Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Klinton u Makedoniji

Objavljeno prije

na

Posjeta Bila Klintona Crnoj Gori upriličena je 22.maja, drugog dana proslave Dana nezavisnosti. Pored impresivnog dočeka u hotelu Splendid u Bečićima, mjestu održavanja inauguralne konferencije Balkanska incijativa za jačanje društva jugoistočne Evrope, po modelu Klintonove Globalne inicijative, dvodnevni boravak bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država ostaće upamćen po – lapsusu. Iako je izrazio oduševljenje prirodom Crne Gore koju je odavno želio da posjeti na kraju svog izlaganja izrazio je nadu kako će „Makedonija koja je tako prelijepa da oduzima dah, da se obogati”. Bog ga čuo ovako i onako. U govoru koji je trajao oko 45 minuta, čiji se sadžaj mogao odnositi na bilo koju zemlju regiona, Klinton je govorio o neophodnoj regionalnoj saradnji na rješavanjima gorućih pitanja današnjice, o siromaštvu i gladi u svijetu, ugroženosti tropskih šuma, ekonomiji Brazila i Argentine i naporima na očuvanju životne sredine, o svom prijatelju Nelsonu Mendeli sa poukom ljudima sa naših prostora, da mržnja prema onima koji su im u prošlosti činili zlo, predstavlja poseban vid neslobode koje se moraju riješiti i krenuti ka boljoj budućnosti.

Bilo je veoma malo riječi o Balkanu i ratnim dešavanjima u bliskoj prošlosti ovog regiona i žrtvama bombardovanja 1999. godine. Izostalo je očekivano izvinjenje porodicama postradalih civila kojih je bilo i u Crnoj Gori. Umjesto toga, Klinton se zahvalio vlastima na angažovanju crnogorskih vojnika u Avganistanu.

Posjeta američkog eks predsjednika incirana je od strane predsjednika odbora direktora Atlas grupe, Duška Kneževića i podržana od strane crnogorske Vlade, u skladu sa cjenovnikom kojim je određena cijena njegovih nastupa širom svijeta.

Klinton je doputovao u Bečiće noć ranije sa grupom saradnika i ličnim obezbjeđenjem. Odsjeo je u predsjedničkom apartmanu hotela Splendid, istim onim u kojem su boravile poznate muzičke i filmske zvijezde, Mik Džeger, Madona, Anđelina Džoli i Bred Pit.

Bez posebnih prohtjeva, izrazito predusretljiv i opušten, ostao je u sjećanju osoblja hotela kao političar visokog ranga za kojeg nisu preduzete posebne mjere obezbjeđenja, poput rendgenskog pregleda posjetilaca na ulazu u hotel.

Prema nezvaničnim informacijama dobijenim od članova organizacionog tima, Klintonov boravak u Crnoj Gori stajao je Atlas grupu ili Vladu, svejedno, najmanje 250.000 eura, za održana dva govora, jedan u Baru i drugi u Bečićima i boravak od dva dana.

DRŽAVNI VRH: Bivšeg američkog predsjednika dočekao je u Splendidu kompletan državni vrh Crne Gore. Ne pamti se da je ikada do sada, bilo kakvim povodom, Budva bila središte tolikog broja zvaničnika, ali i likova za koje se pouzdano ne zna kojim su povodom toga dana bili u Splendidu.

Predstavnici opozicionih stranaka ili nisu dobili poziv za konferenciju ili su bojkotovali skup, tek tamo ih, u nedjelju, nije bilo.

Uz sadašnjeg i bivšeg premijera Crne Gore, Igora Lukšića i Mila Đukanovića u kongresnoj sali prisutan je bio gotovo čitav Lukšićev kabinet, sa svim ministrima i nižim službenicima Vlade. Klintona je dočekao i predsjednik crnogorskog parlamenta, Ranko Krivokapić, državna tužiteljica Ranka Čarapić, guverner Centralne banke Radoje Žugić, rektor državnog Univerziteta Predrag Miranović, brojni ambasadori, bivši i sadašnji, domaći i strani, privrednici i studenti Kneževićevog Univerziteta Mediteran iz Bara, gdje je Klintonu uručen počasni doktorat ove visokoškolske ustanove.

Skup je obezbjeđivala vojska bezbednjaka. Ispred hotela bila je postrojena imresivna kolona uglancanih crnih mercedesa crnogorskih funkcionera sa vozačima. U prebogatoj državi kakva je Crna Gora nikome nije bilo na kraj pameti da organizuje grupni dolazak glavara iz Podgorice. Turističkim autobusom naprimjer!?

Za brojne goste iz zemlje i inostranstva pripremljen je prigodan propagandni materijal sa prospektom svih projekata Atlas grupe. Nema sumnje da je Balkanska incijativa poslužila za gala promociju 13 Kneževićevih projekata koji čekaju investitore, od kojih se čak njih šest nalazi na području teritorije Opštine Budva.

Dio obraćanja Bila Klintona bilo je posvećeno temama zaštite životne sredine i održivog razvoja, kojima se između ostalog bavi CGI – Clinton Global Initiative, međunarodna filantropska mreža Klintonove fondacije, čiji je član od prošle godine domaćin skupa, Duško Knežević.

Kako se u profil ove „pro bono” organizacije uklapaju neki od projekata Atlas grupe nije baš najjasnije. Većina projekata planirana na području Budve direktno je suprostavljena principima održivog razvoja i zaštite prostora. Posebno projekat apartmanskih naselja pod nazivom Mogren garden i Mogren hill, koji predstavljaju svojevrsno nasilje nad prirodnim ljepotama poznate gradske plaže Mogren i brda Spas.

Šta bi Bil Klinton pomislio da je podrobnije informisan o namjeri Atlas grupacije da betonira zaleđe jedne od najljepših prirodnih plaža na rivijeri.

Na plaži Mogren, kultnom mjestu generacija Budvana, na parceli površine oko 6.000 m2 planirana je gradnja kule od 11 spratova i 16 vila od osam do devet etaža. Dok se u podnožju Spasa, zelenih pluća grada, planira gradnja niza stambenih blokova površine 28.000 kvadrata.

Pored gradskog pristaništa na mjestu Atlas banke ucrtana je zgrada sa devet spratova, dok se na prostoru Jadranskog sajma, na parcelama površine 24.000 m2 planira gradnja hotelsko-poslovnog kompleksa sa tri solitera i oko 66.000 izgrađenih kvadrata.

Tu je i projekat hotelsko-apartmanskog kompleksa na lokaciji Kamenovo, oko 7.000 kvadrata stanova u turističkom naselju u Pržnu i oko 5.000 stambenog prostora na lokaciji bivše autobuske stanice u Petrovcu.

Svi navedeni projekti kojima se ugrožava atraktivni prostor budvanske rivijere očajnički traže kupca.

TRKA OKO BEDEMA: Duško Knežević sa partnerima samo je jedan od povlašćenih članova podgoričke i budvanske građevinske elite za koje se donose urbanistički panovi kojima se atraktivne lokacije budvanske opštine, parkovi, maslinjaci, vrtovi i voćnjaci pretvaraju u građevinsko zemljište.

Devastacija crnogorske obale i atraktivnih plaža od strane pripadnika crnogorskog establišmenta mogla je, pored brige o brazilskim šumama, biti jedna od tema Balkanske incijative koja se afirmiše kao „model društveno korisnog angažmana koji zahtijevaju problemi današnjeg društva”.

Dok je trajao drugi dio konferencije, Klinton je pošao u obilazak Starog grada. Mnogi su se rastrčali da se u tom trenutku nađu tamo, da ih narod vidi sa bivšim američkim predsjednikom, pa je bilo komično posmatrati pojedine uglednike kako se mobitelom obavještavaju gdje se tačno nalazi i trče oko bedema Starog grada za njim.

Odveden je na piće, gdje drugo nego u kafe hotela Astorija, bespravno podignutog zdanja u Starom gradu, gdje je viđen najprije u društvu Svetozara Marovića i Lazara Rađenovića, novopečenog predsjednika, a kasnije i domaćina Kneževića.

Hotel Astorija zajedno sa hotelom Avala, stjecište je političke i poslovne elite Crne Gore, krugova bliskih predsjedniku DPS, Milu Đukanoviću. Tamo je iste večeri, ali bez Klintona i bez Marovića, visoko društvo organizovalo zajedničku večeru.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo