Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Policija protiv građana

Objavljeno prije

15 godina

na

deponija---policij-036

Američki državljanin porijeklom iz Berana Jovan Lončar optužio je crnogorsku policiju da se stavila na stranu protiv naroda, kada je razbila treću blokadu smetlišta na Vasovim vodama u prigradskom naselju Beranselo. On je kazao da je policija, zapravo, „pomogla počiniocu da izvrši krivično djelo za koje je zaprijećena zatvorska kazna od jedne do osam godina”. „Ovo je apsurdno. Policija je odbila da pruži asistenciju Mjesnoj zajednici koja se pozvala na Ustav i Zakon o odlaganju otpada, a istovremeno asistirala Komunalnom preduzeću koje krši Ustav i taj Zakon”, objašnjava Lončar u razgovoru za Monitor.

POBRKANI LONČIĆI: On podsjeća da beransko Komunalno preduzeće već godinu i po na nelegalan način odlaže otpad na Vasovim vodama, protivno zakonu koji je stupio na snagu u januaru 2010. godine.

„Osim toga, Ustav Crne Gore u članu 23 jasno kaže da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu. Da svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavještavanje o stanju životne sredine, na mogućnost uticaja prilikom odlučivanja o pitanjima od značaja za životnu sredinu i na pravnu zaštitu ovih prava. U istom članu Ustava jasno se kaže i da je svako, a posebno država, obavezan da čuva i unaprjeđuje životnu sredinu”, kaže Lončar.

On se, zato, pita kako to da je policija odbila da pruži asistenciju Mjesnoj zajednici Beranselo.

„Za nas je neprihvatljivo objašnjenje da policija navodno pruža asistenciju samo državnim službama. Nijesmo mi zatražili asisteniciju kao građani, već kao mjesna zajednica. Zašto bi, recimo opština ili komunalno mogli da traže asistenciju, a mjesna zajednica ne. Tu su se na čudan način pobrkali lončići”, smatra Lončar.

Da će policija pružiti asistenciju Komunalnom preduzeću u Beranama prije nego građanima i razbiti blokadu koju su mještani Beransela napravili na Vasovim vodama, bilo je jasno dan ranije, kada se bez najave u Beranselu namjestila televizijska ekipa javnog servisa. Njima je očigledno bilo dojavljeno da se petog dana protesta nešto sprema. Zašto to tada nije i učinjeno, ostaće nepoznato, tek u rano jutro sljedećeg dana pedesetak policajaca sa specijalnim vozilima stiglo je na Vasove vode. Mještani koji su očigledno za to znali, došli su na smetlište sat prije policije.

Suočavanje nije prošlo bez napetosti i rizika. Ubjeđivanje da se građani mirno raziđu nije dalo rezultate. Policija je potom najprije uklonila građane koji su legli ispred kamiona, a onda tijelima odgurala masu i oslobodili put. U zamjenu da se mještanima koji su odvojeni u posebno vozilo ne pišu prijave, ostali građani Beransela razišli su se sa barikada. Tako su još jedna blokada smetlišta i pobuna mještana privremeno razbijeni.

UPOTREBA POLICIJE: Ovakav postupak policije nije ostao bez odjeka. Na stranu šta se pričalo po gradu, i što su i pojedini policajci negodovali zbog učešća u akciji. Ekološka organizacija Ozon istog dana uputila je javni apel ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću „da u skladu sa svojim nadležnostima zaštiti prava građana Beransela koji mirnim protestima na Vasovoj vodi ukazuju na kršenje Ustava Crne Gore, Zakona o upravljanju otpadom, Arhuske konvencije i još čitavog seta zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti zaštite životne sredine”.

„Mi smo pozvali ministra i policiju da svoje aktivnosti usmjere prema onima koji krše, a ne prema onima koji štite važeće zakone”, objašnjava izvršni direktor Ozona Aleksandar Perović.

On dodaje da policija koja je izvela akciju očigledno nije bila dobro informisana i da su građani Beransela morali biti zaštićeni, a ne hapšeni.

„Problem je u tome što nije prvi put da policija u Crnoj Gori tako postupa. Nas interesuje ko je naredio da se izvede ova akcija u Beranselu. Odluka o tome sigurno nije donešena u Beranama, i zato smo prozvali ministra Brajovića. Na žalost, odgovor do danas nijesmo dobili. Poražavajuće je da policija ide protiv svojih građana”, kaže Perović za Monitor.

Član Savjeta Mjesne zajednice Beranselo Radoje Mišković vjeruje čak da je policija bila zloupotrijebljena i gurnuta, odnosno da je to mogla biti smišljena provokacija s namjerom da se izazove incident i sukob između građana i policije.

„Dobro je što smo to ovog puta izbjegli, što ne znači da se ne bi moglo desiti, jer bi nekom to možda odgovaralo”, kaže Mišković.

Odlaganje policijske akcije za jedan dan, u cik zore, učinilo je da trag o tome ostane samo na novinskim fotografijama i nekvalitetnom amaterskom video zapisu s mobilnog telefona.

Na Vasovim vodama u međuvremenu je napravljena najveća planina smeća na sjeveru Crne Gore. Odloženo je pola miliona tona otpada, uključujući i opasni medicinski. Zakon je jasan: ako se opasni otpad pomiješa s komunalnim, onda sav otpad postaje opasan.

Policiji, koja po treći put asistira Komunalnom preduzeću u razbijanju protesta mještana, nije bitno ni to što to preduzeće nema rješenje o lokaciji niti odluku o upotrebnoj dozvoli za postojeće smetlište.

CIKCAK MJERENJA: Šef misije EU Leopold Maurer prilikom posjete Beranama prije nekoliko dana, govoreći o projektima koji se realizuju uz podršku EU i EK na konferenciji za novinare ni jednom nije pomenuo regionalnu deponiju. Na radnu večeru je, međutim, pozvao predsjednika Mjesne zajednice Beranselo, sa kojim je vodio neformalni razgovor o ovom problemu. Mađarski diplomata Tibor Česar primijetio je kako se takvi problemi u njegovoj zemlji rješavaju obično na referendumu. Gosti iz Evropske misije interesovali su se kako to da nema saradnje ni komunikacije između Mjesne zajednice i Opštine.

„Rekao sam im, kako da bude, kada nas Opština tuži, i kada se gledamo samo na sudovima”, kaže za Monitor predsjednik Mjesne zajednice Beranselo Tiho Bogavac. Mještani Beransela podsjećaju da su sva naknadna kontrolna mjerenja pokazala da lokacija Vasove vode, prije svega zbog blizine rijeke, ne odgovara za bilo kakvu deponiju.

„Stručnjak koji je radio prvu studiju o izboru lokacije, Božidar Vučinić, izjavio je da je izmanipulisan od beranske lokalne uprave. Ne znam šta još treba da uradimo. Na kraju će izmisliti neko cik-cak mjerenje da bi ispalo kako im odgovara. Da li to vide predstavnici međunarodne zajednice? Da li se u njihovim zemljama to radi drugačije?”, pita Jovan Lončar.

Izvršni direktor Ozona smatra da građani u Crnoj Gori ništa ne mogu uraditi sami, odnsno da im je potrebna podrška nezavisnih medija i nevladinog sektora i zato upućuje poziv za širu podršku otporu Beranselaca.

„S obzirom na to da se u ovom slučaju radi i o kršenju ljudskih prava, mi smo pozvali i nevladine organizacije iz te oblasti da se aktivnije uključe. Kancelarija ombudsmana ostala je nezainteresovana, a morala je da se uključi sama”, kaže Perović.

Mještani Beransela ranije skupili skoro 3,5 hiljade potpisa na peticiju protiv izgradnje regionalne deponije na Vasovim vodama. Ozon je sada organizovao potpisivanje on line peticije pod sloganom „Stop kršenju zakona na Vasovoj vodi”. Peticija će se potpisivati do 5. juna, Svjetskog dana zaštite životne sredine, kada će biti predata premijeru, resornom ministru, državnom tužiocu i predsjedniku Opštine Berane. I jedna i druga peticija istog dana biće predate delegaciji EU, koja ima važnu ulogu u finasiranju projekata iz oblasti upravljanja otpadom, kao i Ambasadi SAD, koja prati oblast ljudskih prava.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

ŠKOLE NA SJEVERU: Za deceniju 4000 manje osnovaca

Objavljeno prije

7 dana

na

24 Oktobra, 2026

Objavio:

U osnovnim školama 2016/2017. školske godine upisano je 68.276 učenika, a  ove  školske godine je 69.295 osnovaca u Crnoj Gori. Na sjeveru – 4.114 manje nego prije deceniju. Za razliku od sjevernog regiona, južni bilježi porast od 2.956 učenika osnovnih škola u odnosu na 2016, a centralni 1.343

 

 

Školska statistika koju vodi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovcacija pruža uvid u trednove u obrazovanju u posljednjoj deceniji. Od 2016. do danas otvoreno je malo novih obrazovnih ustanova, trend smanjenja učenika na sjeveru se nastavio, a skoro trećina predškolske djece, osnovaca i srednjoškolaca je u Podgorici.

U osnovnim školama 2016/2017. upisano je 68.276 učenika, školske 2025/2026. je 69.295 osnovaca u Crnoj Gori. Na sjeveru je ove školske godine upisano 4.114 manje osnovaca nego prije deceniju. Za razliku od sjevernog regiona, južni bilježi porast od 2.956 učenika osnovnih škola u odnosu na 2016, a centralni 1.343.

U centralnom regionu 2016. upisano je 33.350, a 2025. 34.693 učenika,  na jugu je odnos 16.224 prema19.180 ove školske godine, dok je na sjeveru, koji je 2016. imao više osnovaca nego južni region – 18.506, ove školske godine upisano 14.392 učenika.

Skoro nepromijenjeno je u Podgorici, u kojoj osnovnu školu pohađa skoro trećina učenika, 2016. – 21.386, 2015. – 21.717.

Koliko se ulagalo u obrazovanje govori i podatak da je, prema statistici Ministarstva prosvjete, broj osnovnih škola za deceniju sa 166 porastao na 169. Od toga samo je jedna novootvorena državna osnovna škola, a statistiku su popravile privatne škole.

Na sjeveru su u posljednjih deset godina zatvorene dvije osnovne škole,  2016. je bilo 75,  a sada 73. Na jugu se stanje nije mjenjalo, tamo radi 31 osnovna škola, 28 državnih i 3 privatne. U centralnom regionu broj osnovnih škola je porastao sa 60 na 65, državnih škola bilo je 59 i jedna privatna, dok ih je sada 60 državnih i pet privatnih. I ova jedna državna, „Novka Ubović“ u Podgorici, izgrađena je privatnim kapitalom.

Broj aktivnih područnih jedinica državnih osnovnih škola u školskoj 2018/2019. bio je najveći na sjeveru i iznosio je 159, u centralnoj regiji 47, a na jugu 35. Ove školske godine broj područnih jedinica na sjeveru je 135, centralnom djelu na 34, a na jugu 27. Ministarstvo prosvjete je objavilo podatak da ove školske godine u čak 98 područnih odjeljenja u Crnoj Gori nije upisan nijedan prvak.

Na početku ove školske godine predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić upozorio je javnost da u tom gradu nema upisanih prvaka. „Nijedno. To nije statistički podatak. To nije broj u tabeli. To je upozorenje. To je alarm koji bi morao da se čuje mnogo dalje od Šavnika“, kazao je Jakić.

Za razliku od državnih, broj privatnih škola je porastao duplo, sa četiri na osam, a znatno je više i učenika koji pohađaju privatne škole – prije deceniju samo 196, sada 1030.

Znatno se povećao i broj učenika stranih državljana u osnovnim školama. Školske 2016/2017. upisano ih je 2.164 u državnim, dok je u privatnim školama bilo 169 osnovaca, ove školske godine javne škole pohađa 5.194, a privatne 698.

Kao i kod osnovnih, i kod srednjih škola, što se tiče samih objekata, statistiku poboljšavaju privatne škole. U Crnoj Gori se nastava odvija u 58 srednjih škola. Na sjeveru i jugu stanje se nije mijenjalo, na sjeveru radi 19 škola, a na jugu 13 – 11 državnih i dvije privatne. U centralnom regionu je 26 srednjih škola – 21 državna i pet privatnih. Država je u posljednjoj deceniji izgradila samo jednu Srednju mješovitu školu u Golubovcima, a broj privatnih srednjih škola je porastao za četiti, posljednja otvorena u septembru ove godine je Gimnazija „Sveti Sava“ u Podgorici.

Za razliku od osnovaca, broj srednjoškolaca, na nivou Crne Gore, je u posljednjoj deceniji smanjen za hiljadu. U srednje škole je u školskoj 2016/2017 upisano 27.666 učenika, a prošle školske godine 26.597. Najveći pad zabilježen na sjeveru države – 2016. upisano 7.592 srednjoškolaca, a 2025. – 6.208, razlika 1.384.

U Gimnaziju ,,Tanasije Pejatović” u Pljevljima ove školske godine upisano je svega 40 učenika. Jednu od najboljih gimnazija u Crnoj Gori koja je prije dvije decenije brojala oko 600 učenika, sada pohađa ukupno njih 184.

U centralnoj regiji broj srednjoškolaca je povećan (2016. upisano 13.787, a prošle godine 13.856), kao i na jugu (2016. – 6.287, a prošle 6.533). Najviše srednjoškolaca, trećina od ukupnog broja, pohađa škole u Podgorici, njih 8.663.

Na sjeveru države nema privatnih niti osnovnih škola. U centralnom regionu u privatne srednje škole ide 278 učenika, 2016. samo dva učenika su pohađala privatnu osnovnu školu, a u južnom 129, u odnosu na 104 iz 2016. godine.

Učenika stranih državljana 2016. u srednjim školama je bilo 519, od toga pet u privatnim. Prošle školske godine srednjoškolaca stranih državljana je upisano 1.392, od toga u privatnim školama 157.

U posljednjih deset godina broj djece u predškolskim ustanovama je značajno porastao – 2016. upisano je 18.660, a prošle 26.786. Predškolsko obrazovanje je jedino koje bilježi poboljšanje što se tiče broja djece u vrtićima i na sjeveru – prije deset godina u vrtiće je išlo 4.059 djece, a 2025. njih 4.450.

U odnosu na osnovno i srednje obrazovanje broj vrtića je značajno porastao u posljednjoj deceniji. Broj predškolskih ustanova školske 2018/19. godine u Crnoj Gori iznosio je 47, od tog broja državnih vrtića je bilo najviše u sjevernoj regiji – 10, južnoj 6, a centralnoj 5. Privatnih na sjeveru nije bilo, u centralnoj regiji radilo je 15, a južnoj 11.

Školske 2025/2026. godine broj predškolskih ustanova je povećan za 10 i iznosi 57. Na sjeveru je otvoren jedan državni vrtić pa ih je sada ukupno 11. Broj državnih vrtića u centralnoj regiji je povećan sa 5 na 7, ali je zato znatno uvećan broj privatnih sa 15 na 22. U južnoj regiji broj državnih vrtića je ostao isti – 6 kao i broj privatnih – 11.

 

Manjak nastavnika

Pored demografske, obrazovni sistem se suočava i sa kadrovskom krizom. Latentni problem je nedostatak nastavnika, naročito prirodnih nauka.

Podaci Ministarstva prosvjete govore da trećina nastavnika prirodnih nauka nema odgovarajuću kvalifikaciju za predmet koji predaje. Podaci pokazuju da se od 1.232 nastavnika matematike, fizike i hemije čak 423 za to nijesu školovala. „Nastavu često izvode inženjeri ili ljudi koji imaju medicinsko obrazovanje, a zbog različitih životnih okolnosti ti ljudi često biraju drugu profesiju i opredjeljuju se za honorarni rad u nastavi. Po nekim našim procjenama, oko 75 odsto nastavnika je stručno osposobljeno za obavljanje tog rada, a ostali potiču upravo iz ovih oblasti za koje smo rekli da često nemamo kadra, pa škole moraju drugim kadrom da te deficite popunjavaju“, kazala je za RTCG Jasna Jovanović, generalna direktorica Direktorata za cjeloživotno učenje.

Samostalna savjetnica i prosvjetna nadzornica za hemiju Dragana Celić za Vijesti je izjavila da Zavod za školstvo, na osnovu podataka Ministarstva prosvjetekontinuirano prati stručnu zastupljenost nastave. Prema podacima koje je iznijela, u posljednje tri godine stručna nezastupljenost nastave kretala se između 25 i 30 odsto. Nastavu hemije često izvode nastavnici hemijske tehnologije, metalurgije, biologije, ekologije i zaštite životne sredine, dok matematiku i fiziku predaju i elektroinženjeri, mašinski inženjeri, ekonomisti, penzioneri i studenti.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović upozorio je da se nedostatak nastavnika sve više osjeća i u drugim oblastima obrazovanja. Prema njegovim riječima, na konkurse se često prijavi jedan kandidat, dvoje kandidata ili – niko. Mladi sve manje upisuju nastavničke fakultete, a dio onih koji završe  nakon određenog vremena napušta profesiju.

Božović je naveo da je istraživanje Sindikata prosvjete o zadovoljstvu nastavnika pokazalo da bi oko 50 odsto ispitanika rado promijenilo posao kada bi im se ukazala dobra prilika. Kao razloge za sve manje interesovanje mladih za nastavnički poziv izdvojio je niske zarade, stres, sve zahtjevnije uslove rada, preopterećena odjeljenja, izazove u radu sa učenicima i nedovoljnu pravnu sigurnost prosvjetnih radnika.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA IZMEĐU DVA MEĐUNARODNA KONKURSA: Za ideje utrošeno 300.000 a promenada i dalje čeka

Objavljeno prije

7 dana

na

24 Oktobra, 2026

Objavio:

Projekat koji je jedinstveni Demokratski front započeo prije četiri godine, u sadašnjoj NSD riješili su da dovedu do kraja. Ponovo je, u susret važnim parlamentarnim izborima, aktuelizovana priča o izgradnji šetališta. Uključuje se Ministarstvo ministra Slavena Radunovića sa idejom da Vlada u saradnji sa Morskim dobrom izgradi promenadu Lungo mare na najatraktvinijem dijelu budvanskog akvatorijuma

 

 

Ministarstvo planiranja prostora, urbanizma i državne imovine raspisalo je 6. oktobra 2026. međunarodni konkurs za urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje glavnog šetališta u Budvi duž Slovenske plaže.

„Predmet konkursa je izrada urbanističko-arhitekotnskog rješenja dijela obalnog pojasa u Budvi, u zahvatu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. Ukupna površina zahvata iznosi cca 42,7 ha, od čega kopneni dio iznosi 15,8 ha.

Cilj konkursa je dobijanje visokokvalitetnog urbanističko-arhitektonskog rješenja koje će prostor obalnog pojasa transformisati u jedinstven reprezentativan i funkcionalno integrisan javni prostor. Rješenje treba da poveže urbano zaleđe grada i turističke kapacitete, šetalište, proširenu pješčanu plažu i Luku Budva uz očuvanje vizura prema moru i Starom gradu”, navodi se u šturom obrazloženju razloga za raspisivanje konkursa.

Rok za predaju konkursnih radova ističe 15. decembra ove godine. Nagradni fond iznosi 99.000 eura.

Vijest ne bi bila neobična da nije u pitanju drugi konkurs za lokaciju za koju je Opština Budva već sprovela međunarodni konkurs sa istom namjenom prostora, na kome su odabrani i plaćeni najbolji konkursni radovi, za šta je iz gradske kase utrošeno 300.000 eura.

Tako se u razmaku od četiri godine za budvansko šetalište, kapitalni projekat od ogromnog značaja za grad, čiju su realizaciju obećavale mnoge političke partije u predizbornim kampanjama, po drugi put raspisuje međunarodni konkurs, dok od gradnje još nema ništa.

U kampanji za lokalne izbore u oktobru 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Budva Milo Božović, nosilac izborne liste jedinstvenog DF i ministar ekonomije i turizma Goran Đurović (URA), na zajedničkoj konferenciji za medije spektakularno su najavili da će započeti ostvarenje decenijskog sna mnogih Budvana, izgradnju promenade duž Slovenske obale. Radi se o savremenom šetalištu koje će trajno izmijeniti vizuelni identitet turističkog grada i donijeti kvalitetniji život njegovim građanima.

U susret izborima koji su održani dvije sedmice kasnije, najavljeno je da će Opština 10. oktobra raspisati međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs za projekat izgradnje šetališta, sa nagradnim fondom od 223.000 eura. Posao vrijedan 40 miliona eura za izgradnju promenade od Avale do Zavale u dužini od 4 km, pod nazivom Budvanska školjka, time je formalno krenuo sa mrtve tačke.

Planiran je kao zajednička investicija Opštine, JP Morsko dobro i Vlade Crne Gore. To je važilo dok se partneri nisu politički mimoišli. Nakon njihovog razlaza javni prostor u Budvi i započeti projekti postali su taoci političkih razmirica i sporova između države i Opštine.

Konkurs je završen 2023, odabrani su konkursni radovi, što je zajedno sa drugim troškovima koji se ne navode, Opštinu Budva, odnosno građane, koštalo 300.000 eura. Bio je to jedan od najskupljih međunarodnih konkursa u istoriji grada u kome je prvonagrađeni rad grupe autora NORMOTIC FZE plaćen 90.000 eura.

I to je od Opštine bilo sve. Posao na izradi glavnog projekta nije nastavljen a dokumentaciju sa konkursa lokalna uprava nije htjela da dijeli sa bivšim partnerima, preduzećem Morsko dobro i Vladom. U Morskom dobru najavili su spremnost da preuzmu investiciju i nastave poslove oko izgradnje šetališta, međutim ni nakon više urgencija nijesu od Opštine dobili traženu dokumentaciju sa odabranim idejnim rješenjima sa konkursa. Takođe, u opštinskim planovima investicija u godinama nakon završetka konkursa, nije bilo šetališta niti opredijeljenih sredstava za realizaciju projekta.

Ono što je jedinstveni Demokratski front započeo prije četiri godine, u sadašnjoj NSD riješili su da dovedu do kraja. Ponovo je, u susret važnim parlamentarnim izborima aktuelizovana priča o izgradnji šetališta. Uključuje se Ministarstvo ministra Slavena Radunovića sa idejom da Vlada u saradnji sa Morskim dobrom izgradi promenadu Lungo mare na najatraktvinijem dijelu budvanskog akvatorijuma.

Drugi konkurs zahvata gotovo duplo veću površinu od prvog. Novo idejno rješenje treba da poveže obalu, šetalište, proširenu pješčanu plažu, urbano zaleđe i Luku Budva.

„Novo šetalište i uređena luka treba da postanu novi centri gradskog života i prostori koji će se koristiti tokom cijele godine. Vlada Crne Gore, Ministarstvo prostornog planiranja i Morsko dobro opredijeliće više od 30 miliona eura za realizaciju ovog projekta. Uz to, saradnjom sa Vladom obezbijeđeno je više od 300 miliona eura za različite razvojne i infrastrukturne projekte u Budvi. Uz obilaznicu, novo šetalište, modernu Luku i druge infrastrukturne projekte, Budva će u narednim godinama dobiti potpuno nove uslove za život, rad i razvoj turizma”, kazao je direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj.

Cilj je da Budva dobije infrastrukturu i javne prostore dostojne jedne od najznačajnijih turističkih destinacija Jadrana i da svoju poziciju zadrži i u decenijama koje dolaze.

„Pokazuje se ko radi u interesu građana i sprovodi projekat, a ko priča prazne priče, ko će uložiti stotine miliona u Budvu, a kome nedostaje novca na računu, a od obećanih projekata nema ni traga. Budva je danas u nikad boljoj poziciji kada su veliki infrastrukturni projekti u pitanju. Započeti projekti moraju biti i završeni i biće završeni na korist građana Budve i Crne Gore”, zaključio je Mikijelj.

Opština Budva uputila je veoma oštro saopštenje za javnost nakon raspisivanja novog konkursa. Predsjednik Nikola Jovanović sada pokazuje spremnost za saradnju i nudi kompletnu konkursnu dokumentaciju Morskom dobru i Ministarstvu prostornog planiranja.

„Ministarstvo ponovo pokreće postupak za posao koji je Opština Budva već završila, umjesto da se postojeće idejno rješenje iskoristi kao osnova za dalju realizaciju projekta. Takav pristup otvara ozbiljno pitanje opravdanosti novog trošenja javnog novca, posebno u trenutku kada su Budvi potrebni konkretni radovi, a ne ponavljanje već sprovedenih procedura… Stav Opštine Budva je jasan. Nema opravdanja za dupliranje već plaćenog posla bez konkretnih i dokazivih razloga. Postojeće idejno rješenje treba staviti u funkciju, eventualne stručne i pravne prepreke transparentno razriješiti, a raspoloživa sredstva usmjeriti ka izradi glavnog projekta i izvođenju radova”, navodi se u saopštenju.

Opština je pozvala predstavnike Ministarstva i Morskog dobra na sastanak radi dogovora o narednim koracima, rokovima i načinu finansiranja realizacije šetališta.

Neizgrađena promenada od Avale do Zavale postaje više od neostvarenog urbanističkog projekta. Ona otvara pitanje kome odgovara postojeće stanje uz obalu, ko ostvaruje korist i da li je dugoročni javni interes potisnut pred interesima vlasti i pojedinačnih korisnika prostora.

Jedan od mogućih razloga zašto lokalna uprava nije nastavila posao oko izrade glavnog projekta i realizacije ove investicije je zadržavanje statusa kvo na šetalištu koje godinama putem raspodjele lokacija za privremene objekte predstavlja sredstvo sticanja političke podrške. Šetalište u Budvi je ruglo grada, prostor na kome ne važe nikakva pravila. Program privremenih objekata za teritoriju Opštine odavno je van snage, lokalna uprava nema ni zakonskog osnova za naplatu zakupnina. Milioni eura vrte se na ovom prostoru tezgi, šatri, kioska, ugostiteljskih radnji, bez inspekcijske kontrole, što vladajućoj većini u potpunosti odgovara i donosi veliki broj glasova na izborima.

Privremeni objekti – trajni politički interes, formula je upravljanja javnim prostorom u Budvi.

Uređena moderna promenada donosi promjene u načinu korišćenja prostora uz uklanjanje postojećih jeftinih sadržaja. To mnogima ne odgovara.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRI DALA DVOSTRUKO NEGATIVNO MIŠLJENJE MINISTARSTVU ZDRAVLJA: Milioni bez potpunog revizorskog traga

Objavljeno prije

7 dana

na

24 Oktobra, 2026

Objavio:

Nalazi ukazuju na nepravilnosti u upravljanju javnim novcem, računovodstvenim evidencijama, poreskom izvještavanju, naknadama zaposlenima, službenim putovanjima, javnim nabavkama i državnoj imovini

 

 

Državna revizorska institucija (DRI) dala je negativno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj Ministarstva zdravlja za 2025. godinu i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja tog resora, kojim rukovodi Vojislav Šimun. Konačni izvještaj usvojen je 19. oktobra 2026. godine, a nalazi ukazuju na nepravilnosti u upravljanju javnim novcem, računovodstvenim evidencijama, poreskom izvještavanju, naknadama zaposlenima, službenim putovanjima, javnim nabavkama i državnoj imovini.

Ukupni izdaci Ministarstva u 2025. godini iznosili su 8.722.739,03 eura, dok je materijalnost za finansijske izvještaje utvrđena na 110.778,79 eura, odnosno 1,27 odsto ukupnih izdataka. Prema ocjeni DRI, godišnji finansijski izvještaj nije, u svim materijalno značajnim aspektima, sastavljen u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja.

Posebno se izdvaja višemilionski projekat „Jačanje sistema zdravstva u Crnoj Gori“, za koji je Ministarstvo godinama prenosilo budžetska sredstva Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), a da revizori nijesu mogli da uspostave potpun revizorski trag o njihovom konačnom utrošku.

Jedan od ključnih nalaza odnosi se na 3.633.000 eura koje je Ministarstvo u decembru 2025. godine prenijelo UNDP-u za realizaciju projekta unapređenja zdravstvenog sistema. Taj iznos evidentiran je na računu 4319 – „Ostali transferi institucijama“, što, prema ocjeni revizora, ne odgovara ekonomskoj suštini projektnih aktivnosti.

Projekat obuhvata razvoj zdravstvenog informacionog sistema, digitalizaciju zdravstvenih usluga, nabavku opreme i softverskih rješenja, kao i konsultantske i druge usluge. Od 2017. do kraja 2025. godine Ministarstvo je UNDP-u prenijelo ukupno 8.227.736,72 eura. Prema podacima UNDP-a kojima su revizori raspolagali, dobavljačima i konsultantima plaćeno je 2.401.838 eura, dok 5.825.898,72 eura nije bilo realizovano kroz projektne aktivnosti.

Ovi podaci sami po sebi ne znače da je novac nestao ili da je nenamjenski potrošen. Međutim, DRI nije imala neposredan pristup cjelokupnoj izvornoj finansijskoj, tenderskoj i ugovornoj dokumentaciji koja se nalazi kod UNDP-a, zbog čega nije mogla da utvrdi konačni utrošak svih prenesenih sredstava, stanje neutrošenog novca na kraju 2025. godine niti da u potpunosti poveže isplate sa realizovanim aktivnostima i rezultatima projekta.

Revizori su preporučili Ministarstvu da uspostavi dokumentovan sistem upravljanja i nadzora, redovno prati realizaciju projekta i stanje neutrošenih sredstava te izradi plan održivosti informacionih sistema razvijenih kroz projekat.

Problemi su utvrđeni i u računovodstvenim evidencijama. Ministarstvo nije obezbijedilo potpune i ažurne podatke o imovini i obavezama, zbog čega revizori nijesu mogli da potvrde stanje neizmirenih obaveza na dan 31. decembra 2025. godine. Uočene su i slabosti u planiranju budžeta, praćenju preusmjeravanja sredstava i evidentiranju sredstava tekuće budžetske rezerve.

Utvrđeno je da poslovanje Ministarstva u značajnom dijelu nije bilo usklađeno sa zakonima i drugim propisima. Nepravilnosti su zabilježene u obračunu zarada i naknada, poreskom izvještavanju, ugovorima o dodatnom angažovanju, službenim putovanjima, finansiranju nevladinih organizacija, upravljanju državnom imovinom i javnim nabavkama.

Za period od maja do decembra 2025. godine Ministarstvo nije dostavilo IOPPD obrasce, dok je na analitičkoj kartici poreskog obveznika bila iskazana pretplata od 3.938.858,89 eura. Prema DRI, taj iznos zbog neusaglašenih podataka i izmjena obrazaca iz ranijih perioda nije odražavao stvarno stanje.

Revizori su utvrdili i da Ministarstvo nije donijelo interne kriterijume za ostvarivanje prava na varijabilni dio zarade. U pojedinim slučajevima zabilježeno je istovremeno ostvarivanje varijabilnog dodatka i naknade po osnovu dodatnog angažovanja.

Tokom 2025. godine zaključeno je 56 ugovora o dopunskom radu, za koje je isplaćeno ukupno 21.536,40 eura bruto. Pojedini ugovori zaključivani su retroaktivno, a revizori su ukazali i na korišćenje ugovora o djelu za poslove koji se obavljaju kontinuirano i imaju obilježja redovnih poslova Ministarstva. Nalazi otvaraju pitanje urednosti pravnog osnova, vremena zaključivanja ugovora i dokumentovanja izvršenih obaveza.

Kod službenih putovanja utvrđene su nepravilnosti u obračunu dnevnica, nepotpuna dokumentacija i nedostatak analitičke evidencije akontacija, što otežava provjeru opravdanosti troškova i usklađenosti isplata sa propisima.

Na posebnom deviznom računu Ministarstva kod poslovne banke na kraju 2025. godine nalazilo se 734.974,37 američkih dolara, vraćenih nakon umanjenja cijene vakcina protiv kovida-19. Prema DRI, taj novac nije bio uključen u sistem upravljanja državnim sredstvima preko Konsolidovanog računa državnog trezora.

Nepravilnosti su utvrđene i u finansiranju nevladinih organizacija. Za njihove programe preko UNDP-a preneseno je 579.647 eura, ali sporazumima nije bila obezbijeđena obaveza dostavljanja potpune dokumentacije o izboru korisnika, kriterijumima raspodjele, dodijeljenim iznosima i ostvarenim rezultatima. Zbog toga nije bilo moguće u potpunosti provjeriti način raspodjele novca i ostvarenje planiranih ciljeva.

DRI je utvrdila i da popisom nijesu obuhvaćeni cjelokupna imovina i obaveze Ministarstva. Dio novonabavljene opreme nije bio evidentiran u popisnim listama, dok podaci dostavljeni nadležnom organu za državnu imovinu nijesu bili potpuni i blagovremeni.

U oblasti javnih nabavki, Ministarstvo je usluge avio-prevoza nabavljalo iznad zakonskog praga za jednostavne nabavke, bez sprovođenja odgovarajućeg postupka. Dobavljaču Zinza Group za te usluge isplaćeno je 23.756 eura, čime su izostali propisani mehanizmi za obezbjeđivanje transparentnosti i konkurencije.

Među konkretnim nepravilnostima je i dvostruko plaćanje tri fakture dobavljaču „Budvanska rivijera“, zbog čega je isplaćeno 6.753,31 euro više nego što je trebalo. Prema nalazu DRI, do završetka revizije nijesu bile preduzete aktivnosti radi povraćaja novca.

Na osnovu sprovedene revizije, DRI je Ministarstvu zdravlja dala 32 preporuke: četiri u okviru finansijske revizije, 27 u okviru revizije pravilnosti i jednu sistemsku preporuku Vladi Crne Gore i Ministarstvu finansija.

Ministarstvo je dužno da do 19. novembra 2026. godine dostavi akcioni plan za sprovođenje 32 preporuke DRI, a do 19. maja 2027. godine izvještaj o preduzetim aktivnostima.

 

Ministarstvo osporava dio nalaza

Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da uvažavaju nezavisnost DRI, ali smatraju da izvještaj ne odražava u dovoljnoj mjeri dokumentaciju i pojašnjenja dostavljena revizorima.

Osporavajući nalaz da nije bilo potpunog uvida u trošenje novca preko UNDP-a, naveli su da planiraju projektne aktivnosti, nadziru njihovo sprovođenje i odobravaju plaćanja, dok se pojedinačni ugovori sa dobavljačima nalaze kod UNDP-a zbog ugovorenog modela realizacije projekta.

„Netačan je nalaz da Ministarstvo zdravlja nema uvid i nadzor nad korišćenjem prenesenih sredstava“, saopštili su, dodajući da je projektna dokumentacija dostavljena DRI. Naveli su i da su sredstva evidentirana u skladu sa važećim pravilnikom te da će sa Ministarstvom finansija razmotriti preporuke za unapređenje računovodstvenih evidencija.

Ministarstvo tvrdi da je opravdalo ugovore o dopunskom radu povećanim obimom posla i obavezama iz evropske agende. Naveli su da na mjesečnom nivou postoje četiri takva ugovora i da se dopunski rad razlikuje od varijabilnog dijela zarade.

U vezi sa dvostrukim plaćanjem faktura, Ministarstvo tvrdi da je riječ o administrativnim greškama koje su otklonjene i da nije bilo gubitka javnog novca. Kašnjenje u dostavljanju poreskih obrazaca objasnili su tehničkim problemima prilikom uvođenja portala Poreske uprave IRMS, navodeći da su oni u međuvremenu riješeni.

Ministarstvo je poručilo da je novac utrošen u unapređenje zdravstvenog sistema, u skladu sa zakonom i strateškim dokumentima.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo