Povežite se sa nama

Izdvojeno

UBISTVO AMERA JAHOVIĆA: Da li je zločin mogao biti spriječen

Objavljeno prije

na

Tokom istražnog a potom i sudskog postupka koji će uslijediti,  javnost će saznati istinu o tome da li je ovaj zločin, baš kao i ne tako mali broj onih koji su se dogodili prethodnih godina, mogao biti spriječen. Osumnjičena Faketa Ličina optužuje državne organe, tvrdeći da  nijesu reagovali na njene prethodne prijave

 

Četrdesetdvogodišnja Faketa Ličina iz Petnjice, kao razlog što je 2.avgusta ispalila smrtonosne projektile u tri godine starijeg Rožajca Amera Jahovića optužila je državne organe, koji prema njenoj odbrani nijesu reagovali na više prijava koje je protiv njega podnijela.

Zbog ubistva Jahovića policija je uhapsila Izeta Ličinu, supuga osumnjičene za ovo ubistvo, koji je negirao da je umiješan u zločin. Za razliku od njega, osumnjičena Faketa Ličina imala je šta da kaže pred bjelopoljskim Višim državnim tužilaštvom. Ona tvrdi  da je na zločin bila prinuđena postupanjem Jahovića. Pojasnila je da je Jahović, navodno, maltretirao nju i čitavu njenu porodicu dugo vremena, zbog čega su ga, tvrdi, više puta prijavljivali nadležnim državnim organima.

„Prijavljivali smo ga policiji u Rožajama i Beranama, pisali tužbe preko advokata i vodili sudski spor, ali sve je bilo bezuspješno. Često je zvao telefonom i prijetio i slao razne fotografije. Više nijesam mogla da izdržim ovo maltretiranje i torturu. Iako sam to tražila, niko od državnih organa nije želio da pomogne. Zato sam odlučila da sama prekratim ove muke moje porodice – kazala je Ličina.

Opisujući kritičan dan, kazala je da je u popodnevnim satima automobilom krenula prema mjestu Lađevac, gdje se održavao veliki narodni vašar.

“Iz pravca Lađevaca uočila sam vozilo kojim je upravljao Jahović, koji se zaustavio i počeo da mi prijeti. Iz ladice auta sam izvadila pištolj i ispalila tri-četiri metka u njegovom pravcu”,  ispričala je Faketa pred sudijom za istrage.

Na tome se, priznala je, nije zaustavila.

„I kamenom sam ga gađala i znala sam šta sam uradila. Zvala sam policiju i sve prijavila i odahnula – ispričala je Ličina, koja sa suprugom Izetom ima četvoro djece.

Dva dana kasnije na saslušanju pred sudijom za istragu, Faketa Ličina je ponovila tvrdnje da ju je Amer Jahović proganjao posljednjih godinu i po dana.

Iz Uprave policije u saopštenju dostavljenom medijima nekoliko sati nakon počinjenog zločina, nije bilo ni riječi o prijavama koje je osumnjičena navodno podnosila protiv Jahovića, ali ni da se sama prijavila nakon što je počinila zločin. Naprotiv. Tvrdili su da su osumnjičeni uhapšeni brzom reakcijom policije ne oktrivajući način na koji su saznali da se zločin dogodio.

„Odmah po navedenom saznanju angažovani su cjelokupni kapaciteti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, kojom prilikom se pristupilo sveobuhvatnoj istrazi, kako na licu mjesta, tako i na teritoriji okolnih opština gdje je uspostavljena blokada svih putnih pravaca kao i graničnih prelaza prema Republici Srbiji, Republici Albaniji i Kosovu. Rezultat ovako brze reakcije policijskih službenika svih organizacionih jedinica Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“ je identifikovanje, lociranje i lišenje slobode u veoma kratkom vremenskom roku, lica koja se dovode u vezu sa izvršenjem ubistva A.J. iz Rožaja“, navodi se u saopštenju.

Istraga o ovom slučaju je u toku. Tokom istražnog a potom i sudskog postupka koji će uslijediti,  javnost će saznati istinu o tome da li je ovaj zločin, baš kao i ne tako mali broj onih koji su se dogodili prethodnih godina, mogao biti spriječen ili je osumnjičena ubistvo Jahovića vidjela kao jedini izlaz iz svojih problema.

Kada je riječ o zločinima koji su mogli biti spriječeni, među njima i dalje prema mišljenju većeg dijela javnosti je i ubistvo 19.godišje Šejle Bakije ubijene 30.septembra 2021.godine.

Samo nekoliko dana nakon njene smrti javnost je saznala da za njene prijave nijesu imali sluha nadležni organi.

Tokom protesta koji su povodom toga organizovani, poručeno je da njena smrt mora biti poslednja opomena institucijama da je neophodno reagovati na prijave prijetnji i nasilja.

Šejla Bakija je jedna od žrtvi nasilja u Crnoj Gori za čije ubistvo je njen vjerenik Ilir Đokaj sredinom aprila ove godine nepravosnažno osuđen na 40 godina zatvora.

Neposredno nakon njegovog ubistva isplivali su podaci da je ona mjesec prije nego je ubijena podnijela prijavu protiv Đokaja zbog prijetnji u porodičnoj kući ali su nadležni okarakterisali kao prekršaj, a ne kao krivično djelo.

To je izazvalo gnjev javnosti i višednevne proteste protiv nadležnih. Ipak, Osnovno državno tužilaštvo tvrdilo je tada da su postupili pravilno i zakonito, kao i da nemaju ingerencije da preventivno djeluju, već da gone počinioce krivičnih djela, a da konkretno prijavljena prijetnja spada u prekršajnu odgovornost. Isto je potvrđeno iz Višeg državnog tužilaštva.

Sa protesta  grupa građana zatražila je održavanje hitne sjednice Vlade zbog ubistva Šejle Bakije na kojoj će se analizirati propusti i utvrditi odgovornost svih službenika. „Zašto je Tužilaštvo dozvolilo da se u mladi ženski život ispali 11 metaka? Na Šejline molbe za spas niko iz Tužilaštva nije reagovao. Tražimo da se ovo nikad više ne ponovi. Svi smo mi Šejla”, rekla je na protestu Aleksandra Sekulić iz nevladine organizacije Sistem.

Iz vrha Vlade tada su poručili da se u ovom, kao i u sličnim slučajevima nasilja nad ženama, moralo reagovati preventivno.

O protestima, reagovanjima, okupljanjima i obećanjima kratko se izvještavalo, a još kraće je trebalo da budu zaboravljeni.

Da li je posljednji slučaj još jedan u nizu koji je mogao biti spriječen pravovremenom reakcijom institucija, utvrdiće sud.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

CETINJE, PONOVLJENA TRAGEDIJA: Kontinuitet neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će i opomene ove tragedije, kao one u avgustu 2022. ostati uzaludne ? Osim što niko od nadležnh i dalje ne vidi odgovornost, mjere koje Vlada najavljuje  da će preduzeti, iznesene su prilično ad hok, i bez konsultacije struke i društva

 

 

Dvanaest osoba: dvoje djece, tri žene i sedam muškaraca ubio je na Cetinju mještanin Aco Martinović (45), prvog januara ove godine. Još četiri je teško ranio, od kojih je jedna osoba preminula 9. januara. Ubica je iz pištolja u nelegalnom posjedu pucao na pet različitih lokacija u gradu, međusobno udaljenih od nekoliko desetina metara do 2-3 kilometra. Potom je pred ponoć, kada je konačno lociran i opkoljen od pripadnika policije, izvršio samoubistvo. Motivi zločina nijesu poznati. Ubica je mahom pobio bliske rođake,  kumove i prijatelje.

Nepojmljivi zločin  počinjen je prije nepune dvije i po godine, nakon što je Vuk Borilović (34) u cetinjskom naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine, hicima iz lovačke puške ubio 10 i ranio šest osoba – mahom svojih komšija. Borilović je ubijen nakon razmjene vatre sa pristiglim policajcima i mještanima. Naknadne analize pokazale su da je smrtonosne rane zadobio iz policijskog oružja.  To je, uglavnom, sve što smo od ovdašnjih zvaničnika saznali za prethodne dvije godine i četiri mjeseca.

Nameću se brojne paralele između ova dva zločina i načina na koji su postupali pripadnici crnogorske policije.

Borilovićeve žrtve ubijene su iz lovačkog oružja, uredno prijavljenog i registrovanog. U zimu 2022. godine Borilović je napao kolegu s posla, povrijedio ga, oštetio mu automobil i kamenovao kuću. Priveden je u policiju ali mu oružje nije oduzeto, iako su Uprava policije i MUP imali zakonski osnov za takvu odluku.

Oružje je ostalo u posjedu budućeg masovnog ubice i  nakon što je  osuđen zbog  napada.  Presuda nije postala pravosnažna, ali je bila dovoljna da mu se u zakonom propisanom postupku oduzme oružje kojim je, koji mjesec kasnije, ubio desetoro. Niko zbog tog propusta nije odgovarao.

Iz Uprave policije su tada ponudili poduku: “Ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda.” Olako smo prešli preko iskazane nebrige i neodgovornosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV PREMIJER U MOJKOVCU MIMO PROTOKOLA: Novo sijanje magle i nepoštovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i komemoracija Mojkovačke bitke poslužila za novo političarenje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Premijer Spajić Vučevića nije pozvao u Mojkovac, niti se vidio sa njim dok je bio u Crnoj Gori

 

Obilježen  je dan mojkovačke opštine koji pada na Božić po julijanskom kalendaru i koji se poklopio sa komemoracijom Mojkovačke bitke (6-7 januara 1916.) iz Prvog svjetskog rata. Tada je oko 6500 slabo naoružanih i opremljenih vojnika kraljevske crnogorske vojske pod zapovjednikom generalom Jankom Vukotićem zaustavilo prodor tri puta brojnije austro-ugarske vojske generala Vilhelma von Rajnera. Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i ova komemoracija poslužila za novo političarenje i poentiranje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Prisutni su bili i NSD-ov predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić, predsjednik Skupštine opštine Marko Janketić i Marko Kovačević, javnosti poznati Mandićev nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Nikšića.

Mandić je istakao da “želimo da gradimo budućnost Mojkovca, Crne Gore i boljih odnosa sa bratskom Srbijom sa kojom smo sto godina bili u istoj državi”. U tih “100 godina nismo imali ni najmanjih sukoba ni nesporazuma” izjavio je, ne trepnuvši. Potom je napomenuo da u našoj zemlji “živi više od trećine građana koji su Srbi, isti narod kao i u Srbiji, većina građana govori srpskim jezikom a to su važne niti koje nas povezuju“. Onda se Mandić okrenuo pohvalama gradonačelniku (kojim osim partijske pripadnosti i tvrdnje da je Srbin nema nikakvu drugu zvaničnu biografiju) rekavši da je Delić “izložio važne projekte a nadam se da će ovo o čemu smo pričali biti podržano od strane Vlade Republike Srbije“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

ANKETA

MONITOROVA ANKETA: Odgovornost, suočavanje, društveni dijalog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta nakon ponovljenog zločina na Cetinju?

 

RADOJE CEROVIĆ, KLINIČKI PSIHOLOG
Uzroci duboko u socioekonomskom raslojavanju i identitetskom cijepanju

Ovo masovno ubistvo nije izolovani slučaj, već dio šireg trenda povećanja nasilja u Crnoj Gori. Podaci ukazuju na to da su uzroci ovakvih fenomena duboko ukorijenjeni u “socioekonomskom raslojavanju”, ali i “identitetskom cijepanju”. To izaziva nagli rast jaza i nepovjerenja izmedju socijalnih klasa, ali i identitetskih jedinica (vjera, nacija i političkih opredjeljenja).

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA
Društvo bez utvrđene odgovornosti, kada tad će uništiti sebe

Kada jednom pokušamo da sakrijemo tragove zločina, tragovi se otisnu iznova. Negirali smo devedesetih zločine učinjene u ime svih nas. Obje politike koje su od višestranačja u Crnoj Gori negirale su i zatirale tragove. Te politike imaju sada rezultat u ponovljenom nasilju na Cetinju. Žrtve pokazuju da je poricanje uzaludno a da je užas neizreciv.

 

BOŽIDAR IVANOVIĆ, ŠAHOVSKI VELEMAJSTOR
Političke turbulencije koje traju decenijama

Svaki tragičan događaj mora se ozbiljno shvatiti i učiniti sve da se ne bi ponovio. To nije urađeno poslije zločina 2022. g. i tek sad se traži krivac. Generalno gledano krive su političke turbulencije koje se kod nas odvijaju već više decenija…

 

MAJA RAIČEVIĆ, CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA
Potrebno je mnogo više od ad hoc mjera

Prije svega želim da izrazim saosjećanje sa porodicama nastradalih i sa građanima i građankama Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva.  Posledice zločina ovakvih razmjera iziskuju empatično i mudro liderstvo i preuzimanje političke odgovornosti ne samo za stanje u sektoru bezbjednosti nego i za evidentni kolaps institucija…

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Treba hladne glave identifikovati probleme

Teško je bilo sto reći nakon ovakve tragedije. Što god da se kaže nedovoljno je, pogrešno…Jednostavno ovakvi događaji ostavljaju u čuđenju, zbunjenosti, konfuziji. Da probam, svjestan nedorečenosti stava…

 

STEFAN ĐUKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Društveni dijalog ili dezintegracija

Iako je paradoksalno, smatram da odgovara istini to da je lakše “prepisati” šta treba raditi nego kako naše društvo “nagovoriti” da to radi. Toliko smo, kao cjelina, pogrešno nasađeni, razvučeni sitnim partijskim interesima koji preko svojih mreža utiču na javnost da je teško gledati na bilo koji događaj van partijskih naočara. Ako pak i pogledamo, kako prevazići njihove interese i nametnuti temu? To je pitanje koje bih postavio prije onog šta treba uraditi, pitanje “kako”? Na žalost, ne vidim odgovor, zahvat političke klase je toliko sveobuhvatan, i materijalno i medijski i zakonski…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo