OKO NAS
IZUČAVANJE ROMSKOG JEZIKA: Bukvar za kućnu upotrebu

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Nacionalnim romskim savjetom ove godine izradilo je romski bukvar koji će, kažu, biti podijeljen romskim prvacima. Iz romskog nevladinog sektora pozdravljaju sve dosadašnje napore koje Crna Gora preduzima u cilju unapređenja položaja romske zajednice, posebno u oblasti obrazovanja.
Ipak, pored svih dosadašnjih mjera koje su preduzete u cilju unapređenja obrazovanja romske djece, predsjednik Koalicije NVO-a Romski krug Veselj Beganaj smatra da to još nije na zavidnom nivou. Kaže da je romski bukvar veoma značajan za romske učenike, ali da je istovremeno njime nezadovoljan.
,,Trebalo je da romske organizacije budu uključene u izradu romskog bukvara kako bi bio kvalitetnije urađen”, kaže Beganaj, dodajući da je u bukvaru uočio veliki broj grešaka.
U njegovoj izradi učestvovao je samo Romski savjet.
Beganaj kaže da bukvar nije urađen po svim propisima i da nijesu ispoštovane norme.
,,Nije ispoštovan ni redosljed, trebalo je prvo da se uradi romski rječnik, gramatika, kao i istorija Roma kako bi se standardizovao romski jezik, pa tek onda na kraju romski bukvar”, kaže Beganaj.
On objašnjava da romski bukvar mogu da koriste samo romski asistenti kako bi podučavali romske učenike, ali ne za vrijeme nastave. Udžbenik je za sada samo za kućnu upotrebu. Beganaj kaže da se ne može očekivati da se predmet romski jezik uskoro uvede u nastavu, između ostalog i zbog toga što za to ne postoji stručni kadar.
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava za Monitor su kazali da će se u narednom periodu, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, zalagati za stvaranje uslova da se bukvar na romskom jeziku nađe i u okviru 20 odsto slobodnih aktivnosti u nastavi, odnosno da bude uvršten u plan i program rada prema pravilima Ministarstva prosvjete.
Predsjednik Nacionalnog savjeta Roma Isen Gaši izrazio je zadovoljstvo što je u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava bio direktno uključen u izradu romskog bukvara. On smatra da je bukvar dobar i da će se zalagati da se svim romskim prvacima distribuira.
,,Nažalost, djeca će raditi samo sa roditeljima po ovom bukvaru, jer ne postoji stručni kadar koji bi to radio u školama”, kaže Gaši za Monitor, dodajući da će romski bukvar značiti mnogo romskoj djeci.
Koliko je romski bukvar potreban romskoj djeci za naš list objašnjava i Elvis Beriša, student treće godine Pravnog fakulteta na odsjeku bezbjednost i kriminalistika: ,,Ukoliko želimo da sačuvamo naš identitet, moramo prvo sačuvati jezik. Znam koliko je meni bilo teško u osnovnoj školi i koliko bi mi značilo da sam imao bukvar na maternjem jeziku”.
On smatra da će romski bukvar u velikoj mjeri pomoći najmlađima iz romske zajednice u savlađivanju nastavnog plana i programa jedino ako se uvede u nastavu.
,,Većina roditelja romske djece su nepismeni, pa će teško romska djeca dobiti adekvatno objašnjenje gradiva iz romskog bukvara”, kaže Beriša.
Postoji napredak u izučavanju romskog jezika, ali potrebno je još mnogo zalaganja i romske zajednice i državnih institucija da bi se romski jezik izučavao, ističe Beriša.
,,Znajući da ne postoji stručni kadar koji bi predavao romski jezik, planiram da, nakon završenih studija na Pravnom fakultetu, upišem romologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu”, kaže ovaj ambiciozni mladić, dodajući da će na taj način pružiti romskoj djeci ono što njemu nije bilo omogućeno.
Romski jezik u regionu
U Vojvodini je još 1996. godine u dvadeset osnovnih škola uveden predmet romski jezik sa elementima nacionalne kulture. Inicijator uvođenja ovog predmeta je romolog Trifun Dimić, u to vrijeme predsjednik Matice romske. Obrovac i Tovariševo su prva mjesta u kojima su đaci pohađali ovaj predmet, da bi od 1997. ista praksa bila primjenjivana i u školi u Deronjama. Sada se u još 70 drugih osnovnih škola širom Srbije uvodi ovaj predmet. Kad je riječ o izučavanju romskog jezika na visokim školama i fakultetima u Srbiji, postoji primjer dobre prakse na Visokoj školi strukovnih studija Mihailo Palov u Vršcu, na kojoj se već treću godinu izvodi nastava na romskom jeziku za buduće vaspitače Rome. Makedonske škole takođe nude romski jezik kao izborni predmet počevši od trećeg razreda osnovne škole. Makedonija ulaže skoro dva miliona eura u izgradnju i opremanje prve romske škole u Šuto Orizari u Skoplju. Škola će omogućiti mladim Romima da završe osnovno i srednje obrazovanje. „Učenici drugih nacionalnosti takođe će moći da je pohađaju i da doprinose razbijanju stereotipa i predrasuda o romskoj zajednici. Škola će biti prostor za promovisanje saradnje i tolerancije”, rekao je Redžep Ali Cupi, direktor Direkcije za promovisanje i razvoj jezika u obrazovanju etničkih manjina. Ni Hrvatska ne zaostaje kada je u pitanju romski jezik. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu otvorena je katedra za romologiju, koju trenutno pohađa preko 60 studenata hrvatske nacionalnosti.
Serđan BAFTIJARI
Komentari
Izdvojeno
PUT MURINO – ČAKOR – PEĆ: Sporazum kupi prašinu

Ko je i zašto sakrio Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište, na Čakoru, za međunarodni drumski putnički saobraćaj, potpisan prije – devet godina
Ko je prije devet godina sakrio Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište, na Čakoru, za međunarodni drumski putnički saobraćaj? To je pitanje koje je aktuelizovano ovih dana, nakon što su neka udruženja građana iz Plava došla do kopije tog dokumenta.
Sporazum je potpisan još 2014. godine, a iz tih udruženja kažu da od tada nije postojao ni jedan razlog da putni pravac Murino – Čakor – Peć ne bude odmah otvoren za saobraćaj.
Kopiju Sporazuma Monitoru je dostavio član Udruženja drvoprerađivača Plav, Nedžad Cecunjanin. Dokument su, kako se može vidjeti i pročitati, u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević.
“U tekstu se vidi da je Spotrazum potpisan na neodređeno vrijeme i da nije raskinut, što znači da je još na snazi. Mi se pitamo šta je sa tim tekstom bilo, i ovim putem aktuelnoj Vladi stavljamo na uvid cjelokupan tekst Sporazuma” – kaže predstavnik ovog udruženja građana.
Prema Sporazumu koji nam je dostavljen, u mjestu Kotlovi-Kućište, na teritoriji Rapublike Kosovo, trebalo je odavno da bude završen zajednički granični prelaz. Takođe je trebalo da se formira i zajednička komisija od eksperata sa Kosova i iz Crne Gore koja bi pratila sprovođenje odredaba Sporazuma. Bilo je predviđeno i da zajednički granični prelaz bude otvoren dvadeset četiri sata, odnosno neprekidno.
Cecunjanin kaže da udruženje građana čiji je član ne želi da se bavi politikom, posebno ne u izbornoj kampanji, ali da je interes svih građana Gornjeg Polimlja da se Sporazum što prije sprovede i da se put otvori.
“Po tom pitanju su jedinstveni svi koji žive na ovim prostorima, kako pravoslavci u Murini, posebno u selu Velika, tako i svi stanovnici Plava. Otvaranje puta svima bi bilo od velike koristi. Zašto moramo da idemo još po onoj ‘preko preče, naokolo bliže’? Nije nam naokolo bliže. Ovim putem nam je Peć na svega šezdeset kilometara” – kaže Cecunjanin.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
PROBLEMATIČNA NOVOGRADNJA U KOLAŠINU: Na papiru tavan, na terenu sprat

Zaobilaženjem propisa, a zahvaljujući ćutanju nadležnih, neki investitori u Kolašinu su prostor, koji je formalno tavan ili potkrovlje, pretvorili u luksuzne stanove za prodaju ili iznajmljivanje. Te, sada skupe nekretnine, u dokumentaciji se ne vode kao spratovi objekata, iako, prema svojim karatkteristikama i namjeni to – jesu
Formalno, u projektnoj dokumentaciji tavani i potkrovlja, a u stvarnosti stambeni prostor ili hotelske sobe- na taj način je, minulih godina, izgrađeno više objekata u u Kolašinu. U svakom od tih slučajeva nije bilo rekcija nadležnih inspekcija, a investitori su, prethodno, dobili i sve potrebne dozvole i saglasnosti. To znači da se površine koje nijesu računate u bruto razvijene građevinske površine niti u spratove objekata, sada prodaju i po cijeni od nekoliko hiljada eura po metru kvadratnom.
Prema nedavno objavljenim podacima, kvadrat u kolašinskoj novogradnji košta 1.500 do 3.500-4.000 eura u centru grada, odnosno i do 7.000 eura u objektima na skijalištima. Na prodaji su i luksuzni stanovi u novoformiranim kompleksima, pa stan od 38 kvadrata košta i do 114.000 eura, a za stan od 100 kvadrata neophodno je izdvojiti i do 400.000. U ponudi na tržištu nekretnina u tom gradu ima primjera da se garsonjeru od 27 kvadrata u centru grada prodaje za blizu 4.000 po metru kvadratnom.
Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima definisano je da je “tavan dio objekta bez nadzitka, isključivo, ispod kosog ili lučnog krova”. Prema Pravilniku, može imati minimalne otvore za svijetlo i ventilaciju. Istim dokumentom definisano je da je potkrovlje završna etaža i da “najniža svijetla visina tog dijela ne smije biti veća od 1.20 metara, na mjestu gdje se gradevinska linija potkrovlja i spratova poklapaju”. Prema propisima, potkrovlja se predviđaju na mjestima gdje treba pratiti kote vijenaca ili sljemena na susjednim objektima u ambijentalnim cjelinama.
Prema dokumentaciji u koju je Monitor imao uvid, u slučajevima nekoliko zgrada, potkrovlja i tavani nijesu uračunati u planiranim indeksima izgrađenosti za parcelu. Neki od tavana su čak izgrađeni sa nadzitkom i terasom, što je u direktnoj suprotnosti sa Pravilnikom. Tako su investitori dobili, praktično, dodatnih sprat ili dva, u odnosu na ono što propisuju planovi i urbanističko- tehnički uslovi (UTU).
Najsvježiji primjer pokušaja izigravanja propisa i planske dokumentaciji su i idejna rješenja za dva kondo hotela u kolašinskom naselju Smailagića Polje. Na sreću, to su i primjeri koji, za razliku od mnogih prethodnih slučajeva, nijesu prošli ispod radara Glavnog državnog arhitekte (GDA), pa investitori niesu dobili saglasnosti za tako planirane objekte. Prema projektnoj dokumentaciji dva hotela, trebalo je da imaju čak tri sprata više, u odnosu, maksimalnu dozvoljenu spratnost za to kolašinsko naselje. U projektnoj dokumenataciji GDA je našao mnogobrojne propuste, koji su do sada tolerisani na objektima čak i u DUP Centar.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
„Trenutna cijena avio karte je oko 2.600 eura po osobi, što je oko 16.000 eura samo za karte. Za navedenu olimpijadu je potrebno izdavanje viza za učesnike, pa je organizator tražio da se dostave potrebni podaci, između ostalog i rezervacija karata. Ministarstvo prosvjete je htjelo da podrži odlazak tima na olimpijadu, uplatom određenog iznosa za kupovinu avio karata. Međutim, avio karte se mogu kupiti samo u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama”, navodi se u odgovoru roditeljima.
Napomenuli su iz Ispitnog centra da su se obratili organizatorima „radi mogućnosti onlajn učešća crnogorskog tima na toj olimpijadi i očekujemo odgovor“. Uz želju u uspjeh u daljem radu, odgovor je završila direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović.
Razočarenje djece i bijes roditelja nakon takvog odgovora nije teško shvatiti. Profesorica podgoričke Gimnazije Aleksandrina Vujačić obratila se javnosti putem Fejsbuka ne krijući svoju ljutnju: „Ovako im je vraćeno. Nemoj više niko, ali bukvalno niko, da me je pitao zašto napuštam prosvetu i idem na golu ledinu, bez plana B. Ja više neću da budem saučesnik u zločinu koji se sistematski sprovodi nad najboljima. Ministre? Ostala nesposobna i nikad najedena politička kasto? Niko ništa?… O ovoj deci će se tek čuti! Ne zahvaljujući vama, talogu taloga… To je ta četvorka za koju se nema novaca, jer, jelte, valja dati pola miliona evra za pranje auta!“.
Istina, ministarstva u prosjeku daju za pranje kola i parkiranje koliko je potrebno za učešće najboljih đaka na internacionalnim takmičenjima. Iznosi za gorivo za službene automobile, kojih se nova vlast i pored gromoglasnih najava nije odrekla, od 14,7 miliona eura su neuporedivo veće od ulaganja u talente.
„Ovo je još jedna slika praznih obećanja političara, koja se odnose na unapređenje obrazovanja mladih, a i razlog zašto imamo hronično zapušten obrazovni sistem za koji ne mari nijedna vlada“, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Oni su uputili Inicijativu premijeru Dritanu Abazoviću i ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću za hitno obezbjeđivanje sredstava i sprovođenje postupka za odlazak crnogorskih gimnazijalaca, njihovih mentora i predstavnika Ispitnog centra na Olimpijadu znanja iz fizike u Tokio.
„Ovim učenicima zakonski pripadaju sredstva iz Fonda za podršku talenata, jer su se kao pobjednici prva tri mjesta na državnom takmičenju automatski kvalifikovali za međunarodno takmičenje. Poznato je da su sredstva iz Fonda za podršku talenata samo nekoliko godina unazad prelazila sumu od pola miliona eura. Kako se sad troše? I kako je moguće da se ne mogu pokriti troškovi avionskih karata crnogorskog tima koji treba da budu ‘ambasadori znanja’ države Crne Gore?“, piše u saopštenju CGO.
Da bruka bude još veća, iz Ministarstva prosvjete su objasnili da je u toku reforma ovog Fonda ali da para u njemu ima: „Za učenike koji su osvojili nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima, do sada je iz Fonda isplaćeno 13.417.eura. Za Fond je budžetom za ovu godinu predviđeno 115.000 eura.Trenutno je na računu 101.583 eura”. Uz poruku da će Ministarstvo „uvijek podržati talentovane učenike, kao što je to činilo i do sada”, nijesu objasnili kako je bilo moguće da dođe do svega ovoga.
Javnost je u međuvremenu saznala da se problem sa odlaskom najboljih učenika na međunarodna takmičenja ponavlja iz godine u godinu. Te da je isti problem ove godine, nakon fizičara, čekao i takmičare iz ostalih prirodnih nauka.
Mediji su upozorili da javnost nije saznala ko je finansirao Abazovićeva putovanja na dodjele počasnih doktorata u Švajcarsku i Albaniju, na studentske tribine u Kembridžu ili u Oksfordu. Kao i na to da je za vjerske škole ove godine predviđeno 1,7 miliona eura, dok prebukirane državne često nemaju elementarnih uslova za rad…
Kada je skandal dobro naljutio javnost, reagovao je sveprisutni ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović, na Tviteru: „Danas ću u komunikaciji sa privrednicima pokušati da riješim ovaj problem. Mladi fizičari moraju da idu na ovo prestižno takmičenje a privreda je tu da im to omogući“. Valjda zbog hitnosti, ministar privrednik se oslanja na svoje kolege umjesto na institucije.
Vlada je na hitnoj sjednici u ponedjeljak „razrješila“ dilemu. Obezbijedila je 44.000 eura za učešće najboljih crnogorskih učenika na međunarodnim takmičenjima. Vlada je saopštila da su pored fizičara u istom problemu bili i ostali najbolji učenici: „Ovim su otklonjene određene administrativne prepreke i stvoreni uslovi za odlazak naših timova na: Međunarodnu matematičku olimpijadu u Čibi (Japan) za sedam članova, kao i za po šest članova na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju (Japan), Međunarodnu olimpijadu iz geografije u Bandungu (Indonezija), Međunarodnu informatičku olimpijadu u Segedinu (Mađarska), te Balkansku informatičku olimpijadu u Sloveniji“.
„Poentirao“ je premijer Abazović: „Hvala ministrima Goranu Đuroviću, Miomiru Vojinoviću, Biljani Šćepanović i privrednicima Crne Gore na ekspresnoj i nesebičnoj pomoći. Vlada će ubrzano sprovesti procedure, a MVP (Ministarstvo vanjskih poslova) će pomoći oko dobijanja viza. Znanje će uvijek naići na našu podršku. Učenicima želimo puno uspjeha i da nas obraduju medaljom“.
Nadamo se da ovakve podrške ubuduće neće biti, a nakon pretrpljenog institucionalnog maltretiranja neumjesno je od ove djece očekivati i medalje.
„Talentovani fizičari otputovaće u Tokio na Međunarodnu olimpijadu zahvaljujući pritisku javnosti i činjenici da se 11. juna održavaju parlamentarni izbori, što je dodatno pokrenulo političare da se angažuju u rješavanju problema. U međuvremenu, crnogorski srednjoškolci i njihovi mentori izloženi su neizvjesnosti, a propuštena su i dva mjeseca za rad, što sve može da ima uticaja i na rezultate na takmičenju u Japanu“, naglasila je Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Skandal oko odlaska u Tokio je slika nepromijenjenog društva. Sve je još uvijek po starom, političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO2 sedmice
IZBOR DIREKTORA UPRAVE PRIHODA I CARINA NA UPRAVNOM SUDU: Sporan „namješteni“ konkurs
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti