Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO SPREMA OPTUŽNICU PROTIV FILIPA KNEŽEVIĆA ZA POKUŠAJ UBISTVA OLIVERE LAKIĆ: Novi dokazi ili predstava za međunarodnu zajednicu

Objavljeno prije

na

U medijima se nekoliko dana uoči posjete specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan AN Gabrijela Eskobara, pojavila informacija da tužilaštvo ima nove dokaze o ranjavanju istraživačke novinarke. Vijest je objavljena nekoliko dana nakon što je Ambasada SAD u Podgorici saopštila da „još čekaju razrješenje ubistva Duška Jovanovića i napada na Oliveru Lakić“

 

Prošlo je tri i po godine otkad je istraživačka novinarka Vijesti Olivera Lakić 8. maja 2018. godine, u večernjim časovima, s leđa ranjena u nogu  ispred ulaza svoje zgrade. Iako je napad, sudeći po saopštenjima, uznemirio i alarmirao domaće i međunarodne institucije i uticajne nevladine organizacije, zbog ovog čina još niko nije završio ni pred sudom, niti u zatvoru.

Tužilaštvo je prvo krivično djelo kvalifikovalo kao pokušaj ubistva, da bi ga kasnije tužioci prekvalifikovali kao nanošenje teških tjelesnih povreda. U tom slučaju još nema optužnice, a postupak je označen tajnim. Krajem prošle godine Specijalno državno tužilaštvo iznijelo je osnovanu sumnju da je planirano i ubistvo Lakićeve. Ta institucija, međutim, veći dio godine ćuti, kada je riječ o ovom zločinu, a povremeno se trgne sa nekim novim dokazima. Tužilačko „trzanje“ se uvijek, slučajno ili ne, poklopi sa reakcijom ili posjetom američkih i evropskih zvaničnika, ili sa objavom Izvještaja o napretku Evropske komisije.

Podgoričko Više državno tužilaštvo i Uprava policije dva dana uoči posjete bivšeg evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Johanesa Hana početkom 2019. godine saopštili su da je kriminalna grupa, koju je predvodio Filip Bešović, organizovala i izvršila napad na Oliveru Lakić. Han je više puta ponovio da očekuju rezultate i da tapkanje u mjestu u toj istrazi može dovesti u pitanje pregovore Crne Gore sa EU. Kao članovi Bešovićeve kriminalne grupe označeni su i Mario Milošević (1981), Goran Rakočević (1985), Dejan Vukašinović (1983), Luka Bulatović (1997), Mijailo Stojanović (1985), Filip Knežević (1989), Marinko Rajković (1991) i Sanja Božović (1981). Bešović je javno negirao ikakvu povezanost sa ovim slučajem.

U medijima se nedavno, nekoliko dana uoči zvanične posjete američkog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, pojavila informacija da tužilaštvo ima nove dokaze o ranjavanju istraživačke novinarke. Vijest je objavljena nekoliko dana nakon što je Ambasada SAD u Podgorici saopštila da „još čekaju razrješenje ubistva Duška Jovanovića i napada na Oliveru Lakić.“ Sjedinjene Američke Države su od početka veoma zainteresovane za rasvjetljavanje napada na crnogorsku novinarku, ali ne samo napada, već i brojnih afera o kojima je pisala Lakić.

Televizija Vijesti objavila je da će Specijalno državno tužilaštvo narednih dana podići optužnicu, u kojoj će, u stvari, Filip Knežević biti označen kao osoba koja je 2018. godine pucala u Lakićevu, a Bešović kao organizator. Pored Kneževića, na spisku optuženih navodno će se naći još: Goran Rakočević, Luka Bulatović, Filip Bešović i Vesko Bubanja.

„Osumnjičeni i organizator ove kriminalne grupe F.B. sa pojedinim članovima svoje grupe, dana 8. 5. 2018. godine je pratio oštećenu Oliveru Lakić od trenutka kada je izašla iz redakcije dnevnih novina Vijesti, do njenog stana koji se nalazi u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, kojom prilikom je sačekao da izađe iz vozila i krene prema ulazu zgrade, kako bi joj prišao i na podmukao način iz pištolja nepoznate marke nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu desne noge“, kazao je tada Milovan Pavićević, rukovodilac Centra bezbjednosti Podgorica.

Skoro godinu kasnije Specijalno državno tužilatvo saopštilo je da kriminalna grupa nije planirala da se zaustavi samo na ranjavanju novinarke, već je planirala njeno ubistvo. Članovi ove organizacije su i iz zatvora nastavili da djeluju i podstrekavali ostale članove da prilikom izlaska ubiju Lakićevu.

„Njihov motiv je je, prema dokazima tužilaštva, sprečavanje novinarke da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona“, naveo je krajem 2020. godine specijalni tužilac Saša Čađenović.

Istakao je da su prikupljanjem informacija i brzim djelovanjem uspjeli da spriječe ovo ubistvo. Ove infromacije saopštene su na pres konferenciji nedugo nakon veoma negativnog izvještaja Evropske komisije, u kojem je navedeno da u istrazi napada na Oliveru Lakić nije bilo napretka.

U razrješenju ovog slučaja navodno je presudno pomogao iskaz svjedoka saradnika Bajrama Piste, koji je tužiocima ispričao da su mu osumnjučeni za ubistvo novinarke nudili 200.000 eura, jer je „vidjela neku svesku”. Prema tom iskazu Vesko Bubanja u zatvoru je Pisti ispričao kako je Olivera Lakić „vidjela nešto što nije trebala” zbog čega je počeo da je prati kuda se kreće, fotografiše, i sve šalje, takođe osumnjičenom, Filipu Kneževiću. Vesko Bubanja je, pored toga, svjedoku saradniku kazao da je Filip Bešović bio šofer, da su pratili Oliveru Lakić i da je javio Filipu Kneževiću vrijeme i momenat kada se ukazala prilika da je sama i da može nesmetano da joj se priđe… Nakon čega je Filip Knežević prišao otpozadi Oliveri Lakić i pucao joj u nogu. Bubanja je, navodno, u razgovoru svjedoku saradniku Pisti, rekao i da je Knežević tom prilikom pucao iz pištolja koji ne izbacuje čaure napolje.

Lakićeva je od februara 2011. meta uznemiravanja i prijetnji, a kasnije i fizičkog napada. Prijetnje i napadi počeli su nakon serije njenih tekstova o fabrici duvana Tara u Mojkovcu i švercu cigareta. Olivera Lakić je dobitnica Međunarodne nagrada hrabra žena (International Women of Courage Award) koju dodjeljuje američki Stejt dipartment.

 

Oliveri Lakić nije omogućeno da učestvuje u predmetu

Prema nezvaničnim informacijama Monitora, od decembra prošle godine Olivera Lakić i njen pravni zastupnik nijesu prisustvovali nijednoj krivično-procesnoj radnji koju je sprovelo tužilaštvo u tom predmetu. Specijalno državno tužilaštvo ih nije obavijestilo o radnjama koje su preduzimali, iako su bili dužni da to učine.

To je u svom izvještaju krajem oktobra saopštila i Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija. Komisija je zaključila da u slučaju napada na Lakićevu Više državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo nisu Komisiji dostavljali „kompletnu/nikakvu dokumentaciju“ u vrijeme kada je slučaj bio u njihovoj nadležnosti, a da SDT od 23. decembra prošle godine nije saslušalo oštećenu Lakić, niti joj omogućilo da u svojstvu oštećene učestvuje u predmetu.

„Spisi predmeta se ne dostavljaju Komisiji ni u drugom slučaju podstrekavanja na ubistvo Lakić iz maja 2020. godine, iako članovi Komisije imaju pravo na pristup podacima najstrože tajnosti“, navodi se u izvještaju.

Komisija je preporučila da Vrhovno državno tužilaštvo da obavezujuće uputstvo SDT-u da Komisiji dostavi bez odlaganja spise predmeta u oba slučaja, kako bi mogli obaviti zadatke iz svoje nadležnosti, kao i da zatraži detaljnu informaciju od Specijalnog i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici u predmetu formiranom povodom napada na Lakić iz 2018. godine, i o istom informiše Komisiju, jer ta istraga traje više od 30 mjeseci, imajući u vidu da su policija i tužilaštvo 19. februara 2019. godine tvrdili da je slučaj rasvijetljen.

 

Uviđaj obavljen traljavo

Komisija je godinu dana nakon ranjavanja novinarke, na osnovu dokumentacije koju im je Olivera Lakić dostavila, ukazala na površnost istrage. Zaključila je da ne postoji trag da je saslušana ijedna osoba o kojima je novinarka pisala, a koju je u svom iskazu pred tužiocem pomenula.

„Iz dostupne dokumentacije se vidi da je (viša) tužiteljka (Suzana) Milić napustila lice mjesta i nije prisustvovala uviđaju u trajanju od sat i po 8. maja 2018. godine i da nema podataka da je prisustvovala nastavku uviđaja narednog dana od sedam do devet časova”, istakli su iz Komisije.

Komisija je zaključila i da je pregled vozila novinarke navodno obavljen bez pomjeranja automobila sa lica mjesta, što „stvara sumnju u pogledu temeljnosti preduzimanja ove radnje na otkrivanju potencijalnih tragova ili pronalaženja dokaza”. U izvještaju piše da u Zapisniku o uviđaju više državne tužiteljke nema naloga policiji da se pregleda automobil Olivere Lakić.

„U dokumentaciji dostupnoj Komisiji nema izvještaja o vještačenju baterijske lampe i gumene rukavice, pronađenih na licu mjesta”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

VREMENSKA PROGNOZA VLADINE SUDBINE: Pretežno nestabilno sa mogućim padavinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije sporno da aktuelna Vlada nema podršku u parlamentu. Ali je upitan način na koji bi se to nepovjerenje moglo formalno iskazati, bez saradnje zvanično nepomirljivih protivnika. Izvjesna je samo politička neizvjesnost koja će se produžiti, kakav god da bude epilog opozicione inicijative

 

Uoči godišnjice formiranja prve višestranačke Vlade bez učešća Demokratske partije socijalista, u parlament je stigla i zvanična inicijativa za njeno rušenje.

Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi podržalo je svih 40 poslanika opozicije. Od ponedjeljka traju nagađanja da li će se u redovima skupštinske većine naći nedostajući 41. glas, neophodan da se obori Vlada Zdravka Krivokapića.

Premijer je optimista. On cijeni da je inicijativa opozicije „politički  marketing za lokalne izbore u Podgorici“. Krivokapić se, očigledno, uzda u pretpostavku da u vladajućoj većini nema onih koji bi bili sremni da ga sruše paktirajući sa DPS-om. I pored evidentnog, i javno iskazanog, nezadovoljstva (ne)radom njegovog kabineta koje unutar vladajuće većine traje  od formiranja Vlade.

,,Volja građana je tada (na prošlogodišnjim izborima – prim. Monitora) bila uperena protiv režima koji je ostavio mnogo posljedica”, podsjetio je  Krivokapić insistirajući kako on „ne vidi“  da bi iko iz tročlane koalicije na vlasti to mogao da preokrene.

Javni nastupi zvaničnika vladajuće većine tome idu u prilog.

,,Što god iz DF-a mislili o aktuelnoj Vladi i zloupotrebi izborne volje građana od premijera Zdravka Krivokapića i njegovog neformalnog zamjenika Milojka Spajića, glasanje za inicijativu opozicije o nepovjerenju Vladi, ne dolazi u obzir”, tvitovao je poslanik DF-a Nikola Bajčetić. I obrazložio na čemu se temelji stav koalicije kojoj pripada: DPS je neprijatelj Crne Gore, a s neprijateljima nema saradnje”.

Izrečeno je pritvrdio i Dragan Ivanović, poslanik SNP-a (zajedno sa DF-om dio koalicije Za budućnost Crne Gore): „Sigurno je da niko od nas neće rušiti Vladu s DPS-om, iako smo nezadovoljni Vladom”.

Demokrate su ponovile stav da oni ovu Vladu neće rušiti. Da bi i kolegama iz vladajuće većine poručile da bi podrška nekoga od njih opozicionoj inicijativi za smjenu izvršne vlasti značilo da je taj neko  uzeo novac. ,,Da li je uzeo milion ili 21 milion – nas to apsolutno nije briga. Ko god odluči da podrži inicijativu koju je uputila opozicija, to će biti ista ona korupcija oličena u liku i djelu Darka Pajovića i Pozitivne Crne Gore”, saopštio je u parlamentu poslanik Demokrata Vladimir Martinović.

To je i  elementarno upućenima, dovoljno da prepoznaju  da je Bečić potencijalno paktiranje sa DPS-om unaprijed osumnjičio poslanike Abazovićeve  koalicije Crno na bijelo (GP URA i CIVIS). Iz DF-a su bili radikalniji. Poslanik Jovan Vučurović, je poimenice prozvao koleginicu Boženu Jelušić:  „Postoje sumnje da je upravo ona taj džoker u koga se uzda DPS prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi“. Pa, kao bajagi, ograda: „A mi se, pored svih glasina, uzdamo u poslanicu Jelušić da neće popustiti“.

Iz URA su uzvratili. „Nema straha od povratka DPS-a na vlast. Građani mogu da budu relaksirani, DPS se vratiti neće“, kazao je predsjednik Pokreta i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, podsjećajući da je URA podržala sve dosadašnje inicijative Vlade. Za razliku od nekih koalicinih partnera (DF). Poslanik URA-e Miloš Konatar je podsjetio kako je Krivokapićeva Vlada „možda jedina Vlada u svijetu koja u svojih godinu dana možda i jače napade trpjela od strane poslanika parlamente većine nego od opozicije”. Uz napomenu: ,,Nije normalno da isti ti koji su od početka htjeli da ruše Vladu, pa i oni koji su htjeli da je rekonstruišu, danas love izdajnike po parlamentu, po Crnoj Gori, pominju se avioni, kamioni, prodaja, izdaja…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo