Povežite se sa nama

DRUŠTVO

UTABANI PUTEVI ŠVERCA CIGARETA: Ko pomaže švercerima

Objavljeno prije

na

Slučaj od prošle sedmice, kada je otkriven kamion švercovanih cigareta na putu od Berana ka Rožajama, aktuelizovao je priče o tome da li je šverc duvana državni posao i da li policija pruža logistiku i pratnju kamionima do graničnih prelaza

 

Slučaj šverca cigareta koje su nedavno otkrivene u jednom kamionu kod Berana, na putu prema Rožajama, neodoljivo je podsjetio na onaj od prije šest godina kada je na istoj trasi, nekoliko kilometara dalje, otkriven kamion koji je kasnije pokušan da se u pratnji policije vrati vlasniku.

Tada su savjesni policajci i insajderi dojavili medijima, i šverceri su uhvaćeni na djelu. Smjena na čelnom mjestu u policiji u Beranama, i slučaj je skoro zaboravljen.

Da li je ovog puta bilo slično, još se ne zna. Prema više svjedočenja, kamion koji je otkriven kod Berana više nije u policijskom krugu u ovom gradu.

Rožajac Admir Kalač uhapšen je prošlog petka kada je beranska policija u vozilu kojim je upravljao pronašla cigarete bez akciznih markica vrijedne oko 220.000 eura. Policija je rezultate ove akcije zvanično saopštila sa dva dana zakašnjenja navodeći da je, prema sumnjama, Kalač cigarete htio da u Rožajama proda osobama sa Kosova.

Pripadnici kriminalističke policije Centra bezbjednosti Berane su u mjestu Dapsiće zaustavili teretno vozilo sa prikolicom podgoričkih registarskih oznaka. Nakon saslušanja državni tužilac je osumnjičenom odredio zadržavanje do 72 sata, a nakon toga i pritvor.

„A.K. je ovo djelo izvršio na način što je, kako se sumnja, 13. novembra pribavio veću količinu inostranih cigareta bez akciznih markica i to 370 paketa cigareta „cosmopolitan” s namjerom da tako pribavljenu robu neovlašćeno prodaje na području Kosova. Vrijednost ovih cigareta je 220.000 eura“ – saopšteno je iz policije.

Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić tvrdio je da je policija pokušala da zataška čitav slučaj. On je na konferenciji za novinare pokazao snimak kamiona i policijske akcije, objašnjavajući da ga je dobio sa „nepotkupljivih adresa” i da su to poslali odgovorni ljudi koji se, na osnovu ranijih iskustava, plaše da će se to zataškati.

Iz Uprave policije je to demantovano i saopšteno da niko u policiji nije želio da zataška akciju „jer to nije u duhu rada policije nikada bilo, tako da navodno spektakularno obraćanje gubi smisao u argumentima i činjenicama”.

Na snimku, ko god da ga je napravio, čuje se kako policajci koji istovaraju cigarete govore: „Više od četiristo, pa obično ide trista, ali pojačali su sad ovo… koliko je tu?”

Očigledno da su policajci bilo dobro obaviješteni i da neki do njih znaju dosta o tovarima duvana koji krstare crnogorskim drumovima, prema Kosovu, Srbiji i drugim susjednim državama pod patronatom države.

Tužilaštvo u Beranama istragu nije pokrenulo jer je, kako su saopštili Vijestima, „snimak prikazan u Podgorici”.

Dnevnik Dan je podsjetio da su službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, zajedno sa carinicima, prekinuli početkom avgusta lanac krijumčarenja cigareta i zaplijenili kamion sa 1.243 paketa inostranih cigareta bez akciznih markica, a da je vrijednost zaplijenjene robe procijenjena na više od milion eura.

„Na osnovu tadašnje fotografije Uprave policije jasno se vidi da su zaplijenjene cigarete mac koje se proizvode, kako su mediji pisali ranije, u Duvanskom kombinatu Podgorica, te da ih arapski vlasnik fabrike proizvodi i u državama širom svijeta gdje ima fabrike” – navodi Dan.

I u slučaju od prije nekoliko godina kada je kod Berana otkriven kamion sa cigaretama utovarenim u Luci Bar, koji je robu trebalo da preveze do Rožaja i Novog Pazara, javnost je obaviještena poslije skoro dvadeset dana, kada je policija iz ovog grada pokušala da ga u pratnji svojih službenih vozila, beranskih i rožajskih registarskih oznaka, sprovede do granice.

Slučaj od prošle sedmice aktuelizovao je priče priče o tome da je šverc duvana državni posao i da policija pruža logistiku i pratnju kamionima do graničnih prelaza.

O tome su, valja se prisjetiti, prvi progovorili policajci iz Rožaja, koji su kasnije pod pritiscima otišli u azil, iz kojeg se jedan od njih, Enver Dacić, nikada nije vratio.

Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu prema Kosovu prenio njihova svjedočenja.

Najprije je, zapravo, još u oktobru 2011. godine bivši načelnik policije iz ovog grada Šemso Dedeić u razgovoru za naš list progovorio o načinima organizovanja kriminalnih grupa i švercu duvana, za koji je rekao da nikada nije prestao.

On je pozvao državne organe koji se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala da provjere to što on priča i u nekoliko navrata poslije toga ponovio da u potpunosti stoji iza toga što je rekao. Tadašnji i sadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović ga je, umjesto da pokrene istragu, javno prekorio što, navodno, o tome nije govorio dok je bio u službi, na šta je Dedeić odgovorio da je pričao i tada, „tamo gdje je trebalo“.

Bivši granični policajci iz Rožaja, revoltirani otpuštanjem s posla poslije desetak i više godina rada, počeli su nakon toga da iznose u javnost veliki broj podataka i malo poznatih informacija o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu.

Oni su „načeli“ priču o mojkovačkoj fabrici duvana, otkrili su da se šverc cigareta obavlja tri puta nedjeljno. Od njih smo saznali za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama, i oko grada. Neke od tih magacina, prema njihovim riječima, obezbjeđuju naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja.

Otpušteni granični policajci su pričali o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta, o stočarskom naselju na potezu Giljevo Polje –  Crni Vrh koje se koristi kao magacin. Da kao magacin služi i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji. Da im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i kako su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao.

Bivši policajci su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka i upozorili da će početi da prozivaju imenima i švercere i policijske starješine koji pomažu prekogranični šverc.

Dobro obaviješteni i upućeni izvor iz policije Monitoru je ne samo potvrdio sve što su otpušteni policajci ispričali, već je rekao da informacije o tome imaju i strane obavještajne agencije.

Monitor je nakon toga u serijalu tekstova o prekograničnom švercu objelodanio mnoga imena kriminalaca sa kosovske strane, jasno nagovještavajući da crnogorski kriminalci koji sa njima sarađuju, u lancu opasnih veza, moraju imati debelu zaštitu crnogorskih vlasti i moćnih pojedinaca.

Samoubistvo načelnika policije u Rožajama Ernada Kalača, nikada do kraja rasvijetljeno, ostavilo je mučan utisak da su u opasnosti svi u tom lancu koji pokušaju da izađu iz njega i o tome progovore.

Kada je u međuvremenu progovorio i snimcima dokumentovao sverc cigareta, lovac iz Rožaja Muharem Fejzić, takođe se našao u životnoj opasnosti, da bi na  kraju morao da napusti Crnu Goru.

Dok tranzicija vlasti u Crnoj Gori još traje, šverceri očigledno ne stoje. Da li će to u novim političkim okolnostima biti prekinuto, ostaje da se vidi. Švrecerske staze i putevi su dobro utabani i trebaće vremena da iz njih trava zazeleni.

                                                                                                                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo