Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Važna karika u narko lancu

Objavljeno prije

na

Iako je dio klana Darka Šarića uhapšen, dio u bjekstvu, narko mreža još je veoma aktivna. Prema pisanju podgoričkih Vijesti u Crnoj Gori konstituisane su nove grupe, nakon procesa protiv Šarićeve grupe i ubistva njegovog partnera Dragana Dudića. Rukovodilac kotorske policije Zoran Brđanin potvrdio je da ima operativnih saznanja o vrbovanju moreplovaca za krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike. Prema informacijama do kojih je Monitor došao, i na sjeveru i dalje nesmetano funkcionišu grupe koje se bave švercom narkotika. Crnogorska policija očito nema kapaciteta ili volje da se upusti u suštinski obračun sa narko kartelom, koji ima ogromnu finansijsku moć i po svemu sudeći dobre konekcije.

Godinama, a posebno nakon objelodanjivanja detalja iz međunarodne operacije Balkanski ratnik, postalo je jasno da sve veći broj pomoraca iz Kotora, Cetinja, Bara ali i drugih crnogorskih gradova, preko jedne beogradske agencije i dvije agencije iz Kotora, bivaju vrbovani da na odabranim prekookeanskim brodovima kriju tovare kokaina.

Darko Šarić, koga je srpska policija označila kao glavnog organizatora šverca kokaina iz Južne Amerike u Evropu, još izmiče policiji i ne zna se u kom je kraju svijeta. Njegov mlađi brat Duško uhapšen je u Crnoj Gori i protiv njega se vodi postupak.

No, kad god se činilo da je Šarićevoj organizaciji zadat ,,smrtonosni” udarac, pojavljivale su se nove grupe i nanovo su zaplijenjivane desetine, pa i stotine kilograma kokaina. Ovih dana se postavlja pitanje da li je pala i ,,zagrebačka veza” pljevaljskog bosa Darka Šarića?

Poslije Italije, Urugvaja, Argentine, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Brazila, sada su i policajci u Hrvatskoj stavili lisice na ruke šestorici osoba za koje se sumnja da su trgovali kokainom iz Latinske Amerike za Evropu, uz indicije da su možda bili u vezi sa odbjeglim Darkom Šarićem.

U međunarodnim policijskim akcijama u posljednje dvije godine zaplijenjeno je 5.532 kilograma kokaina. Šverc je povezan s organizacijom pljevaljskog bosa Darka Šarića, a uhapšeno je više od 100 osoba. U zajedničkim akcijama policija niza zemalja sa više kontinenata padale su velike grupe kartela u kojem glavnu riječ vode srpsko-crnogorski bosovi.

Kako je izvijestila Slobodna Dalmacija, nedavno je USKOK donio nalog o sprovođenju istrage protiv osmorice hrvatskih i dvojice slovenačkih državljana, tereteći ih za udruživanje za počinjenje kaznenih djela i zloupotrebu opojnih droga.

U velikoj akciji USKOK-a, pod pokroviteljstvom Američke agencije za borbu protiv droga (DEA), uhapšeno je šest osoba, hrvatskih državljana. Oni su osumnjičeni da su dio mozaika međunarodne kokainske piramide koja je prodala najmanje 375 kilograma droge na području Evrope, što u uličnoj prodaji ima vrijednost oko 40 miliona eura.

Prvo su na zagrebačkom području pala braća Petar (40) i Ante (44) Ćosić iz Tomislavgrada (BiH). Potom su u Splitu uhapšeni 49-godišnji pomorac Stanislav Knežević, u Zadru Sergio Rimanić, a u Zagrebu Manuel Vulić i Vlatko Šoša.

Šest paralelnih istraga je vođeno u isto toliko država – Hrvatskoj, Španiji, Holandiji, Sloveniji, Češkoj i Brazilu. Doprinos su dali i američko Odjeljenje za borbu protiv narkotika, italijanska DCSA, Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i južnoafrička policija SAPS, navela je Slobodna Dalmacija.

Najkrupnija ,,riba” među uhapšenima je Petar Ćosić koji je, kako ga USKOK sumnjiči, jedini iz ove grupe bio u poslu od početka do kraja nabavke kokaina. On je osumnjičen da je, zajedno sa stranim državljanima Nikolom Dimitrijevićem i Šaćirom Lucevićem od aprila 2010. do maja 2011. u Brazilu nabavljao kokain, te ga potom preko svoje mreže (u koju spadaju i ostala petorica uhapšenih) distribuirao do španskih luka, a zatim prodavao po Evropi.

Kako je naveo zagrebački Večernji list, cilj operativne akcije hrvatske policije pod imenom Dogma je suzbijanje hrvatske ćelije tzv. Balkanskog kartela, inače dijela međunarodnog lanca krijumčara droge. Slobodna Dalmacija konstatuje da je ova operativna akcija jedna od najopsežnijih i najdužih u kojima je sudjelovala hrvatska policija.

Po Večernjaku, očigledno je da su, osim USKOK-a, u saradnji s DEA, bile i srpska Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), te crnogorska policija.

Prema Večernjaku, praćenje krijumčara je trajalo dvije godine. Prva pošiljka nije zaplijenjena, jer je akcija bila u preranoj fazi. Drugi put međunarodna saradnja je urodila plodom.

U Brazilu je dogovorena kupovina najmanje 350 kilograma kokaina. Pošiljka je, piše Slobodna Dalmacija, krenula iz brazilske luke Santos prekookeanskim kontejnerskim komercijalnim brodom MSC LEIGH dugačkim više od 300 metara, koji je doplovio 11. maja do španske luke Valensija, gdje je usidren među 11 brodova.

Pošiljka je kopnenim putem trebalo da bude prevezena prema drugim evropskim državama, no španski plavci, koji su pratili dilersku operaciju termovizijskim kamerama, krenuli su u akciju i zaplijenili drogu zapakovanu u nepropusnim balonima smještenim u 14 torbi, te uhapsili pet krijumčara. Oduzeli su dva glisera, tri vozila, mobilne telefone i lažne dokumente.

Potom su 19. maja, na području Zagreba, Splita, Zadra, kao i Tomislavgrada i Čapljine ,,pala” šestorica hrvatskih državljana. Osim iz Hrvatske i Španije uhapšenih ima i sa područja Holandije i Slovenije.

Na ,,vapaj” hrvatskih plavaca prošlog aprila reagovala je, prema pisanju Slobodne Dalmacije, i češka policija. U Pragu je uhapšeno pet osoba različitih nacionalnosti.

,,Tržište Evrope je atraktivno za krijumčare iz južnoameričkog bazena. Vrijednost oduzete droge procijenjena je na oko 20 miliona eura”, kazao je

pomoćnik glavnog šefa policije Vitomir Bijelić.

Zanimljivo je da je prvoosumnjičeni Petar Ćosić imao licencu nogometnog agenta kancelarija u Tomislavgradu i Pragu. Moguće je da je upravo pod maskom fudbalskog menadžera koji je u potrazi za talentima putovao u Južnu Ameriku, gdje se, kako ga terete, umjesto s mladim fudbalerima, sastajao s narkošefovima i dogovarao isporuke droge.

Iako hrvatski istražni organi o svemu ćute, pojavljuju se informacije da se radi o razbijanju hrvatskoga kraka međunarodne narkohobotnice, u kojoj je važnu ulogu imao Darko Šarić. Neslužbeno se spominje povezanost Petra Ćosića sa Šarićem.

Osim informacije da je Ćosić pružao utočište Šariću u Zagrebu, provlači se i podatak da je Ćosić upravo uz Šarićevu pomoć ušao u određene poslove u Slovačkoj. Na osnovu podataka o njihovoj saradnji, akcije hrvatske policije i USKOK-a povezuje se i s nedavnom akcijom Niva, u kojoj su u Brazilu uhapšeni srpski narkobosovi.

Uhapšeni su bili povezani s međunarodnim narkolancem. Radi li se o povezanosti sa srpskom skupinom razbijenom u nedavnoj akciji Niva u Brazilu i sa crnogorskim narkoklanom Darka Šarića, za sada se može samo nagađati. No, preklapanja definitivno postoje, zaključuje Jutarnji list.

Dan ranije španska policija je uhapsila po trojicu Srba i Crnogoraca, pošto je u luci Taragona zaplijenjeno 77 kilograma kokaina izuzetne čistoće. U Crnoj Gori je uhapšen Cetinjanin Željko Martinović, zvani Kika, koji je, kako se pretpostavlja, jedan od glavnih ljudi u toj međunarodnoj narko-grupi, a za državljaninom Crne Gore D. Š. raspisana je međunarodna potjernica zbog sumnje da je organizovao šverc kokaina iz Argentine u Španiju.

U Španiji su uhapšeni Dražen Krasić (25) iz Kline, Dalibor Dramićanin (35) iz Inđije i Goran Crnomarković (33) i crnogorski državljani Vuk Popović (21) iz Kotora, Ilija Brkanović (26) iz Prčanja i Nikola Mrvaljević (31) sa Cetinja.

Crnogorska policija je u aprilu uhapsila jednog od organizatora krijumčarenja Željka Martinovića Kiku i on je iza rešetaka u zatvoru Spuž, dok je drugi šef grupe Darko Šarić u bjekstvu i prema nekim informacijama krije se u jednoj od zemalja zapadne Evrope.

U istrazi je utvrđeno da je kokain ukrcan na brod Perast u argentinskoj luci San Lorenco u gradu Rosario, ali još nije poznato kojim kupcima je bio namijenjen. Španski mediji navode da je istraga počela u februaru pošto je srpska BIA obavijestila DEA da je nekoliko Srba i Crnogoraca doputovalo u prijestonicu Argentine i da su posjetili luku Rosario.

Po dolasku u Argentinu stupili su u kontakt sa Špancem D. B., koji je u jednom hotelu u centru Rosarija predao kokain Srbima i Crnogorcima, prije nekoliko dana uhapšenim u Španiji.

Poslije preuzimanja droge u hotelu, krijumčari sa Balkana su kokain ukrcali na trgovački brod Perast, koji je plovio pod zastavom ostrvske zemlje Sent Vinsent i Grenandini. Brod je bio usidren u luci u Rosariju, a droga koju su sakrili trebalo je da bude iskrcana u španskoj luci Taragona i odatle distribuirana dalje u Evropu. Međutim, plan krijumčara su, prateći put kokaina, osujetile argentinska i španska policija u saradnji sa BIA. Kada je Perast uplovio u špansku luku, krijumčari su pozvali mornare da bi im oni bezbjedno, u ronilačkim odijelima, prenijeli kokain na kopno.

U luci Taragona uhapšeni su članovi posade Perasta Mrvaljević, Popović, Brkanović, Krasić, Dramićanin i Crnomarković, koji su dočekali drogu i živjeli u oblasti Taragona. Na Perastu su zaplijenjena 43 kilograma kokaina, a 34 kilograma nađena su u štekovima koje su članovi grupe iskrcali prethodne noći.

Brod i članovi posade bili su pod prismotrom, što je dovelo do toga da su dvojica mornara identifikovana pošto su ih vidjeli predstavnici srpske policije. BIA nema podatak da je ova grupa ogranak neke veće narko-grupe.

,,Državljanin Crne Gore Nikola M. i Srbije Dražen K. sumnjiče se da su organizatori grupe. Naša dosadašnja saznanja pokazuju da su oni djelovali autonomno. Ipak, ne isključujemo mogućnost da se ova grupa preklapala sa drugim kriminalnim grupama, ali za sada takvih podataka nema”, kažu u BIA.

Podaci BIA pokazuju da do sada nije bilo zapljena kokaina ove kriminalne grupe, ali sumnja se da je grupa imala baze u svim važnim zonama, od Južne Amerike do Španije, ali i u Srbiji i Crnoj Gori.

Najnovije hapšenje trojice crnogorskih pomoraca u Španiji još jednom je pokazalo da su mornari iz Crne Gore često i važna karika u prekookeanskom švercu kokaina od Južne Amerike do Evrope.

Oni koji su upućeni u ovaj vid međunarodnog šverca narkotika kažu da je Crna Gora važna ruta za prekookeanski transfer narkotika, jer šverceri koriste već utabane trase trgovačkih brodova, koje obično vode od Južne Amerike do Zapadne Afrike, a potom u nekoliko pravaca skrivena droga stiže do evropskih luka.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MOŽE LI  PAD VLADE ZAUSTAVITI PROGRAM EVROPA SAD: Stare slabosti i novi rizici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar Milojko  Spajić brine da će nasljednici upropastiti njegov program. Iz vlasti i opozicije uvjeravaju suprotno. Veći je problem što mi, do danas, o Evropi sad i realizaciji tog projekta ne znamo dovoljno. A i ono što znamo, možda nije tačno

 

Ministar finansija Milojko Spajić skoknuo je u srijedu do Pljevalja, da na protestu podrži sebe i svoju Vladu. Onda je tvitnuo: ,,Moji Pljevljaci su već osjetili benefite projekta Evropa sad! Nisu krili zadovoljstvo zbog toga, ali ni strah da će politička previranja vratiti njihove plate na staro. Mi smo im, zato, obećali da ćemo se boriti da do toga ne dođe”.

Zahuhtala politička borba ne može biti alibi za očitu neistini: Pljevljaci, kao i svi ostali građani Crne Gore koji imaju posao i valjan ugovor o radu, tek treba da osjete benefite Spajićevog programa. Sa januarskom platom koja će im, uz povišicu, biti isplaćena u februaru, ukoliko se nešto ne iskomplikuje. A ima dosta toga što bi moglo krenuti naopako, posebno budu li nadležni, umjesto javnog interesa, brinuli svoje brige. Samo što bi neke posljedice osjetili prije, a neke kasnije.

Nakon političara i ekonomskih analitičara, na temu rizika koje nosi program Evropa sad počeli su naglas razmišljati poslodavci. Dragan Bokan, vlasnik Volija i član Odbora udruženja za trgovinu u Privrednoj komori, pred usvajanje budžeta je upozorio da će ishitreno obećana povišica dovesti do zatvaranja jednog broja preduzeća, dok bi neka mogla ,,izlaz tražiti u sivoj ekonomiji”.

Ubrzo nakon novogodišnjih praznika, sindikalci su upozorili na kontrapaket mjera kojima su nesavjesni poslodavci naumili zadržati novac koji bi morao završiti na računima njihovih radnika. Jedni su se odlučili za potpisivanje aneksa ugovora o radu kojim zapošljeni prihvataju (samo formalno) skraćenje radnog vremena, a time i proporcionalno smanjenje plate. Drugi su radnicima predočili obavezu da dio uvećane zarade koja će se isplaćivati preko računa, poslodavcima vrate u kešu. Šta su smislili treći, četvrti… tek treba da vidimo kada dođe vrijeme za isplatu zarada po novom obračunu.

Dosta je, naravno, i onih koji neće posezati za raznoraznim trikovima. Zato što žele da posluju legalno i radnicima omoguće pristojnu zaradu i penziono osiguranje. Ili zato što nemaju problema sa povećanjem plata pošto njihovi radnici, u manjem ili većem broju, nemaju ugovore o radu već ugovore o djelu kojih se povišica ne dotiče. Porazno je saznaje da se država, njene institucije i preduzeća u njenom vlasništvu, nalazi među takvima (vidjeti boks).       

Onda su se Evrope sad ponovo dohvatili političari. Pa se i ministar finansija pridružio onima koji sve češće i glasnije postavljaju pitanje šta će biti sa obećanim povećanjem zarada. Iako je ono, u međuvremenu, postalo dio zakonskih rješenja usvojenih krajem prošle godine, skupa sa Zakonom o budžetu za 2022. Dileme su ostale. Do kada će povišica  trajati? Koliko će koštati državu, poslodavce i radnike koji bi umjesto najavljenog uvećanja zarade mogli dobiti otkaz ili, makar formalno, skraćenje radnog vremena?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Iz JP NPCG još tvrde da prate stanje populacije ove vrste, i da je ono za sada stabilno.

Poslije 40 godina, na Orjenu su primijećene divokoze. Hercegnovljanin Ćiro Preočanin je jednu snimio i tako donio dokaz o njihovom povratku u taj park prirode. Divokoze su u tom predjelu često viđane do početka druge polovine 20. vijeka. Iz Lovačkog društva Orjen, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Planinskog kluba Munika, Alpinističkog kluba Niskogorci i Planinarskog kluba Subra ovim su povodom upozorili na obavezu čuvanja zaštićenih vrsta divljači, i kazali da se nadaju da se naoružani ljudi, koji se kreću kroz prirodu, neće usuditi da zajednicu sablazne ubistvom ove životinje. „U suprotnom, objavićemo javno imena onih koji naprave to krivično djelo. Od Uprave policije (UP) zahtijevati trajno oduzimanje oružja toj osobi i svima koji sa njom budu u društvu, a potom ćemo javnost obavijestiti o sadržini krivične prijave i izvještavati o kvalitetu postupanja policije, tužilaštva i suda po toj prijavi”, kazali su u zajedničkom saopštenju.

Direktor Ozona upozorava na rizike od medijskog eksponiranja ugroženih vrsta. „Današnja brzina širenja informacija može da bude kontraproduktivna, naročito u zemljama u kojima ekokriminal ima višedecenijski trend rasta. Vjerujem da je mnogo više nas koji se obradujemo kada se na nekim lokacijama pojave ili vrate određene vrste. Na, nažalost, nije zanemarljiv broj ni onih kojima to daje motiv za nezakonite radnje”.

Iako nadležne institucije poput NPCG-e javnost informišu o stabilnosti brojnosti, pa čak i trendovima rasta, Perović kaže da je stanje veoma zabrinjavajuće. „Recimo, kada su medvjed, vuk, divokoza ili srne u pitanju, gotovo svake godine imamo slučajeve brutalnog krivolova vrsta koje imaju zakonsku zaštitu. I one, koje su dozvoljene za lov, tokom zabrana postaju žrtve kriminalaca koji koriste neefikasan rad u većini nadležnih institucija, naročito sudske vlasti koja je najznačajnija u  sistemu. Zabrinuti smo zbog ignorantskog odnosa institucija prema onima koji prijave problem i pruže dokaze za ekokriminal”.

Primjer za to je i krivolov na Skadarskom jezeru, koji se i dalje dešava, iako su ga prijavljivale brojne NVO organizacije koje se bave zaštitom prirode.

Odgovarajuće reakcije nije bilo ni kada je, prethodnog ljeta na teritoriji Opštine Nikšić, kao posljedica većinom namjerno izazvanih požara, došlo do raseljavanja značajnog broja vrsta sa prostora Pustog lisca.

Valja podsjetiti i na krivolov na planinama Golije, kada su pronađeni odstrijeljeni srndaći, tj. njihove glave u namjenski pripremljenom prostoru, što je dokaz organizovanog ekokriminala. Ni taj užasan prizor nije alarmirao nadležne.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović u februaru prošle godine, u slučaju ubistva mečke u Beranama obećao je da će preduzeti konkretne mjere da se problem riješi. Gotovo godinu kasnije, plana za subijanje krivolova nema, a spisak žrtava raste.

Evroazijska vidra je zaštićena vrsta i na pojedinim listama međunarodnih konvencija i direktiva, kao što su Bernska konvencija ili Evropska direktiva o staništima. Jedna je od Natura 2000 vrsta. Prema Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), na mediteranskom dijelu Evrope označena je kao skoro ugrožena.

„Jednom smo dobili i snimke srne koja preplivava vještačku akumulaciju Slano jezero i traži spas na ostrvu, što je bilo veoma potresno za gledati. Mnogo je primjera, a bojim se da ćemo ih imati još. Dok god su N.N. lica prisutna u simulacijama procedura, sve su vrste ugrožene u šumama i vodama Crne Gore”, zaključuje Perović.

Nemoćnom sistemu, džaba zakoni.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo