Imamo jedinstvenu šansu da predstojeća sezona bude uspješna. Ne samo zato što će biti više gostiju iz regiona, već prije svega zbog turista koji se očekuju iz srednje Evrope. U tim zemljama, Češka, Slovačka, Poljska, privredna situacija relativno je stabilna, a platežna moć zadovoljavajuća. Dobre su najave i iz Rumunije i Mađarske, tako da optimizam nije bez osnova. Najvažnije je svakako dobra predsezona, kao i septembar. Ako nas vrijeme posluži, to će se, gotovo izvjesno, desiti”, kaže za Monitor poznati crnogorski turistički radnik Džaudet Abazović. DEPONIJE: Popularni Džo kaže da i ostale zemlje u regionu takođe očekuju dobru sezonu i da se pojačanom propagandom, kvalitetnom ponudom i povoljnim cijenama bore za svakog gosta. ,,Tako, na primjer, smještaj u apartmanima u Grčkoj u predsezoni stoji samo šest eura. Čitava Hrvatska se već dugo priprema za sezonu, jer je turizam u toj zemlji ne samo deklarativno najvažnija privredna grana. To je sada slučaj i s Albanijom”, ističe on i dodaje da se na ulcinjskoj rivijeri malo čini da se sezona dočeka kako treba.
I to se zaista može viđeti na cijeloj teritoriji opštine. Možda najbolje na Pristanu, u samom ,,srcu grada”. Već tri godine Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ne može da izgradi malu lučicu Kacemu, podno Starog grada. Više niko ne zna ni koja je faza izgradnje u toku i kada će taj objekat biti završen. Cijelo je to područje razrovano i na početku ove sezone, a otpad i šut odlaže se na Velikoj skeli. Slika sablažnjava sve mještane i turiste, pa je šteta koju je izgradnja lučice nanijela imidžu grada već nemjerljiva. A o njezinoj funkcionalnosti već se ispredaju legende. I to u godini kada je samo od prihoda za kućice na Bojani to državno preduzeće zaradilo oko pola miliona eura. Dobit od izdavanja plaža i drugih objekata na ulcinjskoj rivijeri tek će biti izračunata, ali će svakako premašiti pomenuti iznos.
HAOS: Ista se stvar dešava sa gradnjom mosta na Port Mileni, investicijom vrijednom gotovo 14 miliona eura. Jer, taj kanal, koji je bio najveće mrjestilište ribe na Mediteranu, i u koji ne dolazi više voda iz Solane, već sada nepodnošljivo smrdi. Što li će tek biti u sezoni, pitaju se zabrinuto mještani čije su kuće na obali tog kanala na početku Velike plaže, a koji uglavnom žive od izdavanja soba turistima. Iako su svi građevinski radovi na Crnogorskom primorju trebali stati 1. maja, radovi na izgradnji pokretnog mosta, koji je, kako vole da kažu zvaničnici, od državnog značaja, biće nastavljeni tokom čitavog ljeta. Radnici će uskoro morati da rade s maskama. Nevjerovatno je zaista da se šut iz Port Milene odlaže i ispred Osnovne škole Marko Nuculović u Štoju, što je šokiralo javnost i mještane. Čitav Ulcinj se time ubrzano pretvara u deponiju. Dok opština, privreda i građani grcaju u dugovima, na terenu je, dakle, urbanistički haos. Svjedoči o tome i prokopavanje kanala u gradskom naselju Nova mahala za postavljanje kabla za struju, kako se navodi, za neke bogate investitore u ulcinjskoj Maslinadi. Radovi teku nesmetano, iako je saglasnost u opštini izdata bez zakonom sprovedene procedure i to od nenadležnog sekretarijata. Biće interesantno pratiti reakcije ,,dokazanih legalista” u lokalnom parlamentu, čiji šefovi nezvanično izražavaju zabrinitost zbog zapuštenosti Ulcinja, kojem su i sami veoma doprinjeli.
KREDITI: Ono što je još interesantnije jeste činjenica da se tačno ne zna ni koji će ostaci ostataka hotelskih objekata u Ulcinju ove sezone raditi. Otrant, jedini veći hotel sa četiri zvjezdice, čini se, da će ipak biti otvoren, na otvaranje Galeba i Lida čekaće se godinama, a za Jadran je nedavno otvoren međunarodni tender za idejno rješenje. A svi u Ulcinju pamte da je gradnja tog hotela, koji je srušen u zemljotresu 1979. godine, trebalo da krene “u trećem kvartalu 2000. godine”. Sada, eto, ispostavlja se, nema ni idejnog rješenja. Bivši gradonačelnik Ulcinja Luka Đakonović kaže za Monitor da je 1987. bio raspisan opštejugoslovenski konkurs za izradu idejnog rješenja za hotel Jadran i da su se na taj konkurs javile 62 kompanije (instituti, fakulteti i arhitektonski biroi). ,,Vjerujem da te makete koje su bile predivne još postoje i da mogu poslužiti kao dobra rješenja”, navodi on.
U Ulcinju, dakle, niko ne polaaže velike nade u predstojeću sezonu, iako većina građana očekuje da će ona biti bolja od lanjske. To je, prije svega, rezultat saznanja da će se ove, pa i u naredne tri-črtiri godine raditi uglavnom za banke. Jer, malo ko u ovom gradu nije iskoristio kreditni zanos (s jeftinim obrazloženjem: tako se radi i na Zapadu) i zadužio se. A krediti se moraju vraćati. Kako su plate u većini državnih i privatnih preduzeća male i obično mjesecima kasne, jedina dobit može se ostvariti u sezoni. Stoga Ulcinjane očekuju ,,pakleni jul i avgust”, kada će praktično svi grozničavo pokušati da što više zarade kako bi se bar malo udaljili od nepodnošljive zone siromaštva. ,,Zbog svega ovoga, ništa nam drugo ne preostaje nego da gostoljubivošću, prihvatljivim cijenama i dobrom uslugom pokušamo nadoknaditi ove ogromne minuse. Nipošto sebi ne smijemo dozvoliti luksuz da goste iz Češke ili Poljske smatramo gostima drugog reda. Svaka neljubaznost prema gostima trebalo bi da se kažnjava”, upozorava Džo Abazović i zaključuje da mu ova nevesela ulcinjska priča zapravo liči samo na eho onih starih dobrih turističkih vremena.
Samo plaže za pet
Najbolji segment ulcinjske turističke ponude biće i ove sezone plaže. Taj prirodni dar proteklih su godina i zakupci oplemenili, pa se veliki broj ulcinjskih plaža kiti ,,plavim zastavicama”. Zarada od plaža zaista je dobra, iako su i ulaganja porasla, baš kao i zakupnine (u prosjeku za trećinu u odnosu na prošlu godinu), koje se plaćaju Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, a koje gazduje čak sa 13 odsto teritorije ulcinjske opštine.
Mustafa CANKA
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice