Povežite se sa nama

OKO NAS

UGROŽENA DELTA BOJANE: Nered u raju

Objavljeno prije

na

Širina desnog kraka Bojane iznosi ovih dana oko deset metara, dok je dubina na tom mjestu ravna gazu male ribarske barke. Nešto veći brodovi, ako žele izaći na more, moraju to uraditi preko drugog, zajedničkog rukavca.

Razloge za ovu pojavu treba tražiti, kako tvrde ribari i ekolozi, u nekontrolisanoj gradnji na obalama te rijeke i velikom deponovanju šuta, što za posljedicu ima manju propusnu moć Bojane.

Stručnjaci su izračunali da na desni rukavac sada stiže tek jedna petina vode u poređenju sa stanjem od prije 30 godina. Voda ide uglavnom u lijevi rukavac, pa prijeti opasnost da bi desni mogao postati bara koja neće imati vezu ni s morem ni s Bojanom. Ada bi postala poluostrvo.

Taj proces, dakle, traje već decenijama, a razloga za smanjenje dotoka vode prema desnom ušću, ima previše: eksploatacija pijeska na Bojani, kod Skadra, enormna gradnja vikendica i kuća za odmor na obalama Bojane, nanosi drveća i ostalog materijala na mjestu gdje se rijeka račva, a moguće i tektonski poremećaji.

Profesor Mitar Čvorović kaže da je ,,suša” posljedica prirodnih događanja, ali i ljudske nebrige. ,,Korito Bojane postalo je ‘debelo’ nanosom pijeska i ne prima onu vodu koju je dobijalo ranije. Stoga je potrebno vaditi pijesak i tako produbljavati ‘jaz’. To je ranije činjeno, često na pogrešnim mjestima, a kasnije je pijesak vađen i tamo gdje je rijeka najplića. No, potrebno je više rada uz upotrebu jakih mašina kako bi se korito znatno više produbilo i kako bi se opasnost odložila”, navodi on.

Upravo su to učinile akademije nauka Crne Gore i Albanije, koje su 2006. godine pokrenule zajednički projekat ,,Uređenje vodnog režima Skadarskog jezera i rijeke Bojane”. Pokušano je da se mehaničkim vađenjem velikih količina pijeska ušće između ostrva Ade i Velike plaže produbi, ali je uspjeh izostao.

Četiri godine kasnije, 2010. godine, urađen je ,,Projekat regulacije rijeke Bojane u zoni ušća”, ali on je zaboravljen u fijokama Uprave za vode Crne Gore. Jedan od autora projekta, profesor iz Beograda Sava Petković, izjavio je da, ako Crna Gora nema novaca da postupi po tom dokumentu, onda bar moraju obezbjediti sredstva za bagerovanje ogromnih količina pijeska koji se nataložio u desnom rukavcu Bojane. Prema njegovim riječima, novac za rješavanje tog problema može se dijelom objezbijediti i iz evropskih fondova.

Čudna je doista indolentnost, nemar i nebriga državnih organa i institucija po ovom pitanju. Tako je, na primjer, iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom saopšteno da “nijesu nadležni za problem na ušću Bojane”. Tvrde da je to odgovornost Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Vjerovatno su u pravu, ali je takođe istina da to preduzeće ubira veliki novac od naknada za davanje u zakup državnog zemljišta na obalama Bojane. Na toj rijeci, naime, ima oko 450 privremenih objekata, od kojih se prikupi oko 300 hiljada eura. Iz Morskog dobra prije dvije sedmice tek je saopšteno da razmatraju prijedlog da se tu formira – difuzni hotel. No, taj je prijedlog realan, jer se najveći broj kućica na Bojani tokom ljeta izdaje. Cijena zakupa se, zavisno od veličine objekta i njegove lokacije, kreće od 50 do 150 eura dnevno. Od toga malo što ostane u Ulcinju, jer većina vlasnika tih kućica nijesu mještani.

Unazad nekoliko godina bilo je pitanje prestiža nove crnogorske elite doći iz Podgorice da bi se ručalo na Bojani i uživalo u čarima te jedinstvene rijeke, prošetati po Adi. Posjedovanje vikendice se podrazumijevalo. Rijeka i njezini ritmovi nikome nijesu padali na pamet.

Ribare nije imao ko da čuje, ekologe još manje. A jedino oni istinski brinu o toj čudesnoj rijeci, što je, inače, bila državna obaveza još u Knjaževini Crnoj Gori. Tako je od 1880. godine jedan brod, stalno stacioniran u luci sv. Nikola na Bojani, mjerio dubinu na ušću rijeke. Uprava luke slala je podatke o dubinama Pomorskoj upravi na Cetinje, koji su potom objavljivani u Glasu Crnogorca. Iz izvještaja za 1886. i 1887. godinu zaključujemo da je srednja dubina na ušću Bojane tih godina bila oko pet stopa ili 1,8 metara.

Dvadeset godina kasnije, Njemci su objavili da se tokom ljeta dubina smanjila na pola metra, pa čak i na 30 cm. Zato je kapetanstvo luke iz Ulcinja davalo brodovima, koji su željeli da uplove u Bojanu, potrebne upute za plovidbu.

Sada upute više niko ne traži. Ko ima potrebu da tuda plovi, snalazi se kako zna i umije. Vlada, odnosno Ministarstvo održivog razvoja i turizma, koje radi Prostorno-urbanistički plan Ulcinja, istovremeno u toj zoni koja je, navodno, pod posebnom zaštitom države, planira izgradnju marine. Iako Ulcinjani smatraju da to nipošto nije dobra ideja, ona se, zbog nebrige oko desnog ušća, sve više nameće kao realnost.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo