Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Divlji imaju prednost

Objavljeno prije

na

uob-ricardova-glava

Pokušaj mještana da obnove staru crkvu na Svetom Stefanu izazvao je buru u političkom i javnom životu u Crnoj Gori. Da li će se i na koji način obaviti rekonstrukcija male crkve posvećene Sv.Gospođi, a kasnije ruskom svetitelju Aleksandru Nevskom postalo je tokom proteklih vjerskih i prvomajskih praznika jedno od najvažnijih političkih pitanja u zemlji. Zbog Sv.Gospe zamalo da padne Vlada. Dok se u Paštrovićima vodi pravni rat oko svetostefanske bogomolje, u kome lider SDP Ranko Krivokapić, naprasni legalista, insistira na poštovanju zakona i zaštiti spomeničkog nasljeđa, u isto vrijeme, na sličnom primjeru u drugom dijelu Opštine Budva, primjenjuju se neka druga pravila.

Riječ je o ustupcima koji se prave vlasniku bespravno sagrađenog hotela Astorija u Starom gradu, koji radi bez ikakvih problema iako nema građevinsku dozvolu niti ima zakonskog osnova da je uskoro pribavi.

Tokom bespravne gradnje takozvanog butik-hotela izvršena je teška devastacija gradskih srednjovjekovnih bedema na kojima je investitor dozidao oko tridesetak metara novog zida i ,,uredio” jednu od drevnih stražarskih kula na koju je naslonio svoj ekskluzivni objekat.

To nije omelo predsjednika crnogorskog parlamenta, Ranka Krivokapića, da pored ostalih zvaničnika, uveliča svečanost otvaranja divlje podignutog hotela prije dva ljeta. Vlasnik hotela Astorija, Dragan Perović, jedan je od junaka tranzicije i lični prijatelj bivšeg premijera Mila Đukanovića.

PLAŽE ZA MOĆNIKE: Način na koji je hotelu Astorija dodijeljen dio plaže Ričardova glava pored zidina Starog grada pokazuje svu nedosljednost i neiskrenost vlasti u događajima na Svetom Stefanu i selektivnu primjeni zakonskih normi.

Javno preduzeće Morsko dobro kojim upravlja SDP, raspisalo je početkom aprila ove godine tender za davanje u zakup dijela pomenute plaže dužine 20 metara po početnoj cijeni od 1.300 eura.

Tenderska komisija prihvatila je ponudu preduzeća Nemezis iz Podgorice, od 8.000 eura na ime godišnjeg zakupa. Ponuda dosadašnjeg zakupca, firme Avangarda Montenegro iz Budve, od 15.000 eura odbačena je iz formalnih razloga, jer ne ispunjava osnovni uslov, ne posjeduje hotel u neposrednom zaleđu plaže.

Bahato otimanje kupališta ispred Starog grada zakupcu koji je koristio četiri godine i uredno plaćao godišnji zakup u iznosu od 19.000 eura, brižljivo je pripremano.

U Morskom dobru su se svojski potrudili da Draganu Peroviću izađu u susret, pa su dva mjeseca prije raspisivanja tendera izvršili prenamjenu javne plaže u hotelsku čime su onemogućili konkurenciju.

To nije bilo dovoljno, pa je predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra, Aleksandar Tičić, savjetnik premijera Igora Lukšića, zatražio mišljenje Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je, a kako bi drugačije, dalo prednost Perovićevoj firmi Nemezis.

,,Iako nemamo pravo da dajemo obavezujuće mišljenje, cijeneći značaj i vrijednost investicija, kao i dokazano visok kvalitet ponude i usluge pomenutog hotelskog kapaciteta, predmetni zahtjev kompanije smatramo opravdanim”, piše Tičiću ministar Sekulić.

To što hotel zvanično ne postoji, što nema građevinsku dozvolu, ministra Sekulića mnogo ne brine. On samo nastavlja praksu svog prethodnika Predraga Nenezića koji je divljem hotelu izdao privremenu upotrebnu dozvolu.

Preporuka ministra Sekulića u suprotnosti je sa Prostornim planom područja posebne namjene za morsko dobro, kojim su date smjernice za organizaciju plaža po kojima kupališta za hotele ne mogu premašiti 50 odsto ukupne dužine plaže.

Prema tabeli pomenutog plana na ovoj plaži ukupne dužine od 153 metra, dio ispred hotela Avala, dužine 80 m u zakupu firme Club 88 ima status hotelskog, dok preostala dva, od 20 m i 53 m, nose oznaku javnih kupališta.

Zanimljivo je kako u vladinom preduzeću Morsko dobro koje upravlja crnogorskom obalom, glavnu riječ u gazdovanju plažama ima savjetnik Tičić, a presudnu ministar Sekulić. Veliki je to biznis, trgovina pjeskovitim žalom u koju su uključeni mnogi.

Nije nikakva tajna da se zakupljene plaže preprodaju uz pozamašne provizije i nadoknade. Novi zakupac kome za oko zapadne neka pješčana lokacija, sporazumno isprati starog plaćajući ogromne sume novca. Navodno su stotinama hiljada eura isplaćeni dosadašnji zakupci plaža Mogren i dijela plaže Ričardova glava, kako bi ih preuzeli vlasnici hotela Avala.

Sve plaže u centru turističke prijestonice zauzeli su podgorički tajkuni.

Tri gradske plaže, Mogren I i II i dio Ričardove glave, ukupne dužine 330 m ili 6.350 kvadrata pijeska na pjeni od mora, drži ekipa okupljena oko hotela Avala. Ostatak dužine 53 metra koristi biznismen Branko Vujošević dok je posljednjih 20 m ustupljeno Draganu Peroviću. Isti likovi zauzeli su i dobar dio terasa i trgova oko Starog grada.

Od spornih 20 metara plaže pored bedema živjele su tri budvanske porodice okupljene u društvu Avangarda. Odlučni su u namjeri da zaštite svoja prava koja su im, kako tvrde, nezakonito povrijeđena. Angažovali su advokata i uložili prigovor na odluku tenderske komisije.

U žalbi koju potpisuje Branislav Pejović, osporava se zakonitost donijete odluke, ukazuje na neovlašćenu prenamjenu lokacije i kršenje smjernica Prostornog plana Morskog dobra.

Pejovići posebno ukazuju na činjenicu da firma Nenezis nije vlasnik hotela Astorija, pa ne ispunjava uslov u pogledu posjedovanja hotela, što potkrepljuju izvodom iz urbanističkog plana Stari grad od 23. marta ove godine.

VINOM ZALIVENO: Hotel Astorija ima kratku ali burnu istoriju gradnje. Na samom početku, 24. aprila 2007, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture donosi rješenje o obustavi radova i vraćanje lokacije u prvobitno stanje, o čemu obavještava sve nadležne državne i opštinske institucije.

U julu iste godine na adresu Zavoda stiže informacija Komunalne policije Budve, po kojoj je inspektor Milenko Popadić u januaru 2007. izdao rješenje o pečaćenju objekta, a mjesec dana kasnije donio je i rješenje o rušenju koje nikada nije izvršeno.

Opštinska Javna ustanova Muzeji, galerija i biblioteka nije se oglašavala povodom gradnje hotela Astorija iako se radilo o skrnavljenju spomenika kulture prve kategorije, jedinom tog ranga na teritoriji Budve.

Rušenje bespravnog objekta odloženo je zbog turističke sezone, pravdali su se u ljeto 2007. čelnici Budve i sve je na kraju zaboravljeno i šampanjcem zaliveno.

U slučaju prepravljanja srednjovjekovnih bedema Starog grada, kulturološkog zločina prvog reda, oglušili su se svi, i Vlada i Opština, ministarstva kulture i uređenja prostora, osnovno i državno tužilaštvo, nadležne inspekcijske službe, javne institucije i pojedinci, analitičari i vajni zaštitnici ljudskih prava i sloboda koji su glasni po pitanju crkve Aleksandra Nevskog. Uvijek spremni da podrže vlast i i mudro odćute kad vlastima treba.

Zato su tajkuni u Crnoj Gori zaštićena bića, iznad zakona, koja uživaju punu potporu onih koji se sporadično pozivaju na legalizam.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo