj torturi, u čemu su nadređeni morali učestvovati, a njih nema ni blizu optuženičke klupe”, kazala je Gorjanc – Prelević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

NOVA TRAGEDIJA NA CRNOGORSKIM PUTEVIMA: Drumovi straha

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovonedjeljna nesreća na putu Cetinje – Budva ponovo je aktuelizovala pitanje odgovornosti za neprekinut niz tragičnih udesa na našim putevima. Samo policija ne može mnogo kada na jednoj strani imamo stara vozila, upitne drumove i odsustvo vještine, iskustva i saobraćajne kulture kod vozača, a na drugoj nedostatak kadra i opreme

 

Stručnjaci pokušavaju da utvrde zašto je autobus firme Papović, bez kontakta sa drugim vozilima, najmanje 15 metara udarao u odbojnu bankinu na krivini, prije nego je probio zaštitnu ogradu i sa 30 putnika sletio u provaliju. Nesreća se dogodila prije nekoliko dana na Obzovici, mjestu između Cetinja i Budve. Dvoje putnika izgubilo je život, jedan je i dalje životno ugrožen, a još dvadesetak putnika i vozač autobusa zadobili su teže i lakše povede. Vozač je uhapšen.

Razmjere tragedije najvjerovatnije bile bi i mnogo veće da gusto granje i šiblje nijesu amortizovali pad i zaustavili autobus da se, nakon slijetanja, surva još dublje u provaliju.

Istog dana u udesu na Žabljaku povrijeđen je motociklista, dok je prethodnog dana na teritoriji Crne Gore registrovano 16 saobraćajnih nezgoda. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se tog dana u Podgorici dogodilo deset, u Baru pet i u Nikšiću jedna saobraćajna nezgoda. Izdato je 326 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 77 prekršajnih prijava. Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Crnogorski putevi i dalje liče na ratište. Samo prošle godine poginulo je gotovo 60 osoba i pored formalno pooštrenih kazni za prekršaje u saobraćaju.

U svijetu gotovo 1,3 miliona godišnje pogine u saobraćaju, procjena je Svjetske zdravstvene organizacije. Riječ je o deset puta većem broju od stradalih u ratovima – Globalni indeks mira (Global Peace Index) procijenio je da je u ratnim konfliktima prošle godine stradalo 238 hiljada ljudi. To nije utjeha, već upozorenje.

Najteža saobraćajka u ovom vijeku kod nas se dogodila prije deset godina (2013) u kanjonu Morače. Autobus sa 46 putnika sletio je sa mosta, kod Manastira Morača. Prevozio je rumunske turiste u Crnu Goru,  stradalo je 18 osoba, njih 29 je povrijeđeno. Rumunski autobus kretao se dvostruko brže od dozvoljene brzine na toj dionici magistrale. Desetak godina ranije, na granici sa Kosovom, u saobraćajnoj nesreči poginulo je deset osoba, uključujuci dvoje djece, dok je 31 osoba povrijeđena. Autobus sa 40 putnika je saobraćao na realciji Ulcinj – Kosovo, kada je sletio s puta i prevrnuo se niz liticu.

Saobraćajni inženjer Mirko Đurović ističe da je najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda u Cnoj Gori nepoštovanje brzine i da vozači nijesu dovoljno iskusni. On upozorava i da je previše saobraćajnih nesreća  na ovom malom prostoru.

“Na putu od Podgorice do Budve dosta se brzo vozi. Put nije loš, ali vozači precjenjuju svoje mogućnosti i voze maksimalnom brzinom. Ako se desi neki kiks on u toj situaciji ne može da se snađe i onda šeta ne cesti, lijevo – desno i najčešće se tada desi saobraćajna nezgoda”, pojasnio je Đurović. On kaže da naši vozači „nijesu baš iskusni“ jer imaju vrlo malo pređenih kilometara u toku godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari

Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani  očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.

Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su  10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.

Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski –  parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.

Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.

Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.

Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo