Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSKUPLJENJE CIJENA USLUGA PODGORIČKE ČISTOĆE I DEPONIJE: Obračun za preispitivanje

Objavljeno prije

na

U obrazloženjima za povećanje cijena usluga Čistoće i Deponije mnogo je nelogičnosti. Monitorov izvor upozorava na štelovanje u obračunima

 

Podgorička Čistoća je nedavno povećala cijenu usluga sakupljanja i transporta komunalnog otpada za 50 odsto, pa će sada građani tom preduzeću plaćati 0,045 eura po kvadratu stambenog prostora umjesto dosadašnjih 0,03 eura. Sličnu odluku, da poskupi usluge za preradu i zbrinjavanje komunalnog otpada donijela je i Deponija. No, u obrazloženjima za povećanje cijena usluga ima mnogo nejasnoća, tvrdi Monitorov dobro upućen izvor.

Iz Plana prihoda Čistoće za 2020. godinu može se utvrditi da je planirani prihod za sakupljanje i odvoz otpada od građana 1. 463, 927 eura. U 2019. ostvareni prihod iznosio je 1. 396, 632 eura. ,,Planirano je, dakle, povećanje prihoda po ovom osnovu za oko 5 odsto. Odakle potreba za povećanjem prihoda po ovom osnovu i to za više od 10 puta u odnosu na Plan prihoda za prethodnu godinu? Nameće se jedini zaključak – planirani rashodi za 2020. godinu su drastično porasli. Sporno je – po kom osnovu“, navodi Monitorov izvor.

Sekretarijat za komunalne poslove je razmatrao cjenovnik i dao mišljenje. U njemu se konstatuje da su ispunjeni zakonski uslovi i da je povećanje cijene usluge Čistoće za 50 odsto ekonomski opravdano, jer su i troškovi koji ulaze u obračun u prosjeku povećani za 50 odsto. Drugim riječima, postojeća cijena je nedovoljna da Čistoća obezbijedi uslove za uredno izmirivanje obaveza. ,,Razlozi za utvrđivanje novog cjenovnika su u teritorijalnom povećanju površine koje Čistoća održava, odnosno u povećanju broja posuda koje postavlja i svakodnevno iz njih sakuplja i prevozi otpad, ali i u kontinuiranom investicionom ulaganju”, ističe se u mišljenju tog sekretarijata. Napominje se i da je broj posuda koje je Čistoća održavala 2007. godine, 2. 790 komada, do kraja 2019. godine narastao na 4. 132 komada, a da se broj specijalnih vozila i mašina sa 37 povećao na 68. ,,Time se sveobuhvatno uticalo na povećanje troškova poslovanja preko povećanja cijene elemenata reprodukcije (gorivo, rezervni djelovi, zarade), troškova amortizacije, registracije vozila, troškova tekućeg i investicionog održavanja komunalnih objekata i ostalih opravdanih troškova”, navode još nadležni.

Na osnovu razloga koje su iznijeli Čistoća i Sekretarijat za komunalne poslove, stiče se utisak da se prihodi tog preduzeća od 2007. nisu značajno mijenjali. ,,To je problematično jer Čistoća od 2013. posluje pozitivno, što se može zaključiti iz finansijskih izvještaja”, navodi Monitorov izvor.  U Godišnjem izvještaju za 2019. godinu navodi se povećanje cijena usluga kao predlog mjera za 2020. godinu, no u njemu, kao ni u Programu rada za 2020. godinu, ne pominje se konkretno i za koliko. ,,Iz Bilansa uspjeha za 2020. godinu utvrđuje se da su planirani prihodi dovoljni da pokriju planirane rashode, odnosno da se planira dobit od 21. 158 eura, što je na nivou dobiti iz 2019. godine – 25. 106 eura. Koje to onda troškove Čistoća nije dobro procijenila za 2020. godinu, pa je donijeta odluka o ovolikom povećanju cijena usluga, jer je i sa starim cijenama planiran pozitivan poslovni rezultat za 2020. godinu?

Iz Čistoće se pozivaju na Uredbu o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga, prema kojoj se cijena za upravljanje komunalnim otpadom na osnovu površine objekta određuje kao količnik procijenjenih godišnjih troškova upravljanja komunalnim otpadom. Ti troškovi se obračunavaju u skladu sa ukupnom površinom prostora koji koriste korisnici usluge na području jedinice lokalne samouprave, odnosno prostora za koji se vrši obračun po površini objekta, pomnožene sa 12 mjeseci.

,,U procesu računanja nove cijene usluga Čistoće prvo treba konstatovati da su procijenjeni godišnji troškovi upravljanja otpadom sa 6. 891, 368 eura pali na 4 488. 750, bez ikakvog objašnjenja od strane tog preduzeća. To, kao ni nevjerovatna činjenica da se dijeljenjem sedmocifrenog i osmocifrenog broja dobija poskupljenje cijene od tačno 50 odsto, nisu bili čudni ni Sekretarijatu, ni odbornicima u Skupštini Glavnog grada”, navodi Monitorov izvor.

Iz Čistoće navode da je fakturisana realizacija u junu 2020. godine 128. 111 eura, po staroj cijeni od 0.03 eura po metru kvadratnom. U imeniocu ‘formule’ prema kojoj se izračunava cijena koštanja usluge nalazi se ukupna površina korisnika usluga pomnožena sa brojem mjeseci. ,,Da bismo dobili ukupnu površinu  korisnika usluga treba 99. 750, 000 podijeliti sa 12. Tako je ukupna površina korisnika usluga 8. 312, 500 metara kvadratnih. Ako se ova površina pomnoži sa cijenom koštanja usluga u junu 2020. godine, odnosno sa 0,03 eura, trebalo bi da se dobije iznos fakturisane realizacije za jun, odnosno 128. 111 eura. Međutim, dobija se 249. 375 eura, odnosno za 121. 264 eura, odnosno skoro duplo više nego što je Čistoća prikazala”, objašnjava Monitorov izvor.

Nejasno je kako je došlo do ovakvog obračuna, odnosno zbog čega je Čistoća godišnje troškove upravljanja otpadom smanjila za 2. 402, 618 eura, a površinu korisnika usluga, koja bi po fakturisanoj realizaciji u junu trebalo da iznosi 4. 270, 367 metara kvadratnih, povećala skoro duplo.

Za provjeru površine korisnika usluga može da posluži i fakturisana realizacija po ovom osnovu za 2019. godinu, koja je iznosila 1. 484, 358 eura, odnosno, ako se uzme prosječna mjesečna fakturisana realizacija (dijeljenjem sa 12), 123. 697 eura. ,,To bi značilo da je u junu 2020. fakturisana realizacija bila veća za 4. 414 eura, odnosno za 3,57 odsto, što je objektivno očekivano uvećanje. Po Planu je povećanje prihoda po ovom osnovu 4,82 odsto. Jasno je da je u obračunu nešto pogrešno urađeno, a Glavni grad treba da objasni šta. Vjerovatno je Čistoća na neki način odvojila troškove pružanja usluga građanima, od ostalih troškova koji se odnose na pružanje usluga pravnim licima, održavanje javnih površina i drugo, ali se postavlja pitanje na koji način, jer to nigdje u dokumentima nije predstavljeno”, napominje Monitorov izvor.

To, prema riječima izvora, može biti jedino objašnjenje zašto u obračun nisu uzeti ukupni prikazani troškovi. ,,Kada bi se analizirala i ta opcija, došlo bi se do zaključka da su troškovi Čistoće za potrebe pružanja usluga građanima preko tri puta veći od prihoda po istom osnovu. Za 2019. godinu prihod od građana iznosio je 1. 396, 632 eura, a rashodi iz obračuna 4. 488, 750 eura, odnosno 3,21 put veći od prihoda. To je još jedna računica koja pokazuje da nešto u obračunu cijene koštanja usluga baš i ne ‘štima’”.

Zgodna je i podudarnost koja se pronalazi u odluci Deponije da poveća cijenu usluga za preradu i zbrinjavanje komunalnog otpada. ,,U dokumentaciji koja je dostavljena Skupštini Glavnog grada na razmatranje, vidi se da su troškovi Deponije u 2019. iznosili 3. 495, 881 eura, a u određivanju cijene koštanja usluga troškovi rastu na 4. 489, 000 eura, odnosno veći su samo za 250 eura u odnosu na troškove Čistoće, iz obračuna cijene koštanja usluga. Kako je ovo moguće, osim ako nisu iz Čistoće i Deponije računali ukupne zajedničke troškove, pa iste podijelili na jednake djelove, kako bi i povećanje cijena usluga bilo isto”, navodi Monitorov izvor.

Nadležni iz Glavnog grada duguju objašnjenje građanima.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVA I DRŽAVLJANI: Od ljudskih prava do izbornog inženjeringa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pronio se glas da će nova vlast, izmjenom starih propisa, na mala vrata izbjegle i raseljene iz bivše SFRJ uvesti u birački spisak. Sa barikada i iz medija, patriote su branile Crnu Goru od moguće pošasti. Ne znajući, ili se praveći da ne znaju, kako je DPS taj posao već završio

 

Uoči predstojećih lokalnih izbora u biračkom spisku u Herceg Novom upisano je 2.714 birača koji se, istovremeno, nalaze i u biračkom spisku Republike Srbije, Republike Srpske ili u oba (82 birača). To je u suprotnosti sa važećim propisima u Crnoj Gori.

Do podatka da je neregularan svaki deseti glasač u Novom, Centar za monitoring došao je uporednom analizom tri biračka spiska. Prethodno, nepotpune analize su pokazale da je i na nedavnim izborima u Nikšiću pravo glasa imalo makar hiljadu birača upisanih i u birački spisak Srbije (nijesu provjeravani svi glasači i nije konsultovan birački spisak iz BiH).

Jedan od osnivača organizacije KOD Srđan Perić izjavio je, a sedmicu nakon njegovog javnog nastupa nijesmo čuli ni riječ koja bi ga demantovala, da je u Vladi Zdravka Krivokapića stanje gore nego u Herceg Novom. Tamo, od 12 ministara, makar dvojica imaju registrovano  prebivalište u dvije države – Crnoj Gori i Srbiji. Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić i njegov kolega, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić  zavjetno ćute, odbijajući da odgovore na Perićeve prozivke. On je, objašnjavajući kako su za upis u birački spisak odlučujuća tri elementa – punoljetstvo, prebivalište i državljanstvo – pojasnio: „Državljanstava možete imati više, prebivališta i godina možete imati samo jedno, ne možete imati i 18 i 42 godine. Znači jedna osoba ne može biti u dva prebivališta upisana. A vi imate dva ministra koji imaju dva prebivališta u Crnoj Gori i Srbiji. Govorim o ministru Spajiću i ministru Leposaviću…”.

Nijesu Leposavić i Spajić ni prvi ni posljednji funkcioneri iz Crne Gore koji, znajući da krše zakon, imaju po neko rezervno prebivalište. A možda i državljanstvo. Njihov slučaj je dobio na značaju od kada je Vlada naumila da izmjenom zakonskih i podzakonskih akata (uredbe, odluke, mišljenja…) zavede red baš tamo gdje dvojica ministara sebi dozvoljavaju bezakonje. Uz prećutnu podršku ostalih.

U danu (četvrtak, 8. april) kada je Vlada, pod pritiskom demonstranata odustala od samovoljnog usvajanja Odluke o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, iako je na to imala zakonsko pravo, odmetnuti ministar Leposavić pohvalio se učešćem u pripremi zakona o državljanstvu (i zakona o porijeklu imovine). „Koji su inače u isključivoj nadležnosti drugih resora“, konstatovao je ministar pravde, sporeći se sa premijerom: „To sugeriše da moj rad u zakonodavnim stvarima nije bio baš tako nezadovoljavajući“.

O tome bi se, već, dalo polemisati. Uzmimo, recimo, novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti kome je Leposavić doprinio, „ulažući nadljudske napore“. A baš takvi su i bili neophodni da bi se, sa prikazanom lakoćom, prešlo preko viševjekovne istorije Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i pravoslavnih Crnogoraca. Da li bi se slična rabota mogla ponoviti i prilikom „liberalizacije“ postojećeg Zakona o državljanstvu? Pod uslovom, a to je još jedna među brojnim nepoznanicama, da izvršna i zakonodavna vlast (parlamentarna većina) krenu u taj rizičan poduhvat. Najave postoje.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo