Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Policija protiv građana

Objavljeno prije

na

Američki državljanin porijeklom iz Berana Jovan Lončar optužio je crnogorsku policiju da se stavila na stranu protiv naroda, kada je razbila treću blokadu smetlišta na Vasovim vodama u prigradskom naselju Beranselo. On je kazao da je policija, zapravo, „pomogla počiniocu da izvrši krivično djelo za koje je zaprijećena zatvorska kazna od jedne do osam godina”. „Ovo je apsurdno. Policija je odbila da pruži asistenciju Mjesnoj zajednici koja se pozvala na Ustav i Zakon o odlaganju otpada, a istovremeno asistirala Komunalnom preduzeću koje krši Ustav i taj Zakon”, objašnjava Lončar u razgovoru za Monitor.

POBRKANI LONČIĆI: On podsjeća da beransko Komunalno preduzeće već godinu i po na nelegalan način odlaže otpad na Vasovim vodama, protivno zakonu koji je stupio na snagu u januaru 2010. godine.

„Osim toga, Ustav Crne Gore u članu 23 jasno kaže da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu. Da svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavještavanje o stanju životne sredine, na mogućnost uticaja prilikom odlučivanja o pitanjima od značaja za životnu sredinu i na pravnu zaštitu ovih prava. U istom članu Ustava jasno se kaže i da je svako, a posebno država, obavezan da čuva i unaprjeđuje životnu sredinu”, kaže Lončar.

On se, zato, pita kako to da je policija odbila da pruži asistenciju Mjesnoj zajednici Beranselo.

„Za nas je neprihvatljivo objašnjenje da policija navodno pruža asistenciju samo državnim službama. Nijesmo mi zatražili asisteniciju kao građani, već kao mjesna zajednica. Zašto bi, recimo opština ili komunalno mogli da traže asistenciju, a mjesna zajednica ne. Tu su se na čudan način pobrkali lončići”, smatra Lončar.

Da će policija pružiti asistenciju Komunalnom preduzeću u Beranama prije nego građanima i razbiti blokadu koju su mještani Beransela napravili na Vasovim vodama, bilo je jasno dan ranije, kada se bez najave u Beranselu namjestila televizijska ekipa javnog servisa. Njima je očigledno bilo dojavljeno da se petog dana protesta nešto sprema. Zašto to tada nije i učinjeno, ostaće nepoznato, tek u rano jutro sljedećeg dana pedesetak policajaca sa specijalnim vozilima stiglo je na Vasove vode. Mještani koji su očigledno za to znali, došli su na smetlište sat prije policije.

Suočavanje nije prošlo bez napetosti i rizika. Ubjeđivanje da se građani mirno raziđu nije dalo rezultate. Policija je potom najprije uklonila građane koji su legli ispred kamiona, a onda tijelima odgurala masu i oslobodili put. U zamjenu da se mještanima koji su odvojeni u posebno vozilo ne pišu prijave, ostali građani Beransela razišli su se sa barikada. Tako su još jedna blokada smetlišta i pobuna mještana privremeno razbijeni.

UPOTREBA POLICIJE: Ovakav postupak policije nije ostao bez odjeka. Na stranu šta se pričalo po gradu, i što su i pojedini policajci negodovali zbog učešća u akciji. Ekološka organizacija Ozon istog dana uputila je javni apel ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću „da u skladu sa svojim nadležnostima zaštiti prava građana Beransela koji mirnim protestima na Vasovoj vodi ukazuju na kršenje Ustava Crne Gore, Zakona o upravljanju otpadom, Arhuske konvencije i još čitavog seta zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti zaštite životne sredine”.

„Mi smo pozvali ministra i policiju da svoje aktivnosti usmjere prema onima koji krše, a ne prema onima koji štite važeće zakone”, objašnjava izvršni direktor Ozona Aleksandar Perović.

On dodaje da policija koja je izvela akciju očigledno nije bila dobro informisana i da su građani Beransela morali biti zaštićeni, a ne hapšeni.

„Problem je u tome što nije prvi put da policija u Crnoj Gori tako postupa. Nas interesuje ko je naredio da se izvede ova akcija u Beranselu. Odluka o tome sigurno nije donešena u Beranama, i zato smo prozvali ministra Brajovića. Na žalost, odgovor do danas nijesmo dobili. Poražavajuće je da policija ide protiv svojih građana”, kaže Perović za Monitor.

Član Savjeta Mjesne zajednice Beranselo Radoje Mišković vjeruje čak da je policija bila zloupotrijebljena i gurnuta, odnosno da je to mogla biti smišljena provokacija s namjerom da se izazove incident i sukob između građana i policije.

„Dobro je što smo to ovog puta izbjegli, što ne znači da se ne bi moglo desiti, jer bi nekom to možda odgovaralo”, kaže Mišković.

Odlaganje policijske akcije za jedan dan, u cik zore, učinilo je da trag o tome ostane samo na novinskim fotografijama i nekvalitetnom amaterskom video zapisu s mobilnog telefona.

Na Vasovim vodama u međuvremenu je napravljena najveća planina smeća na sjeveru Crne Gore. Odloženo je pola miliona tona otpada, uključujući i opasni medicinski. Zakon je jasan: ako se opasni otpad pomiješa s komunalnim, onda sav otpad postaje opasan.

Policiji, koja po treći put asistira Komunalnom preduzeću u razbijanju protesta mještana, nije bitno ni to što to preduzeće nema rješenje o lokaciji niti odluku o upotrebnoj dozvoli za postojeće smetlište.

CIKCAK MJERENJA: Šef misije EU Leopold Maurer prilikom posjete Beranama prije nekoliko dana, govoreći o projektima koji se realizuju uz podršku EU i EK na konferenciji za novinare ni jednom nije pomenuo regionalnu deponiju. Na radnu večeru je, međutim, pozvao predsjednika Mjesne zajednice Beranselo, sa kojim je vodio neformalni razgovor o ovom problemu. Mađarski diplomata Tibor Česar primijetio je kako se takvi problemi u njegovoj zemlji rješavaju obično na referendumu. Gosti iz Evropske misije interesovali su se kako to da nema saradnje ni komunikacije između Mjesne zajednice i Opštine.

„Rekao sam im, kako da bude, kada nas Opština tuži, i kada se gledamo samo na sudovima”, kaže za Monitor predsjednik Mjesne zajednice Beranselo Tiho Bogavac. Mještani Beransela podsjećaju da su sva naknadna kontrolna mjerenja pokazala da lokacija Vasove vode, prije svega zbog blizine rijeke, ne odgovara za bilo kakvu deponiju.

„Stručnjak koji je radio prvu studiju o izboru lokacije, Božidar Vučinić, izjavio je da je izmanipulisan od beranske lokalne uprave. Ne znam šta još treba da uradimo. Na kraju će izmisliti neko cik-cak mjerenje da bi ispalo kako im odgovara. Da li to vide predstavnici međunarodne zajednice? Da li se u njihovim zemljama to radi drugačije?”, pita Jovan Lončar.

Izvršni direktor Ozona smatra da građani u Crnoj Gori ništa ne mogu uraditi sami, odnsno da im je potrebna podrška nezavisnih medija i nevladinog sektora i zato upućuje poziv za širu podršku otporu Beranselaca.

„S obzirom na to da se u ovom slučaju radi i o kršenju ljudskih prava, mi smo pozvali i nevladine organizacije iz te oblasti da se aktivnije uključe. Kancelarija ombudsmana ostala je nezainteresovana, a morala je da se uključi sama”, kaže Perović.

Mještani Beransela ranije skupili skoro 3,5 hiljade potpisa na peticiju protiv izgradnje regionalne deponije na Vasovim vodama. Ozon je sada organizovao potpisivanje on line peticije pod sloganom „Stop kršenju zakona na Vasovoj vodi”. Peticija će se potpisivati do 5. juna, Svjetskog dana zaštite životne sredine, kada će biti predata premijeru, resornom ministru, državnom tužiocu i predsjedniku Opštine Berane. I jedna i druga peticija istog dana biće predate delegaciji EU, koja ima važnu ulogu u finasiranju projekata iz oblasti upravljanja otpadom, kao i Ambasadi SAD, koja prati oblast ljudskih prava.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo