Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Računamo na njih

Objavljeno prije

na

I bi Kongres. Kao jedan i jedini kandidat, za predsjednika partije ponovo je izabran Milo Đukanović. Ovom prilikom nije razmatrana mogućnost da bude izabran doživotno. Od 429 delegata, za Đukanovića je glasalo 427. Dvojica se traže. Pored tri stara, Demokratska partija socijalista je dobila još jednog potpredsjednika. Za to mjesto najviše glasova – 425 – dobio je Željko Šturanović, za predsjednika države Filipa Vujanovića glasala su 403 delegata, a za potpredsjednika bivše vlade Svetozara Marovića 401. Premijer Igor Lukšić proboj u partijskoj hijerarhiji napravio je glasovima 418 partijskih drugova.

„Sada smo sigurni da će biti vječna Crna Gora”, odahnuo je šef partijske izborne komisije Mevludin – Meco Nuhodžić, objavljujući impresivnu brojku kojom je Milo Đukanović ponovo stao na čelo kolone.

Valjalo je to zaslužiti. Partijskom radu Đukanović je bio posvećen od ranih dana. Sa drugovima bio je na čelu pokreta kojim je, uz mudro vođstvo Slobodana Miloševića, svrgnuta odnarođena vlast. Još tada je razmišljao o crnogorskoj posebnosti: ,,Crna Gora je opstala kao ostrvo slobode kada su drugi bili porobljeni, pa zašto sada ne bi mogla opstati kao ostrvo komunizma”.

Kao drugi među jednakima, odmah iza predsjednika Momira Bulatovića, vodio nas je u rat za oslobađanje Dubrovnika. To je ono kad je oko 30 hiljada vojnika iz Crne Gore otišlo da ratuje po Hrvatskoj, što se danas slavi pod šifrom ,,Crna Gora je sačuvala mir”.

Zbog toga što smo, dakle, čuvali mir međunarodna zajednica nam je uvela nepravedne i ničim zaslužene sankcije i tu su do punog izražaja došli svi talenti mladog premijera. Brašno se dobijalo na tačkice, ali tradicija nas uči da džebana nije džebana ako u njoj nema duvana. Đukanovićevi tadašnji napori na nekim adresama pogrešno su protumačeni kao šverc i naš je premijer morao objasniti kako je riječ o legalnom poslu koji je postao poznat kao tranzit cigareta u cilju obezbjeđivanja para za penzije i druga socijalna davanja. Human posao.

Iako posvećen poslovima izvršne vlasti, para i sličnoga, vidjelo se da premijer pobjedničkog duha umije i sa partijom, kad je u unutarstranačkom sukobu nadvladao šefa partije i države Momira Bulatovića. Ovaj je poslije pričao kako su i tu nadvladali milioni i precizni podaci o tome ko je od partijskih drugova šta dotad skrajnuo, ali mi znamo da se radilo o sukobu dva koncepta – Đukanovićevoj odanosti Crnoj Gori i Bulatovićevoj – Miloševiću.

Ne može se protiv sila prirode, još nekoliko se godina, po inerciji Đukanović borio za zajedničku državu. Kad je promijenio ploču rijetki su se usuđivali da promijete kako Đukanoviću nije na srcu Crna Gora nego privatna država. Svašta.

Dobili smo državu, demokratija nam se malo zaturila. Pet godina nakon referenduma Crna Gora je raspolućena kako je i bila. Ima nekih koji kažu da to nije slučajno i da vlast podstiče podjele kako bi vladala, a da i opoziciji tako nije neudobno. Ma kakvi.

Sad ćemo, objasnio je Đukanović, da se posvetimo ,,obezbjeđenju evropskog kvaliteta života građana” i ,,utemeljenju crnogorske nezavisnosti”. Temelji se, dabome, kopaju krampom. Ako treba da ućera identitet, Migo će, na primjer, spremno podijeliti đecu na srpčad i crnogorčad.

Nikad nije rekao nikad, ako zatreba, zaplakaće Crna Gora i on će biti tu. Da. Milo Đukanović je šest puta bio premijer. Londonski dnevnik Indipendent objavio je jednom da je, sa bogatstvom od 10 miliona funti sterlinga, na 20 mjestu liste najbogatijih svjetskih lidera. Koješta.

Najstariji po partijskom stažu među potpredsjednicima je jedan od tvoraca DPS-a i rata za mir Svetozar Marović. Duboko zamišljen, pitao se da li na hrvatske minobacače treba odgovarati kontemplacijom i gandizmom. Doista, ne, zaključio je.

Premda upućeni godinama tvrde da duvanska promenada nije prošla mimo tada generalnog sekretara partije, ipak su njegovi najveći poslovni uspjesi vezani za najezdu ,,investitora” u Budvu kojoj su neko vrijeme tepali – Svetozarevo. Nekako mu se, svjedočio je, desilo da se probudio bogatiji za tri miliona, a da o čitavom poslu skoro pa nije imao pojma.

Nekad je bila mudrost, sad je skrušenost njegovo drugo ime. Njegov brat Dragan, potpredsjednik opštine Budva, uhapšen je krajem prošle godine zbog zloupotrebe službenog položaja u interesu preduzeća Zavala invest. Marović je ocijenio da je on politička meta tog procesa. Nije rekao ko ga gađa, ali se mogao viđet kako sjedi do predsjednika svoje partije. Možda se tako čuvaju leđa.

Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić u međuvremenu je objasnila kako je Marović u slučaju Zavala obuhvaćen finansijskom istragom, kao srodnik uhapšenog Dragana Marovića. Možebiti je riječ o nekoj od inovacija u našem krivičnom zakoniku, ali dosad se nije znalo da sama činjenica da ste nekom svojta može da vas učini finansijski sumnjivima. Kakogod, nije šala kad se Ranka Čarapić za nešto zanima – kao što se zna riječ je o dami i nadasve instituciji koju nije lako zainteresovati.

Šta ti je život. Nema ni dvije tri godine kako je Marović, tvrdili su mediji, pola miliona potrošio da bi na svadbi njegovog sina Miloša i bečićkom Splendidu zapjevali Ceca, Severina, Džej… ,,Jednom u životu ženite sina”, objasnio je i precizirao: ,,Izgleda da je potpredsjednicima vlade zabranjeno da žene sinove”.

Nije lako procijeniti je li obnovljena partijska funkcija za Marovića dobra vijest. Što viši položaj to veća riba, a krupne ribe su nam, zna se, u nekim predjelima deficitarne.

Predsjednik države Filip Vujanović, dabome, kao predsjednik svih građana Crne Gore, partijsku funkciju će ponovo zamrznuti. Poznata je ovdašnja odvojenost države i partije, a evo i crkve.

U vrijeme uspostavljanja DPS vladavine, a time i početke tranzicionih poslova bio je advokat, pa su prvi poslovi prošli mimo njega. Onda je jednom zastupao Momira Bulatovića i vinuo se do ministra pravde. U Skupštini je, kao prvi policajac u državi, čitao anonimnu dojavu protiv lidera Liberalnog saveza Slavka Perovića.

Važi za poštenoga. Svetozar Marović je jednom objašnjavao kako se, eto, Đukanoviću i njemu nešto oko para možda može prigovoriti, ali Vujanoviću ne može nikako. Godine 2002, premijer Filip Vujanović objašnjavao je zainteresovanima kako su čudne benzinske pumpe iza graničnog prelaza od Crne Gore ka Kosovu na Kuli osvanule kako bi se pospješio turizam. Na tim pumpama prodavalo se najjeftinije gorivo u Evropi, država je gubila tri miliona eura, ne zna se ko ih je dobijao.

Godinama neslužbeno važi za vođu manje nacionalno usmjerenog dijela DPS-a. U tom smislu ne govori sa Rankom Krivokapićem. Neki kažu da je riječ o podjeli u partiji, neki opet misle da se radi tek o pažljivo podijeljenim ulogama.

Ako su Milu Đukanoviću napisali knjigu Enigma jedne harizme, Željko Šturanović je zaslužio jednu s naslovom ,,Enigma nečeg suprotnog od harizme”. Student generacije, samostalni referent, šef pravne službe, poslanik u skupštini SRJ… Ministar pravde postao je u vladi Filipa Vujanovića 2001. Kad nas je Đukanović 2006. ojadio prvim odlaskom, postao je premijer. Govorilo se da je do toga došlo jer je Đukanović htio da ustoliči Lukšića, a ostali vrhovi se nijesu slagali. Potpredsjednik DPS-a postao je na prošlom Kongresu 2007.

Najmlađi potpredsjednik DPS-a Igor Lukšić bio je dijete kad je zasnivana ova vlast. Kao miljenik Broja Jedan, viđen je kao prestolonasljednik dugo prije nego što je to postao. Dokazivao se najprije predanim partijskim radom, kasnije mu je povjerena briga o finansijama. Sad, državnim ili porodičnim, nekako se ispreprelo. Spasio je Crnu Goru finansijske krize tako što je Prvoj banci dao 44 državna miliona. Način vraćanja dijela tih para, tokom kojeg je jedan te isti milion eura putovao jedanaest puta sa bančinog na državne račune, sve dok se nije pretvorio u jedanaest miliona, smatrao je kristalno čistim. Sad se dokazuje kao premijer.

Računamo na njih.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo