Povežite se sa nama

OKO NAS

UGROŽENO BIOGRADSKO JEZERO: Prosipanje u bliskoj budućnosti

Objavljeno prije

na

Ukoliko se što prije ne zaustavi smanjivanje čeone brane (morene) na Biogradskom jezeru, taj dragulj prirode mogao bi biti teško ugrožen, upozorili su stručnjaci još prije skoro deceniju. Stanje je trenutno još alarmantnije. Ta brana, kaže predsjednik Zelenih Crne Gore inženjer Radoslav Nikčević sve je manja, jer je rijeka Jezerštica podriva i dolazi do najekstremnijeg vida erozije.

,,Sticajem ovakvih okolnosti, ovaj ragulj će se prosuti.

Elaborat Zelenih 2005 godine dijagnosticira stanje i daje rješenja iza kojih slijedi samo izrada glavnog projekta, odnosno izvođenje antierozionih radova, jer u protivnom vijek jezera teško može da bude duži od narednih nekoliko godina. Dakle, sve je jasno – i stanje i rješenja. Jedino nije jasno zbog čega odgovorni ne haju na stručna rješenja i upozorenja”, kaže Nikčević.

Prema nekim stručnim procjenama, ubrzo bi se moglo desiti da se brana smanji na svega 30 metara, pa onda neće moći da zadrži vodu.

Da Biogradskom jezeru vrijeme nije saveznik i da je pod hitno trebalo nešto učiniti na sanaciji, tvrdi i nekadašnji direktor NP Biogradska gora Dragiša Dožić. On kaže da je usljed komercijalizacije i prevelike posvećenosti turističkom aspektu nacionalnog parka, zanemareno ulaganje u zaštitu jezera. Prema njegovim riječima, procesi kojima je ugroženo jedno od najljepših jezera na Balkanu, svake godine napreduju.

„Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 1094 metra, a čitavom površinom leži na morenskom nanosu eruptiva i krečnjaka. Postojanost jezera je ugrožena od destruktivnih procesa, prvenstveno od ponora koji se nalaze u njegovom donjem dijelu, na njegovoj sjeveroistočnoj strani, zatim od Biogradske rijeke koja ga formira i nanosi veliku količinu mulja, odnosno otpadnog materijala. Pored toga, Jezerštica odvodi vodu iz jezera i progresivnom erozijom potkopava prirodnu branu i prijeti da otvori protok prema donjem dijelu. Taj proces godišnje uočljivo napreduje i imao bi za posljedicu potpuno oticanje vode i nestanak Biogradskog jezera”, tvrdi Dožić.

„Prosipanje” jezera, kaže on, moglo bi se dogoditi u vrlo skoroj budućnosti. Iako nije precizirao kada bi se moglo desiti to „prosipanje”, rekao je da nema puno vremena.

Alarmantnost stanja je uočena još 1988. godine. Tada su nadležni zbog činjenice da su bila potrebna velika novčana ulaganja, koje nije mogla da obezbijedi ni uprava NP a ni Republika Crna Gora, odlučili da pristupe rješenju u fazama.

„Urađen je projekat „Hidrološka i inženjerijsko-geološka istraživanja za potrebe sanacije jezera”, kaže Dožić. Po tom projektu i dogovoru s Republičkim fondom za geološka istraživanja, koji će zajedno sa Nacionalnim parkom Biogradska gora i Ministarstvom industrije, energetike i rudarstva, finansirati radove, počelo se od injektiranja-zatvaranja ponora, kao jednog od destruktivnih procesa. Terenski radovi počeli su 1988. godine u fazama i prekidima, zbog nedostatka finansijskih sredstava, sjeća se bivši direktor NP.

U okviru terenskih radova, prema Dožićevim riječima, trebalo je uraditi još tri bušotine od 100 metara, hidrološko i inženjerijsko-geološko kartiranje jezera, bušotina, uzrokovanje i izrada laboratorijskih ispitivanja

„Poslije izvedenih radova, predviđenih projektom, kao dopuna, trebalo je uraditi i završni elaborat. S obzirom na to da sam 1997. godine, zbog političkih razloga smijenjen s mjesta direktora, nije mi poznato zbog čega su ti radovi na prijeko potrebnoj sanaciji jezera prekinuti”, kaže on.

Napominjući da je u drugoj polovini minulog vijeka bilo više pokušaja da se istraži problem ugroženosti Biogradskog jezera, šef službe za unapređenje i razvoj JP Nacionalni parkovi Crne Gore Veselin Luburić, kaže da je malo onih koja se odnose na hidrološka istraživanja.

,,Morfologijom dna jezera bavili su se Mladi istraživači sa Šumarskog fakulteta u Beogradu i rezultat toga rada je Plan Biogradskog jezera u razmjeri 1:500 sa brojnim podacima o jezerskom dnu. Šumarski fakultet iz Beograda, Odsjek za zaštitu od erozija i uređenje bujica izradio je dva projekta koji se bave zaštitom Biogradskog jezera 1976. godine. Prvi projekat se bavi rješavanjem problema zasipanja jezera nanosima iz Biogradske rijeke i Lalevog potoka, dok se drugi projekat bavi saniranjem klizišta izazvanog regresivnom erozijom Jezerštice”, kaže Luburić.

Krajem 1990. godine, podsjeća on, obavljeno je preliminarno mjerenje nanosa i parcijalno uzimanje uzoraka u djelovima gdje je nivo vode bio nizak. Te aktivnosti su pokazale da postoji mogućnost vađenja dijela nanosa iz Biogradskog jezera bez posljedica po ekosistem.

Potom su Zeleni uz finansijsku podršku države uradili projekat Biogradsko jezero- idejno rješenje antierozione zaštite, koji je imao za cilj sigurnu sanaciju, erozijom ugrožene, čeone morene koja čini prirodnu branu sjeverozapadne strane.

,,Građevinski fakultet u Podgorici je na zahtjev Uprave Javnog preduzeća 2007. godine izradio studiju za sanaciju. erozijom nastalog, klizišta na desnoj obali Jezerštice. U posljednje dvije studije ponuđena su tehnička rješenja za saniranje erozije na desnoj obali Jezerštice koja obuhvataju tri varijante. U prvoj varijanti predviđa se izrada potpornog zida od krupnih komada kamena s izmještanjem korita Jezerštice. Druga varijanta podrazumijeva izradu potpornog zida bez izmještanja rječice, a treće predviđa izradu pregrade na 20-30 metara najniže tačke ugrožene obale”, objašnjava Luburić.

Međutim, nijedan od tih autora, kako tvrde u upravi JP NPCG, nije poklonio dovoljno značaja ili uopšte nije uzeo u obzir uticaj izvođena radova na osjetljivi prašumski ekosistem. Iz tog preduzeća objašnjavaju da su u Biogradskoj gori zabranjene sve aktivnosti koje mogu ugroziti kontinuitet, izvornost i autohtonost područja. Vrlo je moguće, tvrdi Luburić, i da bi se značajan dio nanosa nastalih izvođenjem konkretnih radova putem Jezerštice našao u Tari, koja je takođe zaštićeno područje. Sve to dodatno i tehnički i finansijski otežava razradu idejnih rješenja.

Svaki zahvat koji može dovesti u pitanje osnovne karakteristike odbacuje se, a ukoliko se želi poboljšanje iz bilo kojih razloga i u bilo kojem obimu onda se stručnim analizama mora dokazati njegova opravdanost. U tom kontekstu programom upravljanja za 2014. godinu planirano je održavanje sjednice Naučnog savjeta, čiji članovi u koordinaciji sa drugim stručnim naučnim institucijama u državi, treba da daju dalje smjernice za rješavanje ovog, s naučnog stanovišta, vrlo kompleksnog problema.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo