Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Računamo na njih

Objavljeno prije

na

I bi Kongres. Kao jedan i jedini kandidat, za predsjednika partije ponovo je izabran Milo Đukanović. Ovom prilikom nije razmatrana mogućnost da bude izabran doživotno. Od 429 delegata, za Đukanovića je glasalo 427. Dvojica se traže. Pored tri stara, Demokratska partija socijalista je dobila još jednog potpredsjednika. Za to mjesto najviše glasova – 425 – dobio je Željko Šturanović, za predsjednika države Filipa Vujanovića glasala su 403 delegata, a za potpredsjednika bivše vlade Svetozara Marovića 401. Premijer Igor Lukšić proboj u partijskoj hijerarhiji napravio je glasovima 418 partijskih drugova.

„Sada smo sigurni da će biti vječna Crna Gora”, odahnuo je šef partijske izborne komisije Mevludin – Meco Nuhodžić, objavljujući impresivnu brojku kojom je Milo Đukanović ponovo stao na čelo kolone.

Valjalo je to zaslužiti. Partijskom radu Đukanović je bio posvećen od ranih dana. Sa drugovima bio je na čelu pokreta kojim je, uz mudro vođstvo Slobodana Miloševića, svrgnuta odnarođena vlast. Još tada je razmišljao o crnogorskoj posebnosti: ,,Crna Gora je opstala kao ostrvo slobode kada su drugi bili porobljeni, pa zašto sada ne bi mogla opstati kao ostrvo komunizma”.

Kao drugi među jednakima, odmah iza predsjednika Momira Bulatovića, vodio nas je u rat za oslobađanje Dubrovnika. To je ono kad je oko 30 hiljada vojnika iz Crne Gore otišlo da ratuje po Hrvatskoj, što se danas slavi pod šifrom ,,Crna Gora je sačuvala mir”.

Zbog toga što smo, dakle, čuvali mir međunarodna zajednica nam je uvela nepravedne i ničim zaslužene sankcije i tu su do punog izražaja došli svi talenti mladog premijera. Brašno se dobijalo na tačkice, ali tradicija nas uči da džebana nije džebana ako u njoj nema duvana. Đukanovićevi tadašnji napori na nekim adresama pogrešno su protumačeni kao šverc i naš je premijer morao objasniti kako je riječ o legalnom poslu koji je postao poznat kao tranzit cigareta u cilju obezbjeđivanja para za penzije i druga socijalna davanja. Human posao.

Iako posvećen poslovima izvršne vlasti, para i sličnoga, vidjelo se da premijer pobjedničkog duha umije i sa partijom, kad je u unutarstranačkom sukobu nadvladao šefa partije i države Momira Bulatovića. Ovaj je poslije pričao kako su i tu nadvladali milioni i precizni podaci o tome ko je od partijskih drugova šta dotad skrajnuo, ali mi znamo da se radilo o sukobu dva koncepta – Đukanovićevoj odanosti Crnoj Gori i Bulatovićevoj – Miloševiću.

Ne može se protiv sila prirode, još nekoliko se godina, po inerciji Đukanović borio za zajedničku državu. Kad je promijenio ploču rijetki su se usuđivali da promijete kako Đukanoviću nije na srcu Crna Gora nego privatna država. Svašta.

Dobili smo državu, demokratija nam se malo zaturila. Pet godina nakon referenduma Crna Gora je raspolućena kako je i bila. Ima nekih koji kažu da to nije slučajno i da vlast podstiče podjele kako bi vladala, a da i opoziciji tako nije neudobno. Ma kakvi.

Sad ćemo, objasnio je Đukanović, da se posvetimo ,,obezbjeđenju evropskog kvaliteta života građana” i ,,utemeljenju crnogorske nezavisnosti”. Temelji se, dabome, kopaju krampom. Ako treba da ućera identitet, Migo će, na primjer, spremno podijeliti đecu na srpčad i crnogorčad.

Nikad nije rekao nikad, ako zatreba, zaplakaće Crna Gora i on će biti tu. Da. Milo Đukanović je šest puta bio premijer. Londonski dnevnik Indipendent objavio je jednom da je, sa bogatstvom od 10 miliona funti sterlinga, na 20 mjestu liste najbogatijih svjetskih lidera. Koješta.

Najstariji po partijskom stažu među potpredsjednicima je jedan od tvoraca DPS-a i rata za mir Svetozar Marović. Duboko zamišljen, pitao se da li na hrvatske minobacače treba odgovarati kontemplacijom i gandizmom. Doista, ne, zaključio je.

Premda upućeni godinama tvrde da duvanska promenada nije prošla mimo tada generalnog sekretara partije, ipak su njegovi najveći poslovni uspjesi vezani za najezdu ,,investitora” u Budvu kojoj su neko vrijeme tepali – Svetozarevo. Nekako mu se, svjedočio je, desilo da se probudio bogatiji za tri miliona, a da o čitavom poslu skoro pa nije imao pojma.

Nekad je bila mudrost, sad je skrušenost njegovo drugo ime. Njegov brat Dragan, potpredsjednik opštine Budva, uhapšen je krajem prošle godine zbog zloupotrebe službenog položaja u interesu preduzeća Zavala invest. Marović je ocijenio da je on politička meta tog procesa. Nije rekao ko ga gađa, ali se mogao viđet kako sjedi do predsjednika svoje partije. Možda se tako čuvaju leđa.

Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić u međuvremenu je objasnila kako je Marović u slučaju Zavala obuhvaćen finansijskom istragom, kao srodnik uhapšenog Dragana Marovića. Možebiti je riječ o nekoj od inovacija u našem krivičnom zakoniku, ali dosad se nije znalo da sama činjenica da ste nekom svojta može da vas učini finansijski sumnjivima. Kakogod, nije šala kad se Ranka Čarapić za nešto zanima – kao što se zna riječ je o dami i nadasve instituciji koju nije lako zainteresovati.

Šta ti je život. Nema ni dvije tri godine kako je Marović, tvrdili su mediji, pola miliona potrošio da bi na svadbi njegovog sina Miloša i bečićkom Splendidu zapjevali Ceca, Severina, Džej… ,,Jednom u životu ženite sina”, objasnio je i precizirao: ,,Izgleda da je potpredsjednicima vlade zabranjeno da žene sinove”.

Nije lako procijeniti je li obnovljena partijska funkcija za Marovića dobra vijest. Što viši položaj to veća riba, a krupne ribe su nam, zna se, u nekim predjelima deficitarne.

Predsjednik države Filip Vujanović, dabome, kao predsjednik svih građana Crne Gore, partijsku funkciju će ponovo zamrznuti. Poznata je ovdašnja odvojenost države i partije, a evo i crkve.

U vrijeme uspostavljanja DPS vladavine, a time i početke tranzicionih poslova bio je advokat, pa su prvi poslovi prošli mimo njega. Onda je jednom zastupao Momira Bulatovića i vinuo se do ministra pravde. U Skupštini je, kao prvi policajac u državi, čitao anonimnu dojavu protiv lidera Liberalnog saveza Slavka Perovića.

Važi za poštenoga. Svetozar Marović je jednom objašnjavao kako se, eto, Đukanoviću i njemu nešto oko para možda može prigovoriti, ali Vujanoviću ne može nikako. Godine 2002, premijer Filip Vujanović objašnjavao je zainteresovanima kako su čudne benzinske pumpe iza graničnog prelaza od Crne Gore ka Kosovu na Kuli osvanule kako bi se pospješio turizam. Na tim pumpama prodavalo se najjeftinije gorivo u Evropi, država je gubila tri miliona eura, ne zna se ko ih je dobijao.

Godinama neslužbeno važi za vođu manje nacionalno usmjerenog dijela DPS-a. U tom smislu ne govori sa Rankom Krivokapićem. Neki kažu da je riječ o podjeli u partiji, neki opet misle da se radi tek o pažljivo podijeljenim ulogama.

Ako su Milu Đukanoviću napisali knjigu Enigma jedne harizme, Željko Šturanović je zaslužio jednu s naslovom ,,Enigma nečeg suprotnog od harizme”. Student generacije, samostalni referent, šef pravne službe, poslanik u skupštini SRJ… Ministar pravde postao je u vladi Filipa Vujanovića 2001. Kad nas je Đukanović 2006. ojadio prvim odlaskom, postao je premijer. Govorilo se da je do toga došlo jer je Đukanović htio da ustoliči Lukšića, a ostali vrhovi se nijesu slagali. Potpredsjednik DPS-a postao je na prošlom Kongresu 2007.

Najmlađi potpredsjednik DPS-a Igor Lukšić bio je dijete kad je zasnivana ova vlast. Kao miljenik Broja Jedan, viđen je kao prestolonasljednik dugo prije nego što je to postao. Dokazivao se najprije predanim partijskim radom, kasnije mu je povjerena briga o finansijama. Sad, državnim ili porodičnim, nekako se ispreprelo. Spasio je Crnu Goru finansijske krize tako što je Prvoj banci dao 44 državna miliona. Način vraćanja dijela tih para, tokom kojeg je jedan te isti milion eura putovao jedanaest puta sa bančinog na državne račune, sve dok se nije pretvorio u jedanaest miliona, smatrao je kristalno čistim. Sad se dokazuje kao premijer.

Računamo na njih.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo