Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Divlji imaju prednost

Objavljeno prije

na

Pokušaj mještana da obnove staru crkvu na Svetom Stefanu izazvao je buru u političkom i javnom životu u Crnoj Gori. Da li će se i na koji način obaviti rekonstrukcija male crkve posvećene Sv.Gospođi, a kasnije ruskom svetitelju Aleksandru Nevskom postalo je tokom proteklih vjerskih i prvomajskih praznika jedno od najvažnijih političkih pitanja u zemlji. Zbog Sv.Gospe zamalo da padne Vlada. Dok se u Paštrovićima vodi pravni rat oko svetostefanske bogomolje, u kome lider SDP Ranko Krivokapić, naprasni legalista, insistira na poštovanju zakona i zaštiti spomeničkog nasljeđa, u isto vrijeme, na sličnom primjeru u drugom dijelu Opštine Budva, primjenjuju se neka druga pravila.

Riječ je o ustupcima koji se prave vlasniku bespravno sagrađenog hotela Astorija u Starom gradu, koji radi bez ikakvih problema iako nema građevinsku dozvolu niti ima zakonskog osnova da je uskoro pribavi.

Tokom bespravne gradnje takozvanog butik-hotela izvršena je teška devastacija gradskih srednjovjekovnih bedema na kojima je investitor dozidao oko tridesetak metara novog zida i ,,uredio” jednu od drevnih stražarskih kula na koju je naslonio svoj ekskluzivni objekat.

To nije omelo predsjednika crnogorskog parlamenta, Ranka Krivokapića, da pored ostalih zvaničnika, uveliča svečanost otvaranja divlje podignutog hotela prije dva ljeta. Vlasnik hotela Astorija, Dragan Perović, jedan je od junaka tranzicije i lični prijatelj bivšeg premijera Mila Đukanovića.

PLAŽE ZA MOĆNIKE: Način na koji je hotelu Astorija dodijeljen dio plaže Ričardova glava pored zidina Starog grada pokazuje svu nedosljednost i neiskrenost vlasti u događajima na Svetom Stefanu i selektivnu primjeni zakonskih normi.

Javno preduzeće Morsko dobro kojim upravlja SDP, raspisalo je početkom aprila ove godine tender za davanje u zakup dijela pomenute plaže dužine 20 metara po početnoj cijeni od 1.300 eura.

Tenderska komisija prihvatila je ponudu preduzeća Nemezis iz Podgorice, od 8.000 eura na ime godišnjeg zakupa. Ponuda dosadašnjeg zakupca, firme Avangarda Montenegro iz Budve, od 15.000 eura odbačena je iz formalnih razloga, jer ne ispunjava osnovni uslov, ne posjeduje hotel u neposrednom zaleđu plaže.

Bahato otimanje kupališta ispred Starog grada zakupcu koji je koristio četiri godine i uredno plaćao godišnji zakup u iznosu od 19.000 eura, brižljivo je pripremano.

U Morskom dobru su se svojski potrudili da Draganu Peroviću izađu u susret, pa su dva mjeseca prije raspisivanja tendera izvršili prenamjenu javne plaže u hotelsku čime su onemogućili konkurenciju.

To nije bilo dovoljno, pa je predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra, Aleksandar Tičić, savjetnik premijera Igora Lukšića, zatražio mišljenje Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je, a kako bi drugačije, dalo prednost Perovićevoj firmi Nemezis.

,,Iako nemamo pravo da dajemo obavezujuće mišljenje, cijeneći značaj i vrijednost investicija, kao i dokazano visok kvalitet ponude i usluge pomenutog hotelskog kapaciteta, predmetni zahtjev kompanije smatramo opravdanim”, piše Tičiću ministar Sekulić.

To što hotel zvanično ne postoji, što nema građevinsku dozvolu, ministra Sekulića mnogo ne brine. On samo nastavlja praksu svog prethodnika Predraga Nenezića koji je divljem hotelu izdao privremenu upotrebnu dozvolu.

Preporuka ministra Sekulića u suprotnosti je sa Prostornim planom područja posebne namjene za morsko dobro, kojim su date smjernice za organizaciju plaža po kojima kupališta za hotele ne mogu premašiti 50 odsto ukupne dužine plaže.

Prema tabeli pomenutog plana na ovoj plaži ukupne dužine od 153 metra, dio ispred hotela Avala, dužine 80 m u zakupu firme Club 88 ima status hotelskog, dok preostala dva, od 20 m i 53 m, nose oznaku javnih kupališta.

Zanimljivo je kako u vladinom preduzeću Morsko dobro koje upravlja crnogorskom obalom, glavnu riječ u gazdovanju plažama ima savjetnik Tičić, a presudnu ministar Sekulić. Veliki je to biznis, trgovina pjeskovitim žalom u koju su uključeni mnogi.

Nije nikakva tajna da se zakupljene plaže preprodaju uz pozamašne provizije i nadoknade. Novi zakupac kome za oko zapadne neka pješčana lokacija, sporazumno isprati starog plaćajući ogromne sume novca. Navodno su stotinama hiljada eura isplaćeni dosadašnji zakupci plaža Mogren i dijela plaže Ričardova glava, kako bi ih preuzeli vlasnici hotela Avala.

Sve plaže u centru turističke prijestonice zauzeli su podgorički tajkuni.

Tri gradske plaže, Mogren I i II i dio Ričardove glave, ukupne dužine 330 m ili 6.350 kvadrata pijeska na pjeni od mora, drži ekipa okupljena oko hotela Avala. Ostatak dužine 53 metra koristi biznismen Branko Vujošević dok je posljednjih 20 m ustupljeno Draganu Peroviću. Isti likovi zauzeli su i dobar dio terasa i trgova oko Starog grada.

Od spornih 20 metara plaže pored bedema živjele su tri budvanske porodice okupljene u društvu Avangarda. Odlučni su u namjeri da zaštite svoja prava koja su im, kako tvrde, nezakonito povrijeđena. Angažovali su advokata i uložili prigovor na odluku tenderske komisije.

U žalbi koju potpisuje Branislav Pejović, osporava se zakonitost donijete odluke, ukazuje na neovlašćenu prenamjenu lokacije i kršenje smjernica Prostornog plana Morskog dobra.

Pejovići posebno ukazuju na činjenicu da firma Nenezis nije vlasnik hotela Astorija, pa ne ispunjava uslov u pogledu posjedovanja hotela, što potkrepljuju izvodom iz urbanističkog plana Stari grad od 23. marta ove godine.

VINOM ZALIVENO: Hotel Astorija ima kratku ali burnu istoriju gradnje. Na samom početku, 24. aprila 2007, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture donosi rješenje o obustavi radova i vraćanje lokacije u prvobitno stanje, o čemu obavještava sve nadležne državne i opštinske institucije.

U julu iste godine na adresu Zavoda stiže informacija Komunalne policije Budve, po kojoj je inspektor Milenko Popadić u januaru 2007. izdao rješenje o pečaćenju objekta, a mjesec dana kasnije donio je i rješenje o rušenju koje nikada nije izvršeno.

Opštinska Javna ustanova Muzeji, galerija i biblioteka nije se oglašavala povodom gradnje hotela Astorija iako se radilo o skrnavljenju spomenika kulture prve kategorije, jedinom tog ranga na teritoriji Budve.

Rušenje bespravnog objekta odloženo je zbog turističke sezone, pravdali su se u ljeto 2007. čelnici Budve i sve je na kraju zaboravljeno i šampanjcem zaliveno.

U slučaju prepravljanja srednjovjekovnih bedema Starog grada, kulturološkog zločina prvog reda, oglušili su se svi, i Vlada i Opština, ministarstva kulture i uređenja prostora, osnovno i državno tužilaštvo, nadležne inspekcijske službe, javne institucije i pojedinci, analitičari i vajni zaštitnici ljudskih prava i sloboda koji su glasni po pitanju crkve Aleksandra Nevskog. Uvijek spremni da podrže vlast i i mudro odćute kad vlastima treba.

Zato su tajkuni u Crnoj Gori zaštićena bića, iznad zakona, koja uživaju punu potporu onih koji se sporadično pozivaju na legalizam.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo