Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSKUPLJENJE CIJENA USLUGA PODGORIČKE ČISTOĆE I DEPONIJE: Obračun za preispitivanje

Objavljeno prije

na

U obrazloženjima za povećanje cijena usluga Čistoće i Deponije mnogo je nelogičnosti. Monitorov izvor upozorava na štelovanje u obračunima

 

Podgorička Čistoća je nedavno povećala cijenu usluga sakupljanja i transporta komunalnog otpada za 50 odsto, pa će sada građani tom preduzeću plaćati 0,045 eura po kvadratu stambenog prostora umjesto dosadašnjih 0,03 eura. Sličnu odluku, da poskupi usluge za preradu i zbrinjavanje komunalnog otpada donijela je i Deponija. No, u obrazloženjima za povećanje cijena usluga ima mnogo nejasnoća, tvrdi Monitorov dobro upućen izvor.

Iz Plana prihoda Čistoće za 2020. godinu može se utvrditi da je planirani prihod za sakupljanje i odvoz otpada od građana 1. 463, 927 eura. U 2019. ostvareni prihod iznosio je 1. 396, 632 eura. ,,Planirano je, dakle, povećanje prihoda po ovom osnovu za oko 5 odsto. Odakle potreba za povećanjem prihoda po ovom osnovu i to za više od 10 puta u odnosu na Plan prihoda za prethodnu godinu? Nameće se jedini zaključak – planirani rashodi za 2020. godinu su drastično porasli. Sporno je – po kom osnovu“, navodi Monitorov izvor.

Sekretarijat za komunalne poslove je razmatrao cjenovnik i dao mišljenje. U njemu se konstatuje da su ispunjeni zakonski uslovi i da je povećanje cijene usluge Čistoće za 50 odsto ekonomski opravdano, jer su i troškovi koji ulaze u obračun u prosjeku povećani za 50 odsto. Drugim riječima, postojeća cijena je nedovoljna da Čistoća obezbijedi uslove za uredno izmirivanje obaveza. ,,Razlozi za utvrđivanje novog cjenovnika su u teritorijalnom povećanju površine koje Čistoća održava, odnosno u povećanju broja posuda koje postavlja i svakodnevno iz njih sakuplja i prevozi otpad, ali i u kontinuiranom investicionom ulaganju”, ističe se u mišljenju tog sekretarijata. Napominje se i da je broj posuda koje je Čistoća održavala 2007. godine, 2. 790 komada, do kraja 2019. godine narastao na 4. 132 komada, a da se broj specijalnih vozila i mašina sa 37 povećao na 68. ,,Time se sveobuhvatno uticalo na povećanje troškova poslovanja preko povećanja cijene elemenata reprodukcije (gorivo, rezervni djelovi, zarade), troškova amortizacije, registracije vozila, troškova tekućeg i investicionog održavanja komunalnih objekata i ostalih opravdanih troškova”, navode još nadležni.

Na osnovu razloga koje su iznijeli Čistoća i Sekretarijat za komunalne poslove, stiče se utisak da se prihodi tog preduzeća od 2007. nisu značajno mijenjali. ,,To je problematično jer Čistoća od 2013. posluje pozitivno, što se može zaključiti iz finansijskih izvještaja”, navodi Monitorov izvor.  U Godišnjem izvještaju za 2019. godinu navodi se povećanje cijena usluga kao predlog mjera za 2020. godinu, no u njemu, kao ni u Programu rada za 2020. godinu, ne pominje se konkretno i za koliko. ,,Iz Bilansa uspjeha za 2020. godinu utvrđuje se da su planirani prihodi dovoljni da pokriju planirane rashode, odnosno da se planira dobit od 21. 158 eura, što je na nivou dobiti iz 2019. godine – 25. 106 eura. Koje to onda troškove Čistoća nije dobro procijenila za 2020. godinu, pa je donijeta odluka o ovolikom povećanju cijena usluga, jer je i sa starim cijenama planiran pozitivan poslovni rezultat za 2020. godinu?

Iz Čistoće se pozivaju na Uredbu o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga, prema kojoj se cijena za upravljanje komunalnim otpadom na osnovu površine objekta određuje kao količnik procijenjenih godišnjih troškova upravljanja komunalnim otpadom. Ti troškovi se obračunavaju u skladu sa ukupnom površinom prostora koji koriste korisnici usluge na području jedinice lokalne samouprave, odnosno prostora za koji se vrši obračun po površini objekta, pomnožene sa 12 mjeseci.

,,U procesu računanja nove cijene usluga Čistoće prvo treba konstatovati da su procijenjeni godišnji troškovi upravljanja otpadom sa 6. 891, 368 eura pali na 4 488. 750, bez ikakvog objašnjenja od strane tog preduzeća. To, kao ni nevjerovatna činjenica da se dijeljenjem sedmocifrenog i osmocifrenog broja dobija poskupljenje cijene od tačno 50 odsto, nisu bili čudni ni Sekretarijatu, ni odbornicima u Skupštini Glavnog grada”, navodi Monitorov izvor.

Iz Čistoće navode da je fakturisana realizacija u junu 2020. godine 128. 111 eura, po staroj cijeni od 0.03 eura po metru kvadratnom. U imeniocu ‘formule’ prema kojoj se izračunava cijena koštanja usluge nalazi se ukupna površina korisnika usluga pomnožena sa brojem mjeseci. ,,Da bismo dobili ukupnu površinu  korisnika usluga treba 99. 750, 000 podijeliti sa 12. Tako je ukupna površina korisnika usluga 8. 312, 500 metara kvadratnih. Ako se ova površina pomnoži sa cijenom koštanja usluga u junu 2020. godine, odnosno sa 0,03 eura, trebalo bi da se dobije iznos fakturisane realizacije za jun, odnosno 128. 111 eura. Međutim, dobija se 249. 375 eura, odnosno za 121. 264 eura, odnosno skoro duplo više nego što je Čistoća prikazala”, objašnjava Monitorov izvor.

Nejasno je kako je došlo do ovakvog obračuna, odnosno zbog čega je Čistoća godišnje troškove upravljanja otpadom smanjila za 2. 402, 618 eura, a površinu korisnika usluga, koja bi po fakturisanoj realizaciji u junu trebalo da iznosi 4. 270, 367 metara kvadratnih, povećala skoro duplo.

Za provjeru površine korisnika usluga može da posluži i fakturisana realizacija po ovom osnovu za 2019. godinu, koja je iznosila 1. 484, 358 eura, odnosno, ako se uzme prosječna mjesečna fakturisana realizacija (dijeljenjem sa 12), 123. 697 eura. ,,To bi značilo da je u junu 2020. fakturisana realizacija bila veća za 4. 414 eura, odnosno za 3,57 odsto, što je objektivno očekivano uvećanje. Po Planu je povećanje prihoda po ovom osnovu 4,82 odsto. Jasno je da je u obračunu nešto pogrešno urađeno, a Glavni grad treba da objasni šta. Vjerovatno je Čistoća na neki način odvojila troškove pružanja usluga građanima, od ostalih troškova koji se odnose na pružanje usluga pravnim licima, održavanje javnih površina i drugo, ali se postavlja pitanje na koji način, jer to nigdje u dokumentima nije predstavljeno”, napominje Monitorov izvor.

To, prema riječima izvora, može biti jedino objašnjenje zašto u obračun nisu uzeti ukupni prikazani troškovi. ,,Kada bi se analizirala i ta opcija, došlo bi se do zaključka da su troškovi Čistoće za potrebe pružanja usluga građanima preko tri puta veći od prihoda po istom osnovu. Za 2019. godinu prihod od građana iznosio je 1. 396, 632 eura, a rashodi iz obračuna 4. 488, 750 eura, odnosno 3,21 put veći od prihoda. To je još jedna računica koja pokazuje da nešto u obračunu cijene koštanja usluga baš i ne ‘štima’”.

Zgodna je i podudarnost koja se pronalazi u odluci Deponije da poveća cijenu usluga za preradu i zbrinjavanje komunalnog otpada. ,,U dokumentaciji koja je dostavljena Skupštini Glavnog grada na razmatranje, vidi se da su troškovi Deponije u 2019. iznosili 3. 495, 881 eura, a u određivanju cijene koštanja usluga troškovi rastu na 4. 489, 000 eura, odnosno veći su samo za 250 eura u odnosu na troškove Čistoće, iz obračuna cijene koštanja usluga. Kako je ovo moguće, osim ako nisu iz Čistoće i Deponije računali ukupne zajedničke troškove, pa iste podijelili na jednake djelove, kako bi i povećanje cijena usluga bilo isto”, navodi Monitorov izvor.

Nadležni iz Glavnog grada duguju objašnjenje građanima.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo