Povežite se sa nama

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORKA MANS-A: Podmetanja su dokaz njihovog straha

Objavljeno prije

na

MONITOR: Uhapšen je Safet Kalić, zbog kog su vas hapsili, jer je tužilaštvu bilo važnije ko je pustio snimak Kalićeve svadbe, nego ono o čemu je snimak svjedočio – sprezi organizovanog kriminala i vlasti. Kako to da hapse ovdašnje ,,ugledne biznismene” a nema odgovornosti za one koji su ih štitili?
ĆALOVIĆ: Kalić je bio poslovni partner ove vlasti koja mu je obezbjeđivala povoljne kredite tvrdeći da to radi zbog razvoja sjevera. Krediti su vraćani tako što je Kalić upumpavao ogroman keš preko povezanih firmi i prebacivao ga na račun državnog trezora. To upućuje na zaključak da su mu državne institucije omogućavale da pere novac stečen iz kriminalnih djelatnosti preko transakcija sa državnim budžetom. Još ne postoji spremnost da se istraže Kalićevi pomagači iz samog državnog vrha, što potvrđuje i optužnica koja za pranje novca tereti isključivo Kalića, njegovog brata i suprugu.

Kada je MANS objavio snimak svadbe Safeta Kalića, na kojoj su, pored Šarića, bili šefovi organizovanih kriminalnih grupa iz regiona, zajedno sa visokim funkcionerima obavještajne službe, državni organi su hapsili i prisluškivali nas, pokušavajući da nas ućutkaju. Tako su nas označili kao mete ne samo Kaliću i Šariću, već i kriminalizovanom dijelu obavještajne službe. MANS je već duže na ,,tapetu” državne bezbijednosti, ne samo zbog tog snimka, već i zbog istraga o značajnoj imovini koju pojedini obavještajci posjeduju a koja se ne može opravdati redovnim prihodima i legalno stečenim novcem.

Zloglasna ANB je ustvrdila da su njeni visoki funkcioneri slavili sa „naivnim” kriminalcima po zadatku. Time su uvrijedili zdrav razum svakog pojedinca i isprovocirali kako kolege u regionu, tako i međunarodnu zajednicu. Tek nakon toga, raspisana je potjernica za Kalićem, ali je, gle čuda, on uspio da pobjegne prije hapšenja. To je pokazalo dvoličnost i javne i tajne policije, koje su pratile i prisluškivale nas, dok su njihovi službenici očigledno upozorili Kalića da na vrijeme napusti zemlju.

Kalić se rugao državi i za to nije snosio nikakve posljedice. Sjetite se kako je njegova kriminalna grupa zabranila policiji da izvrši raciju u hotelu Turjak. Državne institucije su se povukle i zataškale slučaj.

Snažna je veza pojedinaca iz izvršne vlasti i šefova podzemlja koje urušavaju kako vladavinu prava, tako i bezbjednost građana. Zbog toga se optužnice podižu tek nakon pritiska međunarodne zajednice, a i u tim slučajevima, kriminalci često uspijevaju da izbjegnu pravdu zahvaljujući „slučajnim”, proceduralnim propustima tužilaštva, za koje niko ne snosi odgovornost. Ne bi me iznenadilo da tako bude i u slučaju Kalića.

MONITOR: Stigao je Izvještaj EK. U ključnim poglavljima nema napretka. Iznenađuju li vas nalazi Brisela?
ĆALOVIĆ: Ni najmanje nisam iznenađena Izvještajem. U njemu se ukazuje na one probleme koje smo mi potencirali: brojne izborne neregularnosti i zloupotrebe javnih fondova u partijske svrhe, nedostatak rezultata u borbi protiv korupcije, posebno na visokom nivou, ali i probleme u oblasti procesuiranja organizovanog kriminala. Pominjanje klauzule koja podrazumijeva zamrzavanje pregovora pokazuju da EU više neće tolerisati demagogiju umjesto konkretnih rezultata u poglavljima 23 i 24.

Ukoliko vlast nastavi da manipulacijama maskira izostanak reformi, izvjesno je da će doći do zamrzavanja pregovora. Ne samo zbog toga što EU neće ponoviti grešku da primi nove članice koje nisu riješile problem korupcije, već i zbog interesa zemalja EU čije budžete i bezbjednost ozbiljno ugrožava organizovani kriminal koji je povezan sa crnogorskom vlašću i u našoj državi uživa imunitet.

MONITOR: Kako komentarišete Đukanovićevu izjavu da i mi možemo prekinuti pregovore sa Evropom?
ĆALOVIĆ: Tom izjavom Đukanović pokušava da kupi vrijeme i izbjegne sprovođenje reformi koje se odnose na poglavlja 23 i 24. Implementacija tih reformi značila bi za Đukanovića odricanje svih poluga moći koje njegov režim održavaju na vlasti više od dvije decenije, ali i značajnu nelagodu među kriminalnom krugovima koji više ne bi mogli da uživaju zaštitu države. Pominjanje kriminalizacije nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera, obračuna sa korupcijom na visokom nivou, ali i zahtjev da se istraže izborne neregularnosti, a da pojedinci krivično i politički odgovaraju, su unervozili Đukanovića, jer je to baza na kojoj počiva njegov režim. To je njegov pokušaj da ucijeni EU, ali sam sigurna da je i sam svjestan da bi odustajanje od procesa integracija neminovno dovelo do pogoršanja odnosa sa zapadnim silama, a time vjerovatno i njegovog političkog kraja ili izolacije Crne Gore. Mislim da je i Đukanović svjestan da je to samo jeftini blef, koji svakako dodatno pogoršava njegov imidž u evropskim prestonicama.

MONITOR: Konačno smo dobili VD tužioca. Mislite da će on moći da se uhvati u koštac sa slučajevima poput Snimka, Telekoma i ostalih afera koje vode do vrha vlasti?
ĆALOVIĆ: Tužilaštvo se do sada ponašalo kao partijska mašinerija. Više je vodilo računa o zaštiti interesa kriminalaca, pa i šefova organizovanih kriminalnih grupa, dok je progonilo one koji su prijavljivali korupciju i kriminal.

Prema zvaničnim podacima, MANS je prijavio deset puta više slučajeva korupcije nego cijela Uprava policije i sva državna administracija zajedno, pa očekujemo da će novi VDT biti spreman da sa nama uspostavi partnerski odnos, ukoliko je zainteresovan da od tužilaštva napravi instituciju koja radi po zakonu, u korist građana i države. Njemu će biti potrebno vrijeme da raščisti višedecenijski javašluk i utvrdi nezakonitosti u radu državnih tužilaca, ali očekujemo da će u razumnom roku pokazati otklon od dosadašnje prakse. I da to ne bude izgovor za nepostupanje u onim predmetima u kojima vrlo brzo može doći do zastare krivičnog gonjenja.

Afera Snimak je pokazala da je politička korupcija organizovana na najvišim nivoima vlasti, pa vjerujemo da novi VDT ne bi ostao dugo na toj funkciji ukoliko bi se usudio da na profesionalan način tretira te predmete. Ipak, procesuiranje izbornih zloupotreba se jasno zahtijeva u Izvještaju EK i zato će od rada VDT-a u velikoj mjeri zavisiti napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija. MANS je spreman na aktivnu saradnju sa tužilaštvom, sa svim dokazima koje posjedujemo

MONITOR: MANS je prijavio veliki broj neregularnosti i zloupotreba tokom posljednjih izbora. Očekujete li da će to biti sada procesuirano?
ĆALOVIĆ: Umjesto adekvatnog odgovora institucija na prijavljene neregularnosti, državno tužilaštvo je istraživalo nas koji smo ih otkrivali. Državna izborna komisija nije sankcionisala ni jedno kršenje zakona, a tužilaštvo je procesuiralo samo jedan ozbiljniji slučaj, slučaj Pljevlja, i to izbjegavajući da zahtijeva odgovornost svih koji su bili uključeni u kupovinu glasova kroz socijalnu pomoć.

Na osnovu dokumentacije koju smo dobili od nadležnih državnih organa, zaključili smo da su i na posljednjim lokalnim izborima državni fondovi zloupotrebljavani u partijske svrhe.

Uoči lokalnih izbora MANS je analizirao i biračke spiskove i sproveo terensku kontrolu. Podaci su potvrdili da su hiljade birača morale biti brisane iz Centralnog biračkog spiska, posebno onih koji decenijama žive u inostranstvu i prema važećim zakonskim rješenjima ne bi smjeli imati pravo glasa u Crnoj Gori.

Ima mnogo preminulih koji nisu izbrisani iz spiska, pa se postavlja pitanje da li je neko umjesto njih glasao. Ima i mnogo onih sa gotovo identičnim ličnim podacima, a u nekim slučajevima nesporno je riječ o duplim upisima istih birača. Iako su nadležni organi tvrdili da je crnogorski birački spisak ,,beskrajno čist”, jedan broj lica, koja su u našim prethodnim analizama označena kao dupli birači, su izbrisana iz poslednje verzije registra birača što je za pohvalu. Međutim taj spisak još ima mnogo propusta, uključujući i nezakonito oduzimanje prava glasa pojedinim biračima.

Naši posmatrači su na dan izbora registrovali preko 840 nepravilnosti na biračkim mjestima na kojima je pravo glasa imalo preko 80 posto ukupnog broja birača.

Na većini biračkih mjesta na kojima su registrovane najteže povrede Zakona, najbolje rezultate ostvarila je upravo vladajuća partija. To potvrđuje da je ova vlast izabrana zahvaljujući pritiscima, zastrašivanjima, kupovini glasova i flagrantnom kršenju niza zakona.

Za njih bi gubitak vlasti značio i gubitak nezakonito stečenog bogastva, a mnogi bi završili u zatvoru. Sigurna sam da će vrh vlasti aktivno opstruirati procesuiranje izbornih zloupotreba i da će to ostati jedan od ključnih problema u procesu evropskih integracija.

MONITOR: Nakon izbora postali ste meta Informera, što je bio jedan od najprljavijih obračuna sa kritičarima vlasti. Opet ste na naslovnicama tog tabloida.
ĆALOVIĆ: Bolesne montaže i do sada nezabilježena prljava kampanja koju vode protiv mene je najbolji dokaz da rad MANS-a ima efekta i da nas se plaše korumpirane i kriminalne strukture.

Ponosna sam što su tu kampanju osudile sve zdrave snage u crnogorskom društvu, ali i Evropska komisija, Evropski parlament, ambasade SAD i drugih država, Savjet Evrope, OEBS, UN, mnoge međunarodne organizacije i kolege iz regiona. To pokazuje da oni cijene naš rad i rezultate koje postižemo, uprkos svim pritiscima, prijetnjama, zastrašivanjima, hapšenjima i podmetanjima.

Cilj tih monstruoznih podmetačina je ne samo da MANS prestane da radi svoj posao, već i da se zastraše i svi drugi koji se usuđuju da ukažu na korupciju i organizovani kriminal, jer svako od njih može postati meta slične prljave kampanje. Poručujem im još jednom da me neće slomiti, šta god mi podmetali, sve dok živim i dišem. MANS će nastaviti da se bori za vladavinu prava, slobodnu i demokratsku Crnu Goru, a takav cilj je vrijedan svake žrtve, pa i života.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Udaljiti DPS i DF od vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je sve ogoljeno, pa nije teško zaključiti da ovakvu DPS i ovakav DF treba što više udaljiti od bilo kojeg oblika vlasti u Crnoj Gori. To mogu uraditi samo građani, i samo olovkom

 

„Događaji a Cetinju pokazuju da više decenija nismo detektovali pravi uzrok i društvenih, i političkih frustracija crnogorskog društva“, kaže u razgovoru za Monitor Blagoje Grahovac, odgovarajući na pitanje o uzrocima aktuelnih sporenja u Prijestonici.

GRAHOVAC: Uzrok je duboka i vrlo smišljena fašizacija crnogorskog društva. S jedne strane, egzistira agresivna ofanziva srpskog klerofašizma, čiji pokrovitelj je SPC, a politički eksponent je DF. Najnovija klerofašistika politička doktrina o „srpskom svetu“ je sredstvo za ostvarenje hegemonističkih velikodržavnih ciljeva.

S druge strane, višedecenijska vladavina DPS je generisala i formalno (ali i interesno) uobličila vrlo opak pokret, koji ne prikriva crnogorski neofašizam zasnovan na kriminalu, ne manje opasan od onog prvog. Na ravnoteži međusobnog straha, vlast se održavala kako u prethodnom periodu, tako i danas. Eksponirani predstavnici CPC nisu uspjeli da se distanciraju od crnogorskih neofašista. Naprotiv!

MONITOR: Ko su pobjednici, a ko gubitnici u „operaciji ustoličenja“?

GRAHOVAC: Nosioci oba ona fašizma umišljaju da su pobjednici. Oni i dalje istrajavaju na zavađama – da bi vladali! Dugoročni gubitinici su i država Crna Gora, i njeni građani.

Kroz istoriju se svaki oblik fašizma ponašao upravo tako. Crna Gora ima nesreću da ima dvije suprotstavljene frakcije, skoro pa jedinstvenog fašizma. Održavaju se na ravnoteži straha, u koji su uveli i većinu građana.

MONITOR: Dio vlasti zamjera policiji navodno  suviše mek  odnos prema demonstrantima na  Cetinju. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Normalan vojnik i normalan policajac među prvima prepoznaju nemoral, nekompetentnost i bahatost bilo koje vlasti. Jednostavno, iz razloga što se to najbolje uočava u hijerarhijski ustrojenim državnim institucijama. Nije teško ustvrditi da su u cetinjskim događajima većina učesnika bezbjednosnog sistema postupali i umnije, i odgovornije nego što bi se moglo reći kako za nosioce vlasti, tako i za mnoge predstavnike opozicije. Normalni policajci i normalni vojnici su svjesni da su upravo ti politički predstavnici najveća ugroza Crne Gore.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

HRVOJE JURIĆ, PROFESOR FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU: Odgovornost se zamjenjuje disciplinom, a solidarnost strahom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jedinu šansu, dugoročno, vidim u prepoznavanju problema u lokalnim zajednicama, u lokalnim inicijativama koje su usmjerene na bitna pitanja

 

MONITOR: Nikada se kao posljednjih  decenija nije govorilo o važnosti odnosa čovjeka i prirode. Nikle su mnogobrojne „zelene“ partije, a i druge u svom programu imaju i svoju „zelenu politiku“. Koliko je to postao „trend“ i neka vrsta političkog pomodarstva, bez obzira na to što neki od njih djeluju iz dubokih uvjerenja da bez realizacije zelenih agendi nema opstanka?

JURIĆ: Više ne treba posebno dokazivati da je ljudski faktor ključan u nastanku ekološke krize koja prijeti Planeti, a prije svega opstanku ljudskog roda. Na to nam sve češće ukazuju ekstremne vremenske pojave, kao što su neobično visoke temperature i požari te neobično velike oborine i poplave, a na to nam je ukazala i pandemija koronavirusa, jer mnogi znanstvenici tvrde i podacima potkrepljuju da su uzroci nastanka i razvoja suvremenih epidemija zapravo ekološki, primjerice, krčenje šuma i prašuma, industrijska poljoprivreda i uzgoj životinja, organizacija i način života u gradovima, mobilnost stanovništva…

Na sve to upozoravaju nas „zelene politike“, pa i „zelene“ ili „ozelenjene“ partije, ali moram biti iskren, ne vidim spasa u tom partitokratsko-političkom „zelenilu“, kao ni u „zelenilu“ korporacija, jer sve zeleno tu je većinom samo sredstvo za postizanje nekih drugih ciljeva. Općenitije gledajući, mislim da je cijela paradigma „održivog razvoja“ nešto što treba kritizirati, jer taj „održivi razvoj“ uglavnom se koristi kao smokvin list za održavanje i razvijanje postojećeg ekonomsko-političkog sistema koji je i doveo čovječanstvo i Planetu do ruba propasti.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

IVAN VUJAČIĆ, predsjednik Foruma za međunarodne odnose: Zapadni Balkan se jedva primjećuje među krupnim globalnim potresima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svega smo se nagledali sem izgradnje identiteta na osnovu tolerancije, dijaloga i uvažavanja drugoga

 

MONITOR: Kako ocjenjujete geopolitički i ekonomski položaj zemalja Zapadnog Balkana poslije skorašnjih značajnih promjena na globalnom planu: dolaska nove američke administracije, pandemije, promjena u EU, kineskog daljeg osnaživanja?

VUJAČIĆ: Desile su se bitne promene posle finansijske krize 2008. godine, koja je ozbiljno uzdrmala svet. U te promene spada izlazak Velike Britanije iz Evropske unije – takozvani Bregzit koji još uvek u pojedinim aspektima traje, a zatim izbor Donalda Trampa za predsednika SAD. Na to se nadovezala pandemija koja je pokazala koliko je svet istovremeno jako povezan i jako ranjiv. Sve najveće nacije sveta (uključujući tu i Kinu) pokazale su i nespremnost i nekompetentost, iako se već duže vreme  upozorava na mogućnost upravo ovakve pandemije.

Izbor Bajdena i njegova najava „povratka SAD u svet” očigledno je više retorička nego stvarna jer su Bajdenovi očigledni prioriteti ekonomska i socijalna politika na unutrašnjem političkom planu, što je na izvestan (ali bitno drugačiji) način, nastavak Trampove politike sadržane u sloganu „Amerika na prvom mestu”. Izlazak iz Avganistana je, u stvari, potvrda Trampovog sporazuma sa talibanima i uklapa se u stavljanje fokusa na unutrašnju transformaciju SAD. Od Trampa Bajden je nasledio i viđenje Kine kao strateškog konkurenta, pa i tu postoji više kontinuitet nego diskontinuitet. U narednom periodu videćemo u kom pravcu će se ova konkurencija odvijati.

EU sa svojom velikom ekonomskom snagom ima sopstvene probleme. Posle prvobitne katastrofalne reakcije na pandemiju, ona se nekako sabrala i dostigla značajan nivo vakcinisanosti. No, EU ima značajne probleme na unutrašnjem planu od kojih je najveći izazov održavanja ključnih vrednosti EU u svetlu „iliberalnih demokratija“, kako ih je nazvao Orban, u Poljskoj i Mađarskoj, čije vlade svojim otvorenim delovanjem dovode u pitanje samu suštinu EU.

Zapadni Balkan se jedva primećuje na fonu ovih krupnih potresa. On je mnogo manje važan nego što se nama čini. Države Zapadnog Balkana su ekonomski, demografski i geografski male i još uvek uronjene u prošlost i međusobne razmirice. Ako se tome doda neizgrađenost institucija, nivo korupcije i kriminala, te ozbiljno nazadovanje sa aspekta onih karakteristika koje čine društva demokratskim (po oceni bitnih međunarodnih instituta), postavlja se pitanje da li uopšte imaju stvarnu perspektivu članstva u Evropskoj uniji, bez obzira na formalno zaklinjanje da im je to cilj.  Dovoljno je podsetiti da se pre dve godine u opisu stanja u izveštaju Evropske komisije o Zapadnom Balkanu pojavila kategorija zarobljena država.

Bojim se da već dugo vremena političke elite na ovim prostorima svojim delovanjem čine sve da stvore predstavu o ovim prostorima kao mračnom mestu koje je jedino interesantno po mogućnosti stvaranja potencijalnih konflikata. Dobro je jedino što su nam i na tom planu mogućnosti iscrpljene tokom ratova 1990-ih. Ako nam je istinski cilj članstvo u EU, moramo se truditi da se pokažemo kao uzorne zemlje u svakom pogledu i uz to i dobre komšije jedni drugima. Jedino se u tom slučaju možemo, uz podršku i EU i SAD, vratiti na stvarni, a ne fingirani, put ka članstvu u Evropskoj uniji.

MONITOR: Kako kao profesor ekonomije i diplomata sa radnim iskustvom u Vašingtonu, vidite uticaj Kine? Predviđa se da će ona uskoro biti najjača svjetska ekonomija? Na osnovu kojih parametara bi to moglo biti i kako da ih čitamo?

VUJAČIĆ: Kineski dugogodišnji rast je impresivan. Normalno je da Kina kao zemlja sa ubedljivo najvećim stanovništvom i takvim rastom, u narednoj dekadi postane najveća svetska ekonomija merena nominalnim ukupnim BDP-om. Ona je to već sada, ako BDP računamo po kupovnoj moći. Kina nije toliko atipična kako se misli, jer se uklapa u Azijski model strategije rasta koji je već viđen. No, po nominalnom BDP-u po glavi stanovnika ona je još uvek tek na 73. mestu u svetu. Usput budi rečeno, po ovom parametru Kina je pretekla i Srbiju i Crnu Goru. Projekcije ukazuju da će Kina 2050. još uvek biti na polovini BDP-a po glavi stanovnika u SAD.

Ne bi trebalo zanemariti ni ozbiljne probleme sa kojima se Kina susreće. Na prvom mestu je to nejednkost koja je najveća u svetu. Paradokslano je da se to javlja pod vlašću komunističke partije. Drugo, Kina će se sudariti sa starenjem stanovništva, pa i njegovim ozbiljnim smanjenjem do kraja veka. Ovo je rezultat dugogodišnje „politike jednog deteta“. Takvi fenomeni nisu pogodni za ekonomski rast. Navedeno ne umanjuje dosadašnji ekonomski napredak Kine, ali ukazuje da se pred njom nalaze ozbiljni izazovi.

MONITOR: EU nije oduševljena kineskim prisustvom i uticajem na privrede zemalja Balkana, među kojima se ističe i Crna Gora, a još više Srbija. Novi kineski „Put svile“ nazvan Inicijativa „Pojas i put“, obuhvata i značajan broj zemalja članica EU. Neki to zovu „kineskim Maršalovim planom“, a drugi „dužničkom diplomatijom“… Koliko je velika razlika u stepenu i načinu kineskog prisustva ovdje i u zemljama EU? Kakva je budućnost te saradnje?

VUJAČIĆ: Kristijan Lagard koja je sada predsednica Evropske centralne banke, dok je još bila direktor MMF-a, pre par godina je upozoravala zemlje da vode računa o isplativosti projekata infrastrukture u okviru programa „Pojas i put“, te da su neke u ospasnosti da uđu u probleme otplate duga. Tada je nabrojala šest zemalja među kojima je bila i Crna Gora. Nisam sklon da zbog toga optužujem Kinu. Naši političari nose odgovornost za zaduživanje. Izgradnja infrastrukture se predstavlja kao vid ubrzanog razvoja.  Kad bi samo zidanje puteva vodilo brzom razvoju, sve bi zemlje bile razvijene, jer je u današnje vreme gradnja puteva prilično jednostavna.

Ono na čemu bi trebalo da insistiraju vlasti sa ovih prostora  je da prisustvo ekonomskih subjekata iz bilo koje zemje sveta, pa i Kine, bude u skladu sa dobrom praksom EU u svakom pogledu, od tendera do ekoloških kriterija. Očigledno je da oni to ne rade, a to je dugoročno kontraproduktivno.

MONITOR: Hoće li povratak talibana u Avganistanu promijeniti ili potvrditi odnose globalnih sila?

VUJAČIĆ: Avganistan neće promeniti globalne odnose sem ukoliko ponovo postane baza za terorizam, u šta sumnjam. Nije lako obezbediti elementarne uslove za život posle tako dugotrajnog rata. To znači da će talibani morati da se mnogo više prilagode svetu ukoliko žele da uspostave dugoročnu vlast. To znači oslanjnaje na pomoć, kredite, devizne rezerve i još mnogo toga.

 

U krizi na Cetinju su učestvovale sve strane

MONITOR: U Srbiji se pojavila sintagma „srpski svijet“, kao novo-stara „etno-spoljnopolitička“ inicijativa. Bilo je dosta straha u vezi sa ovim događajima na Cetinju. Da li je moguće da posljedice sukoba na Cetinju dovedu do radikalnijih unutarpolitičkih, pravosudnih i diplomatskih izazova?

VUJAČIĆ: Ne znam šta znači „srpski svet“. Vidim da je jedna takva, po mišljenju mnogih, nesrećna, a po mom mišljenju i pretenciozna, floskula dovela do oštrih polemika i u Srbiji. Jedni u njoj vide nacionalizam i srpski hegemonizam, a drugi legitimnu zainteresovanost za položaj, prava i kulturni identitet pripadnika srpske nacionalnosti van Srbije,  koja ne bi trebalo da bude upitna.

Svakako nije dobro što se tom floskulom najglasnije oglašava Aleksandar Vulin poznat po svom konfrontirajućem i agresivnom maniru u raspravama o etnicitetu i tumačenju istorije koje često sam inicira. To što to ne bi trebalo da bude njegov posao u vladi Republike Srbije i što ga niko ne koriguje,  čini da se njegove izjave tumače kao stvarne Vučićeve poruke koje on ne želi da izgovori. To ne može da doprinese ničemu dobrom, a pogotovu ne Vučiću jer je njegova radikalska nacionalistička prošlost i učešće u politici 1990-ih godina naširoko poznata. Mislim da se cela javna polemika oko ove floskule ne vodi o njenom značenju, već se značenje izvlači iz biografije ličnosti koja je propoveda i objašnjava. Vulin je naknadno svojim izjavama dodatno doprineo negativnom tumačenju „srpskog sveta”.

Cela polemika oko ove floskule nam, međutim, govori nešto drugo. Govori nam o stanju u zemljama ovih prostora koje su, kao što sam rekao, uronjene u prošlost i međusobne razmirice, a i u okviru samih sebe jako polarizovane.  Sve će se iskoristiti za produbljivanje podela i raspaljivanje strasti jer na tome opstaju veći delovi političkih i drugih elita.

Slično se i desilo sa ustoličenjem na Cetinju, koje se srećom završilo bez tragičnih posledica. Ono što se dešavalo kroz vekove, da se laički  izrazim, ritual unapređenja jednog sveštenog lica na funkciju, pretvorilo se u krizu na ivici žestokog nasilja koje je moglo da dovede do veoma ozbiljnih posledica. U tome su učestvovale sve strane. Posebno je loše izgledalo organizovano dovođenja protivnika tog ustoličenja koji su se nasilnički ponašali. Još gore, stvorena je percepcija da predsednik Crne Gore podstiče nasilje. To urušava kredibilitet Crne Gore kao države.

 

SAD će na Balkanu podržavati napore EU iz drugog plana

MONITOR: Još se očekuje jasnija politika administracije Džozefa Bajdena prema zemljama Zapadnog Balkana, posebno prema nekim režimima i moćnim pojedincima, prije svega iz političke sfere. Šta bi moglo da se očekuje?

VUJAČIĆ: Očekujem povratak na ranije utvrđenu politiku podrške rukovodećoj ulozi Evropske unije na prostoru na kome se nalaze zemlje  koje imaju aspiracije ka članstvu u EU. Cilj Bajdenove administracije je ponovno uspostavljanje čvrstih veza sa EU koje su u vreme Trampa bile narušene. SAD će podržavati napore EU iz drugog plana, a njihovu nešto veću ulogu očekujem u pregovorima između Beograda i Prištine, iz razloga što imaju daleko veći uticaj na albansku stranu. Predviđam da će se to manifestovati vrlo brzo u nagovaranju Kurtija da zauzme konstruktivniji stav prema ovim pregovorima.

 

Crkve su na našim prostorima previše prisutne u politici

MONITOR: Da li dugo oslanjanje političkih partija i lidera u našem regionu  na dominantne crkve ili namjere da se stvore nove državne crkve (u etno-filetističkoj tradiciji Pravoslavlja), govore i o nemoći politike koja ne može bez „saveza trona i oltara“?

VUJAČIĆ: Mislim da su crkve na ovim prostorima isuviše prisutne u politici, a kad to kažem ne mislim samo na SPC i ne mislim samo na Crnu Goru, već i na sve prostore bivše Jugoslavije. Trebalo bi da su naše državnosti i nacije zasnovane na nečemu drugom, a ne na pripadnosti konfesijama. Politika indentiteta u ektremnom obliku je i dovela do krvavog raspada Jugoslavije. Trebalo je da iz toga nešto naučimo. Svega smo se nagledali sem izgradnje identiteta na osnovu tolerancije, dijaloga i uvažavanja drugoga.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo