Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Policija protiv građana

Objavljeno prije

na

Gledali smo kako propadaju državna preduzeća. Filozofija – naše je ničije, dobro je pripomogla u tom procesu. Državnim su menadžerima odavno samo kapital i kapitalizam na usnama, ali još ima šta da se potroši. I još ima đe da se troši zajedničko. Skorašnji poslovi Fonda PIO primjer su, u najmanju ruku, neracionalne i ne baš domaćinske potrošnje.

Pored sopstvenih stručnjaka, njih tridesetak zapošljenih u sektoru za informacione tehnologije (IT), Fond PIO angažovao je privatnu firmu za izradu softvera, a potom i za održavanje informacionog sistema. Za te poslove Fond je platio više stotina hiljada eura. I to nakon što su ogromna sredstva uložena u usavršavanje stručnjaka Fonda. Sektor za informacionu tehnologiju je, inače, osnovan prije 35 godina i u njemu su tokom decenija projektovani mnogi informacioni sistemi za različite državne institucije.

Za posljednje usavršavanje zaposlenih tog sektora, građani Crne Gore izdvojili su veliki novac.

Tokom 2005. i 2007. godine, radi prelaska na takozvanu Oracle tehnologiju, organizovano je više kurseva koji su Fond PIO koštali 21.670 eura, a crnogorske građane nekoliko desetina hiljada eura kredita, uzetog od Svjetske banke u te svrhe. Krajem 2004. godine Vlada je od Svjetske banke uzela kredit od pet miliona eura „za administrativno osnaživanje Fonda”.

Osnaživanje nije izgleda mnogo pomoglo. Na tenderu koji je Fond raspisao 2008. godine, za posao izrade softvera angažovan je konzorcijum dvije privatne firme – Infostream i MG Soft iz Podgorice. Posao je koštao 362.700 eura.

U aprilu 2010. godine Infostream je opet angažovan, sada da u naredne tri godine održava sistem za 400 hiljada eura. Poredbe radi, toliko košta projekat geronto domaćica koji je zbog nedostatka novca ukinut.

Odluke o dodjeli oba ugovora potpisao je direktor Fonda Radoje Žugić, sada guvrener Centralne banke. Milan Kojičić, šef informacionog sektora Fonda takođe je jedan od zaslužnih za odluku da privatnici rade posao njegovog sektora. Kojičić, inače kum premijera Igora Lukšića, na to je radno mjesto angažovan 2007. godine, gdje je stigao iz kumovskog Ministarstva finansija u kom je bio angažovan na istim poslovima.

Građani Crne Gore sada duplo plaćaju za informacioni sistema Fonda PIO. Za zarade Kojičića i njegovih zaposlenih i za Infostream. A inženjeri i matematičari Fonda umjesto da prave programe tumače propise.

Zanimljivo je i da je Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki ove sedmice poništila tender Ministarstva za informaciono društvo, na kom je posao pripao baš firmi Infostream.

Komisija je tender poništila pošto je, nakon žalbe drugog ponuđača, utvrđeno da je Ministarstvo na čelu sa Vujicom Lazovićem naknadno mijenjalo uslove tendera, smanjivši vrijednost posla sa 600 na 300 hiljada eura, koliko je približno iznosila ponuda Infostreama.

Da li su pravila mijenjana zbog Infostream-a ili su u Ministarstvu, baš suprotno, računali na poništenje tendera ne zna se. Posao izrade Centralnog registra stanovništva koji je Infostream trebao da dobije svakako ne bi bio prvi posao sa Vladom. Osim u Fondu PIO, bili su angažovani i u mnogim državnim ustanovama, od ANB-a do Lukšićevog Ministarstva finansija, gdje su, 2007. angažovani za posao vrijedan oko 90 hiljada eura. Zanimljivo je, da je član projektantnog odbora izrade Centralnog registra koji je umalo pripao Infostream-u upravo Milan Kojičić. Koincidencija, može biti.

Gledali smo kako propadaju državna preduzeća. Ali i kako kumovi grabe sve pred sobom.

Možda bi kum novog premijera trebalo malo da prištedi. Ako ništa, imidža radi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo