Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Policija protiv građana

Objavljeno prije

na

Američki državljanin porijeklom iz Berana Jovan Lončar optužio je crnogorsku policiju da se stavila na stranu protiv naroda, kada je razbila treću blokadu smetlišta na Vasovim vodama u prigradskom naselju Beranselo. On je kazao da je policija, zapravo, „pomogla počiniocu da izvrši krivično djelo za koje je zaprijećena zatvorska kazna od jedne do osam godina”. „Ovo je apsurdno. Policija je odbila da pruži asistenciju Mjesnoj zajednici koja se pozvala na Ustav i Zakon o odlaganju otpada, a istovremeno asistirala Komunalnom preduzeću koje krši Ustav i taj Zakon”, objašnjava Lončar u razgovoru za Monitor.

POBRKANI LONČIĆI: On podsjeća da beransko Komunalno preduzeće već godinu i po na nelegalan način odlaže otpad na Vasovim vodama, protivno zakonu koji je stupio na snagu u januaru 2010. godine.

„Osim toga, Ustav Crne Gore u članu 23 jasno kaže da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu. Da svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavještavanje o stanju životne sredine, na mogućnost uticaja prilikom odlučivanja o pitanjima od značaja za životnu sredinu i na pravnu zaštitu ovih prava. U istom članu Ustava jasno se kaže i da je svako, a posebno država, obavezan da čuva i unaprjeđuje životnu sredinu”, kaže Lončar.

On se, zato, pita kako to da je policija odbila da pruži asistenciju Mjesnoj zajednici Beranselo.

„Za nas je neprihvatljivo objašnjenje da policija navodno pruža asistenciju samo državnim službama. Nijesmo mi zatražili asisteniciju kao građani, već kao mjesna zajednica. Zašto bi, recimo opština ili komunalno mogli da traže asistenciju, a mjesna zajednica ne. Tu su se na čudan način pobrkali lončići”, smatra Lončar.

Da će policija pružiti asistenciju Komunalnom preduzeću u Beranama prije nego građanima i razbiti blokadu koju su mještani Beransela napravili na Vasovim vodama, bilo je jasno dan ranije, kada se bez najave u Beranselu namjestila televizijska ekipa javnog servisa. Njima je očigledno bilo dojavljeno da se petog dana protesta nešto sprema. Zašto to tada nije i učinjeno, ostaće nepoznato, tek u rano jutro sljedećeg dana pedesetak policajaca sa specijalnim vozilima stiglo je na Vasove vode. Mještani koji su očigledno za to znali, došli su na smetlište sat prije policije.

Suočavanje nije prošlo bez napetosti i rizika. Ubjeđivanje da se građani mirno raziđu nije dalo rezultate. Policija je potom najprije uklonila građane koji su legli ispred kamiona, a onda tijelima odgurala masu i oslobodili put. U zamjenu da se mještanima koji su odvojeni u posebno vozilo ne pišu prijave, ostali građani Beransela razišli su se sa barikada. Tako su još jedna blokada smetlišta i pobuna mještana privremeno razbijeni.

UPOTREBA POLICIJE: Ovakav postupak policije nije ostao bez odjeka. Na stranu šta se pričalo po gradu, i što su i pojedini policajci negodovali zbog učešća u akciji. Ekološka organizacija Ozon istog dana uputila je javni apel ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću „da u skladu sa svojim nadležnostima zaštiti prava građana Beransela koji mirnim protestima na Vasovoj vodi ukazuju na kršenje Ustava Crne Gore, Zakona o upravljanju otpadom, Arhuske konvencije i još čitavog seta zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti zaštite životne sredine”.

„Mi smo pozvali ministra i policiju da svoje aktivnosti usmjere prema onima koji krše, a ne prema onima koji štite važeće zakone”, objašnjava izvršni direktor Ozona Aleksandar Perović.

On dodaje da policija koja je izvela akciju očigledno nije bila dobro informisana i da su građani Beransela morali biti zaštićeni, a ne hapšeni.

„Problem je u tome što nije prvi put da policija u Crnoj Gori tako postupa. Nas interesuje ko je naredio da se izvede ova akcija u Beranselu. Odluka o tome sigurno nije donešena u Beranama, i zato smo prozvali ministra Brajovića. Na žalost, odgovor do danas nijesmo dobili. Poražavajuće je da policija ide protiv svojih građana”, kaže Perović za Monitor.

Član Savjeta Mjesne zajednice Beranselo Radoje Mišković vjeruje čak da je policija bila zloupotrijebljena i gurnuta, odnosno da je to mogla biti smišljena provokacija s namjerom da se izazove incident i sukob između građana i policije.

„Dobro je što smo to ovog puta izbjegli, što ne znači da se ne bi moglo desiti, jer bi nekom to možda odgovaralo”, kaže Mišković.

Odlaganje policijske akcije za jedan dan, u cik zore, učinilo je da trag o tome ostane samo na novinskim fotografijama i nekvalitetnom amaterskom video zapisu s mobilnog telefona.

Na Vasovim vodama u međuvremenu je napravljena najveća planina smeća na sjeveru Crne Gore. Odloženo je pola miliona tona otpada, uključujući i opasni medicinski. Zakon je jasan: ako se opasni otpad pomiješa s komunalnim, onda sav otpad postaje opasan.

Policiji, koja po treći put asistira Komunalnom preduzeću u razbijanju protesta mještana, nije bitno ni to što to preduzeće nema rješenje o lokaciji niti odluku o upotrebnoj dozvoli za postojeće smetlište.

CIKCAK MJERENJA: Šef misije EU Leopold Maurer prilikom posjete Beranama prije nekoliko dana, govoreći o projektima koji se realizuju uz podršku EU i EK na konferenciji za novinare ni jednom nije pomenuo regionalnu deponiju. Na radnu večeru je, međutim, pozvao predsjednika Mjesne zajednice Beranselo, sa kojim je vodio neformalni razgovor o ovom problemu. Mađarski diplomata Tibor Česar primijetio je kako se takvi problemi u njegovoj zemlji rješavaju obično na referendumu. Gosti iz Evropske misije interesovali su se kako to da nema saradnje ni komunikacije između Mjesne zajednice i Opštine.

„Rekao sam im, kako da bude, kada nas Opština tuži, i kada se gledamo samo na sudovima”, kaže za Monitor predsjednik Mjesne zajednice Beranselo Tiho Bogavac. Mještani Beransela podsjećaju da su sva naknadna kontrolna mjerenja pokazala da lokacija Vasove vode, prije svega zbog blizine rijeke, ne odgovara za bilo kakvu deponiju.

„Stručnjak koji je radio prvu studiju o izboru lokacije, Božidar Vučinić, izjavio je da je izmanipulisan od beranske lokalne uprave. Ne znam šta još treba da uradimo. Na kraju će izmisliti neko cik-cak mjerenje da bi ispalo kako im odgovara. Da li to vide predstavnici međunarodne zajednice? Da li se u njihovim zemljama to radi drugačije?”, pita Jovan Lončar.

Izvršni direktor Ozona smatra da građani u Crnoj Gori ništa ne mogu uraditi sami, odnsno da im je potrebna podrška nezavisnih medija i nevladinog sektora i zato upućuje poziv za širu podršku otporu Beranselaca.

„S obzirom na to da se u ovom slučaju radi i o kršenju ljudskih prava, mi smo pozvali i nevladine organizacije iz te oblasti da se aktivnije uključe. Kancelarija ombudsmana ostala je nezainteresovana, a morala je da se uključi sama”, kaže Perović.

Mještani Beransela ranije skupili skoro 3,5 hiljade potpisa na peticiju protiv izgradnje regionalne deponije na Vasovim vodama. Ozon je sada organizovao potpisivanje on line peticije pod sloganom „Stop kršenju zakona na Vasovoj vodi”. Peticija će se potpisivati do 5. juna, Svjetskog dana zaštite životne sredine, kada će biti predata premijeru, resornom ministru, državnom tužiocu i predsjedniku Opštine Berane. I jedna i druga peticija istog dana biće predate delegaciji EU, koja ima važnu ulogu u finasiranju projekata iz oblasti upravljanja otpadom, kao i Ambasadi SAD, koja prati oblast ljudskih prava.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo