Povežite se sa nama

OKO NAS

IZUČAVANJE ROMSKOG JEZIKA: Bukvar za kućnu upotrebu

Objavljeno prije

na

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Nacionalnim romskim savjetom ove godine izradilo je romski bukvar koji će, kažu, biti podijeljen romskim prvacima. Iz romskog nevladinog sektora pozdravljaju sve dosadašnje napore koje Crna Gora preduzima u cilju unapređenja položaja romske zajednice, posebno u oblasti obrazovanja.

Ipak, pored svih dosadašnjih mjera koje su preduzete u cilju unapređenja obrazovanja romske djece, predsjednik Koalicije NVO-a Romski krug Veselj Beganaj smatra da to još nije na zavidnom nivou. Kaže da je romski bukvar veoma značajan za romske učenike, ali da je istovremeno njime nezadovoljan.

,,Trebalo je da romske organizacije budu uključene u izradu romskog bukvara kako bi bio kvalitetnije urađen”, kaže Beganaj, dodajući da je u bukvaru uočio veliki broj grešaka.

U njegovoj izradi učestvovao je samo Romski savjet.

Beganaj kaže da bukvar nije urađen po svim propisima i da nijesu ispoštovane norme.

,,Nije ispoštovan ni redosljed, trebalo je prvo da se uradi romski rječnik, gramatika, kao i istorija Roma kako bi se standardizovao romski jezik, pa tek onda na kraju romski bukvar”, kaže Beganaj.

On objašnjava da romski bukvar mogu da koriste samo romski asistenti kako bi podučavali romske učenike, ali ne za vrijeme nastave. Udžbenik je za sada samo za kućnu upotrebu. Beganaj kaže da se ne može očekivati da se predmet romski jezik uskoro uvede u nastavu, između ostalog i zbog toga što za to ne postoji stručni kadar.

Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava za Monitor su kazali da će se u narednom periodu, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, zalagati za stvaranje uslova da se bukvar na romskom jeziku nađe i u okviru 20 odsto slobodnih aktivnosti u nastavi, odnosno da bude uvršten u plan i program rada prema pravilima Ministarstva prosvjete.

Predsjednik Nacionalnog savjeta Roma Isen Gaši izrazio je zadovoljstvo što je u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava bio direktno uključen u izradu romskog bukvara. On smatra da je bukvar dobar i da će se zalagati da se svim romskim prvacima distribuira.

,,Nažalost, djeca će raditi samo sa roditeljima po ovom bukvaru, jer ne postoji stručni kadar koji bi to radio u školama”, kaže Gaši za Monitor, dodajući da će romski bukvar značiti mnogo romskoj djeci.

Koliko je romski bukvar potreban romskoj djeci za naš list objašnjava i Elvis Beriša, student treće godine Pravnog fakulteta na odsjeku bezbjednost i kriminalistika: ,,Ukoliko želimo da sačuvamo naš identitet, moramo prvo sačuvati jezik. Znam koliko je meni bilo teško u osnovnoj školi i koliko bi mi značilo da sam imao bukvar na maternjem jeziku”.

On smatra da će romski bukvar u velikoj mjeri pomoći najmlađima iz romske zajednice u savlađivanju nastavnog plana i programa jedino ako se uvede u nastavu.

,,Većina roditelja romske djece su nepismeni, pa će teško romska djeca dobiti adekvatno objašnjenje gradiva iz romskog bukvara”, kaže Beriša.

Postoji napredak u izučavanju romskog jezika, ali potrebno je još mnogo zalaganja i romske zajednice i državnih institucija da bi se romski jezik izučavao, ističe Beriša.

,,Znajući da ne postoji stručni kadar koji bi predavao romski jezik, planiram da, nakon završenih studija na Pravnom fakultetu, upišem romologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu”, kaže ovaj ambiciozni mladić, dodajući da će na taj način pružiti romskoj djeci ono što njemu nije bilo omogućeno.

Romski jezik u regionu

U Vojvodini je još 1996. godine u dvadeset osnovnih škola uveden predmet romski jezik sa elementima nacionalne kulture. Inicijator uvođenja ovog predmeta je romolog Trifun Dimić, u to vrijeme predsjednik Matice romske. Obrovac i Tovariševo su prva mjesta u kojima su đaci pohađali ovaj predmet, da bi od 1997. ista praksa bila primjenjivana i u školi u Deronjama. Sada se u još 70 drugih osnovnih škola širom Srbije uvodi ovaj predmet. Kad je riječ o izučavanju romskog jezika na visokim školama i fakultetima u Srbiji, postoji primjer dobre prakse na Visokoj školi strukovnih studija Mihailo Palov u Vršcu, na kojoj se već treću godinu izvodi nastava na romskom jeziku za buduće vaspitače Rome. Makedonske škole takođe nude romski jezik kao izborni predmet počevši od trećeg razreda osnovne škole. Makedonija ulaže skoro dva miliona eura u izgradnju i opremanje prve romske škole u Šuto Orizari u Skoplju. Škola će omogućiti mladim Romima da završe osnovno i srednje obrazovanje. „Učenici drugih nacionalnosti takođe će moći da je pohađaju i da doprinose razbijanju stereotipa i predrasuda o romskoj zajednici. Škola će biti prostor za promovisanje saradnje i tolerancije”, rekao je Redžep Ali Cupi, direktor Direkcije za promovisanje i razvoj jezika u obrazovanju etničkih manjina. Ni Hrvatska ne zaostaje kada je u pitanju romski jezik. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu otvorena je katedra za romologiju, koju trenutno pohađa preko 60 studenata hrvatske nacionalnosti.

Serđan BAFTIJARI

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo