Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Klinton u Makedoniji

Objavljeno prije

na

Posjeta Bila Klintona Crnoj Gori upriličena je 22.maja, drugog dana proslave Dana nezavisnosti. Pored impresivnog dočeka u hotelu Splendid u Bečićima, mjestu održavanja inauguralne konferencije Balkanska incijativa za jačanje društva jugoistočne Evrope, po modelu Klintonove Globalne inicijative, dvodnevni boravak bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država ostaće upamćen po – lapsusu. Iako je izrazio oduševljenje prirodom Crne Gore koju je odavno želio da posjeti na kraju svog izlaganja izrazio je nadu kako će „Makedonija koja je tako prelijepa da oduzima dah, da se obogati”. Bog ga čuo ovako i onako. U govoru koji je trajao oko 45 minuta, čiji se sadžaj mogao odnositi na bilo koju zemlju regiona, Klinton je govorio o neophodnoj regionalnoj saradnji na rješavanjima gorućih pitanja današnjice, o siromaštvu i gladi u svijetu, ugroženosti tropskih šuma, ekonomiji Brazila i Argentine i naporima na očuvanju životne sredine, o svom prijatelju Nelsonu Mendeli sa poukom ljudima sa naših prostora, da mržnja prema onima koji su im u prošlosti činili zlo, predstavlja poseban vid neslobode koje se moraju riješiti i krenuti ka boljoj budućnosti.

Bilo je veoma malo riječi o Balkanu i ratnim dešavanjima u bliskoj prošlosti ovog regiona i žrtvama bombardovanja 1999. godine. Izostalo je očekivano izvinjenje porodicama postradalih civila kojih je bilo i u Crnoj Gori. Umjesto toga, Klinton se zahvalio vlastima na angažovanju crnogorskih vojnika u Avganistanu.

Posjeta američkog eks predsjednika incirana je od strane predsjednika odbora direktora Atlas grupe, Duška Kneževića i podržana od strane crnogorske Vlade, u skladu sa cjenovnikom kojim je određena cijena njegovih nastupa širom svijeta.

Klinton je doputovao u Bečiće noć ranije sa grupom saradnika i ličnim obezbjeđenjem. Odsjeo je u predsjedničkom apartmanu hotela Splendid, istim onim u kojem su boravile poznate muzičke i filmske zvijezde, Mik Džeger, Madona, Anđelina Džoli i Bred Pit.

Bez posebnih prohtjeva, izrazito predusretljiv i opušten, ostao je u sjećanju osoblja hotela kao političar visokog ranga za kojeg nisu preduzete posebne mjere obezbjeđenja, poput rendgenskog pregleda posjetilaca na ulazu u hotel.

Prema nezvaničnim informacijama dobijenim od članova organizacionog tima, Klintonov boravak u Crnoj Gori stajao je Atlas grupu ili Vladu, svejedno, najmanje 250.000 eura, za održana dva govora, jedan u Baru i drugi u Bečićima i boravak od dva dana.

DRŽAVNI VRH: Bivšeg američkog predsjednika dočekao je u Splendidu kompletan državni vrh Crne Gore. Ne pamti se da je ikada do sada, bilo kakvim povodom, Budva bila središte tolikog broja zvaničnika, ali i likova za koje se pouzdano ne zna kojim su povodom toga dana bili u Splendidu.

Predstavnici opozicionih stranaka ili nisu dobili poziv za konferenciju ili su bojkotovali skup, tek tamo ih, u nedjelju, nije bilo.

Uz sadašnjeg i bivšeg premijera Crne Gore, Igora Lukšića i Mila Đukanovića u kongresnoj sali prisutan je bio gotovo čitav Lukšićev kabinet, sa svim ministrima i nižim službenicima Vlade. Klintona je dočekao i predsjednik crnogorskog parlamenta, Ranko Krivokapić, državna tužiteljica Ranka Čarapić, guverner Centralne banke Radoje Žugić, rektor državnog Univerziteta Predrag Miranović, brojni ambasadori, bivši i sadašnji, domaći i strani, privrednici i studenti Kneževićevog Univerziteta Mediteran iz Bara, gdje je Klintonu uručen počasni doktorat ove visokoškolske ustanove.

Skup je obezbjeđivala vojska bezbednjaka. Ispred hotela bila je postrojena imresivna kolona uglancanih crnih mercedesa crnogorskih funkcionera sa vozačima. U prebogatoj državi kakva je Crna Gora nikome nije bilo na kraj pameti da organizuje grupni dolazak glavara iz Podgorice. Turističkim autobusom naprimjer!?

Za brojne goste iz zemlje i inostranstva pripremljen je prigodan propagandni materijal sa prospektom svih projekata Atlas grupe. Nema sumnje da je Balkanska incijativa poslužila za gala promociju 13 Kneževićevih projekata koji čekaju investitore, od kojih se čak njih šest nalazi na području teritorije Opštine Budva.

Dio obraćanja Bila Klintona bilo je posvećeno temama zaštite životne sredine i održivog razvoja, kojima se između ostalog bavi CGI – Clinton Global Initiative, međunarodna filantropska mreža Klintonove fondacije, čiji je član od prošle godine domaćin skupa, Duško Knežević.

Kako se u profil ove „pro bono” organizacije uklapaju neki od projekata Atlas grupe nije baš najjasnije. Većina projekata planirana na području Budve direktno je suprostavljena principima održivog razvoja i zaštite prostora. Posebno projekat apartmanskih naselja pod nazivom Mogren garden i Mogren hill, koji predstavljaju svojevrsno nasilje nad prirodnim ljepotama poznate gradske plaže Mogren i brda Spas.

Šta bi Bil Klinton pomislio da je podrobnije informisan o namjeri Atlas grupacije da betonira zaleđe jedne od najljepših prirodnih plaža na rivijeri.

Na plaži Mogren, kultnom mjestu generacija Budvana, na parceli površine oko 6.000 m2 planirana je gradnja kule od 11 spratova i 16 vila od osam do devet etaža. Dok se u podnožju Spasa, zelenih pluća grada, planira gradnja niza stambenih blokova površine 28.000 kvadrata.

Pored gradskog pristaništa na mjestu Atlas banke ucrtana je zgrada sa devet spratova, dok se na prostoru Jadranskog sajma, na parcelama površine 24.000 m2 planira gradnja hotelsko-poslovnog kompleksa sa tri solitera i oko 66.000 izgrađenih kvadrata.

Tu je i projekat hotelsko-apartmanskog kompleksa na lokaciji Kamenovo, oko 7.000 kvadrata stanova u turističkom naselju u Pržnu i oko 5.000 stambenog prostora na lokaciji bivše autobuske stanice u Petrovcu.

Svi navedeni projekti kojima se ugrožava atraktivni prostor budvanske rivijere očajnički traže kupca.

TRKA OKO BEDEMA: Duško Knežević sa partnerima samo je jedan od povlašćenih članova podgoričke i budvanske građevinske elite za koje se donose urbanistički panovi kojima se atraktivne lokacije budvanske opštine, parkovi, maslinjaci, vrtovi i voćnjaci pretvaraju u građevinsko zemljište.

Devastacija crnogorske obale i atraktivnih plaža od strane pripadnika crnogorskog establišmenta mogla je, pored brige o brazilskim šumama, biti jedna od tema Balkanske incijative koja se afirmiše kao „model društveno korisnog angažmana koji zahtijevaju problemi današnjeg društva”.

Dok je trajao drugi dio konferencije, Klinton je pošao u obilazak Starog grada. Mnogi su se rastrčali da se u tom trenutku nađu tamo, da ih narod vidi sa bivšim američkim predsjednikom, pa je bilo komično posmatrati pojedine uglednike kako se mobitelom obavještavaju gdje se tačno nalazi i trče oko bedema Starog grada za njim.

Odveden je na piće, gdje drugo nego u kafe hotela Astorija, bespravno podignutog zdanja u Starom gradu, gdje je viđen najprije u društvu Svetozara Marovića i Lazara Rađenovića, novopečenog predsjednika, a kasnije i domaćina Kneževića.

Hotel Astorija zajedno sa hotelom Avala, stjecište je političke i poslovne elite Crne Gore, krugova bliskih predsjedniku DPS, Milu Đukanoviću. Tamo je iste večeri, ali bez Klintona i bez Marovića, visoko društvo organizovalo zajedničku večeru.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo