Povežite se sa nama

OKO NAS

UPRAVNA INSPEKCIJA MUP-A OTKRILA BROJNE NEPRAVILNOSTI U OPŠTINI DANILOVGRAD: Partijska država u punom kapacitetu

Objavljeno prije

na

branislav-djuranovic

Upravna inspekcija Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) otkrila je u nekoliko prethodnih mjeseci brojne nepravilnosti u zapošljavanju službenika i namještenika u Opštini Danilovgrad. Utvrđeno je da je više službenika lokalne uprave zasnovalo radni odnos suprotno zakonu. Osim toga uočeno je da pojedinci nemaju odgovarajuću stručnu spremu i nedostaju im dokazi o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Prethodnih godina danilovgradska opozicija je više puta ukazivala da opštinskim službama upravljaju ljudi koji nemaju odgovarajuće obrazovanje i da se nova radna mjesta dijele bez oglasa i to najčešće ljudima koji su lojalni vladajućem DPS-u. Izvještaji Upravne inpekcije potvrđuju njihove optužbe i na vidjelo iznose ono što je u Danilovgradu odavno svima bilo jasno, a to je da se do radnih mjesta u opštinskim službama dolazilo mimo zakona i zahvaljujući političkoj podobnosti.

Odlukom Upravne inspekcije MUP-a, čija je inspektorka Senka Marojević 8. i 9. februara kontrolisala rad opštinskih službi utvrđeno je da predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović pod hitno mora smijeniti načelnike Službe zaštite i Komunalne policije i na te pozicije postaviti nove. To nijesu jedine nepravilnosti otkrivene prilikom kontrole. U sekretarijatima za finansije, imovinu i opštu upravu, kao i službi skupštine, Službi zaštite i Komunalnoj policiji, otkrivene su takođe brojne nepravilnosti koje bi trebalo ispraviti najkasnije do 1. maja. Odnose se većinom na zapošljavanje radnika bez oglasa, a puno prigovora odnosi se na to da zaposleni nemaju položen državni ispit ni odgovarajaću školsku spremu, što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.

U kršenju propisa prednjači Služba zaštite. Tamo je kontrolisano 20 dosijea zaposlenih. Na osnovu njih utvrđeno je da da su službenici zapošljavani bez oglasa i položenog stručnog ispita za rad u oblasti zaštite. Kontrolom je utvrđeno da čak pojedini vozači nemaju položenu „C” kategoriju za upravljanje vozilima.

Prema izvještaju Upravne inspekcije u dosijeu Gorana Radulovića, aktuelnog načelnika Službe zaštite, ali i sekretara OO DPS-a, nedostaje dokaz o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima sa visokom stručnom spremom, o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova rukovođenja Službom zaštite. Osim toga, oni ne ispunjavaju uslov u pogledu kvalifikacije nivoa obrazovanja jer je za radno mjesto komandir Službe zaštite propisan VII nivo kvalifikacije obrazovanja tehničke struke – navodi Marojevićeva u izvještaju.

U Komunalnoj policiji Upravna inspekcija je ustanovila da su radna mjesta dodjeljivana bez oglasa, i da zaposleni nemaju položen stručni ispit. U ovoj službi su sporni i neki nalazi komunalnih policajaca, a većinom se odnose na kršenje zakonskih procedura prilikom intervencija. Zdravko Đurović, načelnik Komunalne policije i brat dr Miodraga Đurovića, predsjednika opštinskog parlamenta i doskorašnjeg šefa Opštinskog odbora DPS-a, ne ispunjava uslove za načelnika Službe komunalne policije, za koje je propisan VII nivo obrazovanja i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja.

Uočena je i nepravilnost prilikom sklapanja sporazuma sa Prvom bankom o preuzimanju radnika. Naime, u Sekretarijatu za finansije inspektorka pojašnjava da je zaposlen jedan pravnik i to na osnovu sporazuma o preuzimanju sklopljenog između Opštine i Prve banke. Taj pravnik je kao radnik lokalne uprave oko godinu dana radio u Prvoj banci da bi se potom vratio na staro radno mjesto i to u skladu sa sporazumom. Iz Upravne inspekcije navode da to nije u skladu sa propisima.

Još jedna od nepravilnosti uočena je u Sekretarijatu za opštu upravu. Inspektorka Marojević je dobila svu potrebnu dokumentaciju za Jelisavku Burić, bivšeg sekretara te službe, koja se prošle godina žalila na odluku Branislava Đuranovića i predstavnika opštinske Komisije za žalbe o skraćenju mandata. Inspektorka pojašnjava da je Upravni sud poništio rješenja predsjednika Opštine i Komisije za žalbe. Zbog toga Marojevićeva traži da se donese nova odluka koja će biti u skladu sa preporukama Upravnog suda.

U ovom sekretarijatu kontrola je utvrdila da jedan pravnik radi na radnom mjestu koje nije predviđeno Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji. Taj radnik se povodom takvog raspoređivanja žalio i Upravnom sudu, ali odluka o tome još nije donesena.

Na nedavnoj sjednici danilovgradskog parlamenta najviše pažnje izazvao je predlog odbornika Socijalističke narodne partije da se raspravlja o rezultatima kontrole Upravne inspekcije MUP-a i presudama Upravnog suda. Ipak, voljom odbornika DPS-a rasprava je odgođena za prvu narednu sjednicu. Podsjećamo, da je prije mjesec dana Upravna inspekcija u lokalnoj upavi otkrila brojne nepravilnosti. Utvrđeno je da pojedini rukovodioci sjede u foteljama iako nemaju odgovarajuću školsku spremu, a brojni zaposleni nijesu imali radno iskustvo, primani su bez oglasa i položenog stručnog ispita.

-Saopštenje za javnost koje je potpisao Dejan Vuković, glavni administrator, i koje je objavljeno na sajtu opštine dezinformiše javnost. Vuković navodi da je Upravna inspekcija osporila status vršilaca dužnosti što nije tačno.On navodi da umjesto da prva tačka na sjednici bude informacija o preduzetim mjerama, jer je stanje alarmantno, vladajuća većina je ignorisala predlog SNP-a. Oni su to tražili na kolegijumu kod predsjednika SO prilikom pripreme ovog zasjedanja – rekao je Spasoje Kovačević, odbornik SNP-a.

Ima još primjera koji ukazuju na nepravilnosti u lokalnoj upravi. U Sekretarijatu za imovinu, na primjer, daktilograf radi kao operater na računaru iako za to nije osposobljen, dok njegove poslove obavlja osoba koja nema osnovna znanja iz daktilografije. To je utvrđeno nakon kontrole Upravne inspekcije MUP-a. Prema nalazu inspektora, daktilograf ekstra klase angažovan je kao operater na računaru.

To nije jedina smiješna situacija u današnjim opštinskim službama. Utvrđeno je da jedan savjetnik u opštinskoj službi radi na radnom mjestu koje ne postoji u pravilniku o raspodjeli radnih mjesta, a uz to nema ni odgovarajuću školsku spremu za to radno mjesto koje navodno pokriva. Jednostavnije rečeno, za tog savjetnika radno mjesto je izmišljeno.

U danilovgradskoj opoziciji ocijenili su da je afera Snimak posljednjim inspekcijskim nalazima potpuno ogoljena u Danilovgradu i da više nema naivnih koji vjeruju izjavama lokalnih čelnika da sve rade po zakonu. U opoziciji naglašavaju da se sve radi zapravo „po babu i stričevima”.

U Danilovgradu je na djelu partijska država u punom kapacitetu.Jedino što je važno i prema čemu se upravljaju je partijski interes i golo očuvanje vlasti. Do posla se u organima uprave i javnim preduzećima i ustanovama ne može doći na osnovu takmičenja u znanju i sposobnostima, već jedino pomoću partijske lojalnosti i rođačkih veza sa najodgovornijim ljudima u opštinskoj administraciji.

Bojana DRAGAŠ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo