Povežite se sa nama

Izdvojeno

UHAPŠEN PETAR  LAZOVIĆ, POTJERA ZA LJUBOM MILOVIĆEM: Nema više Katnićevog senzibiliteta za službu

Objavljeno prije

na

Zbog sumnje u saradnju sa kriminalnom grupom odbjeglog Radoja Zvicera, policijskom službeniku Petru Lazoviću određen je pritvor do 30 dana, dok je njegov kolega Ljubo Milović u bjekstvu . Nalog za hapšenje nije izdat i za policajca Nebojšu Bugarina, koji se prema spisima iz Europola, uz Lazovića i Milovića, fotografisao sa šefom kavačkog klana i beogradskim kriminalcima Veljkom Belivukom i Markom Miljkovićem

 

„Policijac Petar Lazović kolateralna je šteta u pokušaju da se naruši nezavisnost Crne Gore, a tužilaštvo prikaže kao nesposobno, korumpirano i da se u tom pravcu država izmijeni i postavi ’protektor’ koji će te stvari promijeniti“.

To je rekao Milivoje Katnić bivši glavni sepcijalni tužilac nakon što je istraživački portal Libertas prije dva i po mjeseca objavio da su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović i Ljubo Milović blisko sarađivali sa takozvanim kavačkim klanom i učestvovali u švercu kokaina iz Ekvadora. Lazović je sin bivšeg agenta i rukovodioca Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića, kojeg mnogi mediji označavaju kao Katnićevog kuma.

Specijalno policijsko odjeljenje je, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, kojim rukovodi Vladimir Novović,  lišilo slobode Petra Lazovića, dok se intenzivno traga za njegovim kolegom Ljubom Milovićem. Oni su osumnjičeni da su dio kriminalne grupe Radoja Zvicera, koji važi za jednog od šefova kavačkog klana. Prema riječima Lazovićevog branioca – advokata Nikole Martinovića, Lazović „nije uhapšen, već se predao policiji“. Osumnjičeni je negirao krivična djela koja mu se stavljaju na teret, a određeno mu je zadržavanje do 72 časa. Milivoje Katnić se nije oglašavao povodom tužilačkog postupka protiv Lazovića.

Prema spisima SDT-a Lazović je sa odbjeglim policajcem Milovićem i navodnim šefom kavačkog klana Radojem Zvicerom formirao kriminalnu organizaciju i učestvovao u međunarodnom švercu velikih količina kokaina iz Latinske Amerike u Evropu i Australiju. Hapšenje je uslijedilo nakon što je tim SDT-a temeljno analizirao poruke koje je Europol do sada dostavio za Lazovića i Milovića. Sumnjiče ga i da je zloupotrijebio službena ovlašćena, ali i počinio krivična djela krijumčarenje i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Na zahtjev specijalnog tužioca Zorana Vučinića, Lazoviću je određen pritvor do 30 dana.

U strogo čuvanoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja pretresen je Hotel Podgorica, restoran na Grahovu, ali i nekoliko stanova i kuća u kojima su se, prema tvrdnjama Europola, Lazović i Milović sastajali sa visokopozicioniranim pripadnicima kavačkog klana. Uprava policije od početka juna ćuti da li je Milović pobjegao iz države, te da li imaju saznanja gdje se nalazi.

Nalog za hapšenje nije izdat  za policajca Nebojšu Bugarina, koji se prema dostavljenim spisima iz Europola, uz Lazovića i Milovića, fotografisao sa šefom kavačkog klana i beogradskim kriminalcima Veljkom Belivukom i Markom Miljkovićem.

Lazović je pod nikom Junior, vodio komunikaciju sa Bornom (Zvicerom) preko Sky aplikacije. Milović je koristio nekoliko nikova. Prvi dio dokaza Europol je Specijalnom državnom tužilaštvu dostavio u julu 2021. Podaci Europola,  koje je objavio portal Libertas press, pokazuju da su zaštitu Belivuku i Miljkoviću za vrijeme višednevnog boravka na Crnogorskom primorju, pružali Lazović, Milović, za koje se vjeruje da su sa njima učestvovali u međunarodnom lancu dopremanja kokaina iz Ekvadora, švercu oružja, cigareta…

,,Ukoliko bi Crna Gora bila zainteresovana za preduzimanje istrage u vezi sa krijumčarenjem kokaina Milovića, Lazovića i drugih pripadnika kavačkog klana, molimo pošaljite Europolu zahtjev za dobijanje neobrađenih podataka. S obzirom na to da je Milović poslao skoro preko 100.000 poruka preko svog SKY naloga, nemoguće je izvršiti analizu svih poruka”, napisali su u dokumentu službenici Europola i dali ga crnogorskom tužilaštvu.

Nakon objava prepiski na portalu Libertas mnogi političari, analitičari i mediji bliski bivšem režimu tvrdili su da je Lazović bio infiltiran u kriminalnu organizaciju kako bi prikupljao dokaze. Ispostavilo se da zakon u Crnoj Gori u to vrijeme nije prepoznavao taj metod prikupljanja dokaza.

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno, specijalni tužilac Saša Čađenović, 20. januara 2022. ocijenio je da ,,nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”. Milivoje Katnić, kazao je da je Petar Lazović ,,postupao u skladu sa zakonom i ovlašćenjima” i da je ,,o svim radnjama obavještavao pretpostavljene, što je doprinijelo otkrivanju počinilaca teških krivičnih djela”… ,,Nikada se ne hapse vlastiti agenti. Makar nijesu do sad”, kazao je ranije Katnić.

Bivši premijer i direktor Agencije na nacionalnu bezbjednost Duško Marković je kazao da je  praksa i profesionalni standard da službe bezbjednosti i obavještajne agencije svoje saradničke pozicije, a vrlo često i operativne koji imaju potencijal za to, infiltriraju u kriminalne mreže i obavještajne strukture koje djeluju obavještajno protiv države koju brane. ,,Bio sam svjedok desetina takvih akcija Agencije, samostalno i u saradnji sa partnerskim službama. Imena tih ljudi se čuvaju i nikad se ne daju javnosti, pa i kad se kiksa i dođe do zloupotrebe”, naveo je on.

Iako je  Petar Lazović, zbog uticaja svog oca u policiji, možda ,,najkrupnija riba” u službi koja je uhapšena zbog veza sa kriminalnim klanovima, takvih slučajeva bilo je i ranije. Međutim, ne u tolikom broju koliko su službenici policije povezivani sa kriminalnim klanovima. Sam Zoran Lazović dovođen je u vezu sa klanom Safeta Kalića, na čijoj svadbi je viđen, ali tadašnje vlasti su tvrdile da je iskusni operativac bio na zadatku. Nikada nije bio predmet istrage.

Kotorskom  inspektoru  za droge Ivanu Cvijoviću  sudi se  zbog kriminalne grupe Igora Terzića, koji je policajca optužio da je od njega tražio mito za informacije koje bi mu bile korisne u poslu šverca kokaina i marihuane. Viši sud je prihvatio  jemstvo u iznosu od pola miliona eura koje je Cvijović ponudio kako bi se branio sa slobode.

 

HRA: Ne bavimo se Temeljnim  ugovorom da bi se izbjegla pravda

Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je da je politikanska ocjena građanskog pokreta URA kako se Temeljnim ugovoru sa SPC-om protive samo oni koji bi da se izbjegne pravda. Tvrde da se tim saopštenjem najprije krši pretpostavka nevinosti, a drugi je neistinita tvrdnja da svi koji ,,dižu buku” u vezi sa Temeljnim ugovorom to čine da bi se izbjegla pravda.

Iz GP URA saopštili su nakon hapšenja Lazovića da ,,buka koja se danima unazad stvara oko Temeljnog ugovora nije buka radi toga – to je buka radi pravde i onih koji bi tim diskursom da je izbjegnu”. U HRA smatraju da je razumljivo da svi koji žele dobro Crnoj Gori podržavaju aktivan rad Specijalnog državnog tužilaštva, ali da podrška koja im se pruža mora biti u skladu sa osnovnim načelima pravičnog postupka.

,,S indignacijom odbacujemo tvrdnje da su naše primjedbe na Temeljni ugovor političke i da su date da bi bilo ko izbjegao pravdu. To su obične populističke floskule koje mogu samo da obeshrabre javni dijalog i građanski aktivizam. Šteta. Na kraju upozoravamo da se do pravde ne može ‘preko koljena’, kršenjem pravila i procedura na kojima se zasnivaju i Crna Gora i Evropska unija čije se članstvo priželjkuje”, navode u saopštenju HRA.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo