Završetak puta već kasni dvije i po godine, a cijena posla je sa ugovorenih 34,6 narasla za još najmanje 20 miliona. I izvjesno je da će biti još veća

Nakon što je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zatražilo dokumentaciju o kontroverznom poslu izgradnje puta Berane – Kolašin, odnosno dionice od sela Lubnice do Jezerina, sa probijanjem tunela kroz Bjelasicu, konačno je otvoreno pitanje odgovornosti za ,,projekat vijeka”, kako ga je na početku gradnje, prije desetak godina, nazvao tadašnji predsjednik države, Filip Vujanović.

Završetak puta već kasni dvije i po godine, a cijena posla je, kako je saopštila NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP), sa ugovorenih 34,6 miliona narasla za još najmanje 20 miliona, i izvjesno je da će biti još veća. Iz te NVO su napomenuli da je to cijena bez PDV-a, kojeg se država odrekla.

,,Posao je dodijeljen sarajevskoj firmi Euroasfalt, sa kojom je tadašnji ministar saobraćaja Osman Nurković, neposredno po stupanju na tu funkciju, potpisao ugovor krajem 2016. godine. Čitav posao, ugovoren po FIDIC pravilima, dogovoren je dok je ministar saobraćaja bio funkcioner Socijaldemokrata Ivan Brajović“, podsječaju iz ASP-a. I tvrde da posjeduju informacije dobijene od zviždača da su tokom ugovaranja prvog kredita predstavnici bankarske institucije i konsultanti predlagali da se ugovorima jasno precizira takozvana klizna skala.

Klizna skala je, kako objašnjavaju, prilagođavanje cijena zbog promjene u troškovima i podrazumijeva utvrđivanje novih indeksa, a upravo je to jedan od mehanizama, čije precizno neugovaranje dovodi do rasta cijena gradnje. Poznato je da je već došlo do uvećanja cijene ove investicije primjenom klizne skale i da je potpisan najmanje jedan višemilionski aneks po tom osnovu. Stoga, smatraju,  SDT u istrazi ovog posla treba da se posebno pozabavi ugovorima o kreditu i prikupi saznanja predstavnika banaka i konsultanata uključenih u ugovaranje aranžmana.

,,Međutim, klizna skala nije jedina sporna stvar kod ovog posla, već SDT treba da se pozabavi pitanjem plansko/građevinskog projekta, na bazi kojeg je zaključen čitav posao, odnosno da li je geološko stanje terena bilo kvalitetno potvrđeno takvim projektom i da li se, i zašto, u posao ušlo bez kvalitetno utvrđenog stanja na terenu. Ideja o probijanju Bjelasice je stara decenijama, ali se nijedna socijalistička vlast nije usudila da uđe u takav projekat, upravo zbog nedovoljne istraženosti  terena”, podsjećaju oni.

Sasvim je vjerovatno da odluka SDT-a ima direktnu vezi i sa činjenicom da je u martu ove godine Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) dostavilo vršiteljki dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Maji Jovanović dvije informacije o sumnjama o postojanju krivičnih djela u vezi sa poslovanjem bosanske firme Euroasfalt.

Iz tog odjeljenja su sumnjali da su bivši ministar saobraćaja Osman Nurković i tadašnji direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača koristili svoj položaj za zaključivanje i realizaciju složenog infrastrukturnog projekta iako je od samog početka bilo jasno da se projekat neće i ne može realizovati u ugovorenim rokovima i uz dogovoreni iznos novca. ,,Time su svjesno, moguće i namjerno, omogućili nastupanje štetnih posljedica, samim tim i ugrozili javni interes”, kazali su proljetos iz Odjeljenja za borbu protiv korupcije MKI.

Dok je Nurković odbio da daje izjave tim povodom, Parača je odbacio navode o mogućem postojanju krivičnih djela u vezi sa rekonstukcijom dionice puta Lubnice – Jezerine. Konačno, ministar MKI Ervin Ibrahimović inicirao je gašenje Odjeljenja za borbu protiv korupcije.

Prolongiranje roka za završetak radova ranije su uslovile podzemne vode koje su se pojavljivale nekoliko puta tokom izgradnje tunela. Zašto se sada zakočilo i gdje je zapelo, javnosti nije poznato. Tunel Vranjak je najkompleksniji i najzahtjevniji građevinsko-saobraćajni objekat na izgradnji puta od Berana do Kolašina, preko/kroz planine Bjelasice. Projekat se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

SDT je, dok je na njegovom čelu bio Milivoje Katnić,  otvorilo izviđaj kako bi ispitalo povanje Euroasfalta, ali se taj izviđaj nije pomjerio sa mrtve tačke.

A sarajevska firma je za tri godine, za vrijeme ministrovanja Osmana Nurkovića, dobila poslove vrijedne više od 60 miliona eura.

Ono što treba znati je da put Berane – Kolašin, preko Bjelasice, ima status regionalnog puta, odnosno da je širine šest metara, pa je teško pronaći ekonomski interes da se na takvom putu probija tunel dužine skoro tri kilometra.  Zato su u ASP-u izrazili sumnju da se u poduhvat izgradnje ovog puta ušlo zbog interesa kompanije Bemaks, koja je izgradila osam malih hidroelektrana na bjelasičkim rijekama, na strani prema Beranama.

Prvu dionicu puta, od Berana do Lubnica, u dužini od 13 kilometara gradio je upravo Bemaks. Ta kompanija je istovremeno na toj trasi gradila male hidroelektrane, otkupivši većinski paket akcija fime Hidroenergija Montenegro. Bemaks je to iskoristio da, gradeći put, o državnom trošku za svoje potrebe u trup puta ugradi cijevi za male hidroelektrane. Nevolja je bila u tome što su istom trasom prolazile cijevi gradskog vodovoda, a Bemaks ih je, minirajući teren,  oštetio i probušio čak 11 puta. Sve do one opasne situacije, kada je tako eksplozivnom šalitrom zamućena voda stigla do slavina u gradu gdje je, prema  zvaničnim podacima, otrovano oko dvije i po hiljade stanovnika Berana. Niko nije odgovarao zbog masovnog trovanja, a Bemaks je nesmetano nastavio da gradi.

Akcija za socijalnu pravdu navodi da je u posjedu i podataka koji otkrivaju da je Bemaks sa kineskom CRBS učestvovao na tenderu za izgradnju puta koji je na kraju dobio Euroasfalt. A onda se Bemaks pojavio kao njegov podizvođač.

Tender je proveden tokom 2016., radovi su počeli maja 2017., a nijesu završeni već sedam godina, zbog čega se investicija u javnosti već slikovito hiperboliše kao građenje Skadra na Bjelasici. ASP ukazuje da brojna iskustva pokazuju da su traljavo ugovoreni poslovi pogubni za državnu kasu, a velike su sumnje da se iza „traljavosti“ često sakrije nečiji privatni interes, korupcija i ogromno bogaćenje na račun poreskih obveznika.

                                                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari