Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Divlji imaju prednost

Objavljeno prije

na

Pokušaj mještana da obnove staru crkvu na Svetom Stefanu izazvao je buru u političkom i javnom životu u Crnoj Gori. Da li će se i na koji način obaviti rekonstrukcija male crkve posvećene Sv.Gospođi, a kasnije ruskom svetitelju Aleksandru Nevskom postalo je tokom proteklih vjerskih i prvomajskih praznika jedno od najvažnijih političkih pitanja u zemlji. Zbog Sv.Gospe zamalo da padne Vlada. Dok se u Paštrovićima vodi pravni rat oko svetostefanske bogomolje, u kome lider SDP Ranko Krivokapić, naprasni legalista, insistira na poštovanju zakona i zaštiti spomeničkog nasljeđa, u isto vrijeme, na sličnom primjeru u drugom dijelu Opštine Budva, primjenjuju se neka druga pravila.

Riječ je o ustupcima koji se prave vlasniku bespravno sagrađenog hotela Astorija u Starom gradu, koji radi bez ikakvih problema iako nema građevinsku dozvolu niti ima zakonskog osnova da je uskoro pribavi.

Tokom bespravne gradnje takozvanog butik-hotela izvršena je teška devastacija gradskih srednjovjekovnih bedema na kojima je investitor dozidao oko tridesetak metara novog zida i ,,uredio” jednu od drevnih stražarskih kula na koju je naslonio svoj ekskluzivni objekat.

To nije omelo predsjednika crnogorskog parlamenta, Ranka Krivokapića, da pored ostalih zvaničnika, uveliča svečanost otvaranja divlje podignutog hotela prije dva ljeta. Vlasnik hotela Astorija, Dragan Perović, jedan je od junaka tranzicije i lični prijatelj bivšeg premijera Mila Đukanovića.

PLAŽE ZA MOĆNIKE: Način na koji je hotelu Astorija dodijeljen dio plaže Ričardova glava pored zidina Starog grada pokazuje svu nedosljednost i neiskrenost vlasti u događajima na Svetom Stefanu i selektivnu primjeni zakonskih normi.

Javno preduzeće Morsko dobro kojim upravlja SDP, raspisalo je početkom aprila ove godine tender za davanje u zakup dijela pomenute plaže dužine 20 metara po početnoj cijeni od 1.300 eura.

Tenderska komisija prihvatila je ponudu preduzeća Nemezis iz Podgorice, od 8.000 eura na ime godišnjeg zakupa. Ponuda dosadašnjeg zakupca, firme Avangarda Montenegro iz Budve, od 15.000 eura odbačena je iz formalnih razloga, jer ne ispunjava osnovni uslov, ne posjeduje hotel u neposrednom zaleđu plaže.

Bahato otimanje kupališta ispred Starog grada zakupcu koji je koristio četiri godine i uredno plaćao godišnji zakup u iznosu od 19.000 eura, brižljivo je pripremano.

U Morskom dobru su se svojski potrudili da Draganu Peroviću izađu u susret, pa su dva mjeseca prije raspisivanja tendera izvršili prenamjenu javne plaže u hotelsku čime su onemogućili konkurenciju.

To nije bilo dovoljno, pa je predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra, Aleksandar Tičić, savjetnik premijera Igora Lukšića, zatražio mišljenje Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je, a kako bi drugačije, dalo prednost Perovićevoj firmi Nemezis.

,,Iako nemamo pravo da dajemo obavezujuće mišljenje, cijeneći značaj i vrijednost investicija, kao i dokazano visok kvalitet ponude i usluge pomenutog hotelskog kapaciteta, predmetni zahtjev kompanije smatramo opravdanim”, piše Tičiću ministar Sekulić.

To što hotel zvanično ne postoji, što nema građevinsku dozvolu, ministra Sekulića mnogo ne brine. On samo nastavlja praksu svog prethodnika Predraga Nenezića koji je divljem hotelu izdao privremenu upotrebnu dozvolu.

Preporuka ministra Sekulića u suprotnosti je sa Prostornim planom područja posebne namjene za morsko dobro, kojim su date smjernice za organizaciju plaža po kojima kupališta za hotele ne mogu premašiti 50 odsto ukupne dužine plaže.

Prema tabeli pomenutog plana na ovoj plaži ukupne dužine od 153 metra, dio ispred hotela Avala, dužine 80 m u zakupu firme Club 88 ima status hotelskog, dok preostala dva, od 20 m i 53 m, nose oznaku javnih kupališta.

Zanimljivo je kako u vladinom preduzeću Morsko dobro koje upravlja crnogorskom obalom, glavnu riječ u gazdovanju plažama ima savjetnik Tičić, a presudnu ministar Sekulić. Veliki je to biznis, trgovina pjeskovitim žalom u koju su uključeni mnogi.

Nije nikakva tajna da se zakupljene plaže preprodaju uz pozamašne provizije i nadoknade. Novi zakupac kome za oko zapadne neka pješčana lokacija, sporazumno isprati starog plaćajući ogromne sume novca. Navodno su stotinama hiljada eura isplaćeni dosadašnji zakupci plaža Mogren i dijela plaže Ričardova glava, kako bi ih preuzeli vlasnici hotela Avala.

Sve plaže u centru turističke prijestonice zauzeli su podgorički tajkuni.

Tri gradske plaže, Mogren I i II i dio Ričardove glave, ukupne dužine 330 m ili 6.350 kvadrata pijeska na pjeni od mora, drži ekipa okupljena oko hotela Avala. Ostatak dužine 53 metra koristi biznismen Branko Vujošević dok je posljednjih 20 m ustupljeno Draganu Peroviću. Isti likovi zauzeli su i dobar dio terasa i trgova oko Starog grada.

Od spornih 20 metara plaže pored bedema živjele su tri budvanske porodice okupljene u društvu Avangarda. Odlučni su u namjeri da zaštite svoja prava koja su im, kako tvrde, nezakonito povrijeđena. Angažovali su advokata i uložili prigovor na odluku tenderske komisije.

U žalbi koju potpisuje Branislav Pejović, osporava se zakonitost donijete odluke, ukazuje na neovlašćenu prenamjenu lokacije i kršenje smjernica Prostornog plana Morskog dobra.

Pejovići posebno ukazuju na činjenicu da firma Nenezis nije vlasnik hotela Astorija, pa ne ispunjava uslov u pogledu posjedovanja hotela, što potkrepljuju izvodom iz urbanističkog plana Stari grad od 23. marta ove godine.

VINOM ZALIVENO: Hotel Astorija ima kratku ali burnu istoriju gradnje. Na samom početku, 24. aprila 2007, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture donosi rješenje o obustavi radova i vraćanje lokacije u prvobitno stanje, o čemu obavještava sve nadležne državne i opštinske institucije.

U julu iste godine na adresu Zavoda stiže informacija Komunalne policije Budve, po kojoj je inspektor Milenko Popadić u januaru 2007. izdao rješenje o pečaćenju objekta, a mjesec dana kasnije donio je i rješenje o rušenju koje nikada nije izvršeno.

Opštinska Javna ustanova Muzeji, galerija i biblioteka nije se oglašavala povodom gradnje hotela Astorija iako se radilo o skrnavljenju spomenika kulture prve kategorije, jedinom tog ranga na teritoriji Budve.

Rušenje bespravnog objekta odloženo je zbog turističke sezone, pravdali su se u ljeto 2007. čelnici Budve i sve je na kraju zaboravljeno i šampanjcem zaliveno.

U slučaju prepravljanja srednjovjekovnih bedema Starog grada, kulturološkog zločina prvog reda, oglušili su se svi, i Vlada i Opština, ministarstva kulture i uređenja prostora, osnovno i državno tužilaštvo, nadležne inspekcijske službe, javne institucije i pojedinci, analitičari i vajni zaštitnici ljudskih prava i sloboda koji su glasni po pitanju crkve Aleksandra Nevskog. Uvijek spremni da podrže vlast i i mudro odćute kad vlastima treba.

Zato su tajkuni u Crnoj Gori zaštićena bića, iznad zakona, koja uživaju punu potporu onih koji se sporadično pozivaju na legalizam.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo