Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Udarci s bokova

Objavljeno prije

na

Uprava policije je krenula u odlučujući razračun sa otpuštenim graničnim policajcima koji su dokumentovano svjedočili o prekograničnom švercu. Iz fijoka će, moguće je, biti izvučeni neki prašnjavi predmeti. Što prašnjaviji to bolji. Tek toliko da se u javnosti o njima promijeni slika i iz žrtava i svjedoka pretvore u krivce, po dobro oprobanom receptu

Igranka je počela kada je poslije odlaska Envera Dacića za inostranstvo zbog, kako njegova porodica tvrdi, bezbjednosnih razloga, UP saopštila da bivšim policajcima nije ugrožena bezbjednost.

Policija je tek nakon Dacićevog odlaska otkrila ko je jednome od njegovih kolega, Nedžadu Kuču, prijetio telefonom polovinom marta. Ispostavilo se da se radi o bivšem graničnom policajcu iz Berana Mirku Došljaku, ali njegovi motivi nijesu objelodanjeni.

Istovremeno je rečeno da je policija i za ostale slučajeve prijetnji bivšim graničnim policajcima „dokumentovala određene činjenice koje su u određenoj proceduri dostavljene tužiocu na odlučivanje”.

U istom saopštenju se kaže da je „po naređenju direktora Veselina Veljovića kriminalistička policija u prethodnom periodu preduzimala niz kompleksnih mjera i radnji u izradi bezbjednosne procjene ugroženosti bivših policajaca Nedžada Kuča, Mithata Nurkovića, Envera Dacića i Hamda Murića”.

„Na osnovu tih mjera i radnji utvrđeno je da nema indicija da je bezbjednost ovih lica i njihovih porodica ugrožena”, navodi Uprava policije. I najavljuje da će, shodno potrebi, preuzeti nove radnje .

Bivši policajci su ogorčeni zbog ovakvog saopštenja, a UP je, kako je i najavila, vrlo brzo, preduzela „radnje shodno potrebi”, i jednom od njih, Mithatu Nurkoviću podnijela krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje. Nurković je, naime, dostavio snimak na kojem ga, navodno, policijski džip prati i pretičući pokušava da istjera sa puta. Sjutradan je iz medija saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava, i da je u saradnji sa tužiocem utvrđeno da na snimku nema ništa sporno.

„Ovo je najbrže sprovedena istraga za koju znam. Za nekoliko sati. Niti sam ja pozivan, niti su su sprovedena vještačenja, niti je traženo službeno vozilo i vozači koji su toga dana bili na relaciji Rožaje – Berane, što nije teško utvrditi preko putnih naloga, već se meni preko medija dojavljuje da sam optužen za lažno prijavljivanje. Zar nije nama rečeno u Vladi i policiji da prijavimo i najmanju sumnju da nam je bezbjednost ugrožena”, pita Nurković.

On smatra da je „ofanziva” koju je preduzela Uprava policije posljednji pokušaj zaplašivanja, kompromitacije i sprječavanja da on i njegove kolege svjedoče o prekograničnom švercu.

„Uprava policije nije smjela da izda takvo saopštenje, jer je otkrivena samo jedna od prijetnji, i to traljavom akcijom, poslije dva mjeseca. Šta je sa ostalim prijetnjama, direktnim, na ulici, i telefonskim”, pita Nurković.

Četvorica graničnih policajaca iz Rožaja otpušteni su u septembru prošle godine. Oni pričaju da su se pismeno obraćali svim nadležnim institucijama navodeći da nije riječ o sistematizaciji jer, kako kažu, „sistematizacija ne bi smjela da obuhvati policajce sa najboljim rezultatima u sprječavanju prekograničnog šverca”.

„Niko, međutim, kome smo se pismeno obratili, nije nam odgovorio, i mi smo poslije toga odlučili da javno progovorimo o onome što znamo. Odmah su počela upozorenja i prijetnje. Najprije je kolegu Murića pozvao jedan službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost i tražio do njega da ne priča, i da utiče na nas ostale”, kaže Nurković.

Ubrzo je Enver Dacić prijavio da su ga presrela dva nepoznata čovjeka i da su mu zaprijetili kako će mu pobiti porodicu ako ne prestane da u novinama priča o švercu. Ta prijetnja je prijavljena policiji, koja Daciću nije vjerovala, pa mu je ponudila da pristupi poligrafu. Kada je ovaj bivši policajac prihvatio, iz policije su odustali. Dacić dobija još nekoliko prijetnji telefonom. Onda je uslijedila prijetnja Kuču sa, kako kažu, zastrašujućim porukama svim ostalim policajcima. To je ta poruka koju je policija otkrila poslije dva mjeseca.

„Mene su presrela dva muškarca u prvi sumrak nedaleko od kuće i rekli mi da ću biti likvidiran ako ne prestanemo da pričamo o švervu na granici sa Kosovom.. Malo poslije toga dobio sam i prijeteću SMS poruku, i oba slučaja prijavio policiji, ali ni jedan nije otkriven. Šta mislite za ovaj snimak? Da sam htio da lažem, da li sam ja mogao da ga sakrijem i da samo plasiram priču, da ih o jadu zabavim? Umjesto toga ja sam ga priložio da se pogleda. To policijsko auto se praktično zalijepilo uz moj branik, a onda me naglo preteklo i presjeklo put u onakvim vremenskim uslovima. Postoji tu i prvi dio prijave koji tužilaštvo ne pominje, a ja ću pitati šta je sa tim”, priča Nurković.

Brzo je zaboravljeno kako je Dacić primio dvije stravične poruke pred saslušanje zbog krivične prijave koju je pokrenuo protiv bivšeg pretpstavljenog starješine. I kako je uz porodično i prijateljsko obezbjeđenje, jer policijsko nije dobio, stigao ispred Osnovnog suda u Beranama, gdje mu je dobacivala osoba sa potjernice Interpola.

„Već duže vrijeme provjeravamo da li nam je nešto postavljeno pod auta, šetaju li se nepoznati ljudi u blizini kuće, uvijek neko iz porodice dežura i budan je tokom noći”, kaže Nurković.

Član Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević upozorava da problemi rožajskih policajaca mogu ugroziti crnogorski put ka Evropi..

„Postupanje istražnog tužioca i policije u slučaju prekograničnog šverca pokazuju apsolutnu nespremnost institucija države da se izbori sa korupcijom u strukturama vlasti, kao i pomiješan interes vladajućih struktura i korumpiranih djelova policije”, izjavio je Medojević.

Umjesto toga lakše je podnijeti krivičnu prijavu protiv bivšeg policajca za, navodno, lažno prijavljivanje. Otpušteni policajci trpe udare sa bokova, ne bi li se fokus priče skrenuo sa šverca. Problem vlasti je što su dokazi za prekogranični šverc prejaki. I nijesu u posjedu jedino otpuštenih graničnih policajaca. Monitor je o tome pisao u prošlom broju. Stranci posmatraju.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo