Povežite se sa nama

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORKA MANS-A: Podmetanja su dokaz njihovog straha

Objavljeno prije

na

VANJA-CALOVIC

MONITOR: Uhapšen je Safet Kalić, zbog kog su vas hapsili, jer je tužilaštvu bilo važnije ko je pustio snimak Kalićeve svadbe, nego ono o čemu je snimak svjedočio – sprezi organizovanog kriminala i vlasti. Kako to da hapse ovdašnje ,,ugledne biznismene” a nema odgovornosti za one koji su ih štitili?
ĆALOVIĆ: Kalić je bio poslovni partner ove vlasti koja mu je obezbjeđivala povoljne kredite tvrdeći da to radi zbog razvoja sjevera. Krediti su vraćani tako što je Kalić upumpavao ogroman keš preko povezanih firmi i prebacivao ga na račun državnog trezora. To upućuje na zaključak da su mu državne institucije omogućavale da pere novac stečen iz kriminalnih djelatnosti preko transakcija sa državnim budžetom. Još ne postoji spremnost da se istraže Kalićevi pomagači iz samog državnog vrha, što potvrđuje i optužnica koja za pranje novca tereti isključivo Kalića, njegovog brata i suprugu.

Kada je MANS objavio snimak svadbe Safeta Kalića, na kojoj su, pored Šarića, bili šefovi organizovanih kriminalnih grupa iz regiona, zajedno sa visokim funkcionerima obavještajne službe, državni organi su hapsili i prisluškivali nas, pokušavajući da nas ućutkaju. Tako su nas označili kao mete ne samo Kaliću i Šariću, već i kriminalizovanom dijelu obavještajne službe. MANS je već duže na ,,tapetu” državne bezbijednosti, ne samo zbog tog snimka, već i zbog istraga o značajnoj imovini koju pojedini obavještajci posjeduju a koja se ne može opravdati redovnim prihodima i legalno stečenim novcem.

Zloglasna ANB je ustvrdila da su njeni visoki funkcioneri slavili sa „naivnim” kriminalcima po zadatku. Time su uvrijedili zdrav razum svakog pojedinca i isprovocirali kako kolege u regionu, tako i međunarodnu zajednicu. Tek nakon toga, raspisana je potjernica za Kalićem, ali je, gle čuda, on uspio da pobjegne prije hapšenja. To je pokazalo dvoličnost i javne i tajne policije, koje su pratile i prisluškivale nas, dok su njihovi službenici očigledno upozorili Kalića da na vrijeme napusti zemlju.

Kalić se rugao državi i za to nije snosio nikakve posljedice. Sjetite se kako je njegova kriminalna grupa zabranila policiji da izvrši raciju u hotelu Turjak. Državne institucije su se povukle i zataškale slučaj.

Snažna je veza pojedinaca iz izvršne vlasti i šefova podzemlja koje urušavaju kako vladavinu prava, tako i bezbjednost građana. Zbog toga se optužnice podižu tek nakon pritiska međunarodne zajednice, a i u tim slučajevima, kriminalci često uspijevaju da izbjegnu pravdu zahvaljujući „slučajnim”, proceduralnim propustima tužilaštva, za koje niko ne snosi odgovornost. Ne bi me iznenadilo da tako bude i u slučaju Kalića.

MONITOR: Stigao je Izvještaj EK. U ključnim poglavljima nema napretka. Iznenađuju li vas nalazi Brisela?
ĆALOVIĆ: Ni najmanje nisam iznenađena Izvještajem. U njemu se ukazuje na one probleme koje smo mi potencirali: brojne izborne neregularnosti i zloupotrebe javnih fondova u partijske svrhe, nedostatak rezultata u borbi protiv korupcije, posebno na visokom nivou, ali i probleme u oblasti procesuiranja organizovanog kriminala. Pominjanje klauzule koja podrazumijeva zamrzavanje pregovora pokazuju da EU više neće tolerisati demagogiju umjesto konkretnih rezultata u poglavljima 23 i 24.

Ukoliko vlast nastavi da manipulacijama maskira izostanak reformi, izvjesno je da će doći do zamrzavanja pregovora. Ne samo zbog toga što EU neće ponoviti grešku da primi nove članice koje nisu riješile problem korupcije, već i zbog interesa zemalja EU čije budžete i bezbjednost ozbiljno ugrožava organizovani kriminal koji je povezan sa crnogorskom vlašću i u našoj državi uživa imunitet.

MONITOR: Kako komentarišete Đukanovićevu izjavu da i mi možemo prekinuti pregovore sa Evropom?
ĆALOVIĆ: Tom izjavom Đukanović pokušava da kupi vrijeme i izbjegne sprovođenje reformi koje se odnose na poglavlja 23 i 24. Implementacija tih reformi značila bi za Đukanovića odricanje svih poluga moći koje njegov režim održavaju na vlasti više od dvije decenije, ali i značajnu nelagodu među kriminalnom krugovima koji više ne bi mogli da uživaju zaštitu države. Pominjanje kriminalizacije nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera, obračuna sa korupcijom na visokom nivou, ali i zahtjev da se istraže izborne neregularnosti, a da pojedinci krivično i politički odgovaraju, su unervozili Đukanovića, jer je to baza na kojoj počiva njegov režim. To je njegov pokušaj da ucijeni EU, ali sam sigurna da je i sam svjestan da bi odustajanje od procesa integracija neminovno dovelo do pogoršanja odnosa sa zapadnim silama, a time vjerovatno i njegovog političkog kraja ili izolacije Crne Gore. Mislim da je i Đukanović svjestan da je to samo jeftini blef, koji svakako dodatno pogoršava njegov imidž u evropskim prestonicama.

MONITOR: Konačno smo dobili VD tužioca. Mislite da će on moći da se uhvati u koštac sa slučajevima poput Snimka, Telekoma i ostalih afera koje vode do vrha vlasti?
ĆALOVIĆ: Tužilaštvo se do sada ponašalo kao partijska mašinerija. Više je vodilo računa o zaštiti interesa kriminalaca, pa i šefova organizovanih kriminalnih grupa, dok je progonilo one koji su prijavljivali korupciju i kriminal.

Prema zvaničnim podacima, MANS je prijavio deset puta više slučajeva korupcije nego cijela Uprava policije i sva državna administracija zajedno, pa očekujemo da će novi VDT biti spreman da sa nama uspostavi partnerski odnos, ukoliko je zainteresovan da od tužilaštva napravi instituciju koja radi po zakonu, u korist građana i države. Njemu će biti potrebno vrijeme da raščisti višedecenijski javašluk i utvrdi nezakonitosti u radu državnih tužilaca, ali očekujemo da će u razumnom roku pokazati otklon od dosadašnje prakse. I da to ne bude izgovor za nepostupanje u onim predmetima u kojima vrlo brzo može doći do zastare krivičnog gonjenja.

Afera Snimak je pokazala da je politička korupcija organizovana na najvišim nivoima vlasti, pa vjerujemo da novi VDT ne bi ostao dugo na toj funkciji ukoliko bi se usudio da na profesionalan način tretira te predmete. Ipak, procesuiranje izbornih zloupotreba se jasno zahtijeva u Izvještaju EK i zato će od rada VDT-a u velikoj mjeri zavisiti napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija. MANS je spreman na aktivnu saradnju sa tužilaštvom, sa svim dokazima koje posjedujemo

MONITOR: MANS je prijavio veliki broj neregularnosti i zloupotreba tokom posljednjih izbora. Očekujete li da će to biti sada procesuirano?
ĆALOVIĆ: Umjesto adekvatnog odgovora institucija na prijavljene neregularnosti, državno tužilaštvo je istraživalo nas koji smo ih otkrivali. Državna izborna komisija nije sankcionisala ni jedno kršenje zakona, a tužilaštvo je procesuiralo samo jedan ozbiljniji slučaj, slučaj Pljevlja, i to izbjegavajući da zahtijeva odgovornost svih koji su bili uključeni u kupovinu glasova kroz socijalnu pomoć.

Na osnovu dokumentacije koju smo dobili od nadležnih državnih organa, zaključili smo da su i na posljednjim lokalnim izborima državni fondovi zloupotrebljavani u partijske svrhe.

Uoči lokalnih izbora MANS je analizirao i biračke spiskove i sproveo terensku kontrolu. Podaci su potvrdili da su hiljade birača morale biti brisane iz Centralnog biračkog spiska, posebno onih koji decenijama žive u inostranstvu i prema važećim zakonskim rješenjima ne bi smjeli imati pravo glasa u Crnoj Gori.

Ima mnogo preminulih koji nisu izbrisani iz spiska, pa se postavlja pitanje da li je neko umjesto njih glasao. Ima i mnogo onih sa gotovo identičnim ličnim podacima, a u nekim slučajevima nesporno je riječ o duplim upisima istih birača. Iako su nadležni organi tvrdili da je crnogorski birački spisak ,,beskrajno čist”, jedan broj lica, koja su u našim prethodnim analizama označena kao dupli birači, su izbrisana iz poslednje verzije registra birača što je za pohvalu. Međutim taj spisak još ima mnogo propusta, uključujući i nezakonito oduzimanje prava glasa pojedinim biračima.

Naši posmatrači su na dan izbora registrovali preko 840 nepravilnosti na biračkim mjestima na kojima je pravo glasa imalo preko 80 posto ukupnog broja birača.

Na većini biračkih mjesta na kojima su registrovane najteže povrede Zakona, najbolje rezultate ostvarila je upravo vladajuća partija. To potvrđuje da je ova vlast izabrana zahvaljujući pritiscima, zastrašivanjima, kupovini glasova i flagrantnom kršenju niza zakona.

Za njih bi gubitak vlasti značio i gubitak nezakonito stečenog bogastva, a mnogi bi završili u zatvoru. Sigurna sam da će vrh vlasti aktivno opstruirati procesuiranje izbornih zloupotreba i da će to ostati jedan od ključnih problema u procesu evropskih integracija.

MONITOR: Nakon izbora postali ste meta Informera, što je bio jedan od najprljavijih obračuna sa kritičarima vlasti. Opet ste na naslovnicama tog tabloida.
ĆALOVIĆ: Bolesne montaže i do sada nezabilježena prljava kampanja koju vode protiv mene je najbolji dokaz da rad MANS-a ima efekta i da nas se plaše korumpirane i kriminalne strukture.

Ponosna sam što su tu kampanju osudile sve zdrave snage u crnogorskom društvu, ali i Evropska komisija, Evropski parlament, ambasade SAD i drugih država, Savjet Evrope, OEBS, UN, mnoge međunarodne organizacije i kolege iz regiona. To pokazuje da oni cijene naš rad i rezultate koje postižemo, uprkos svim pritiscima, prijetnjama, zastrašivanjima, hapšenjima i podmetanjima.

Cilj tih monstruoznih podmetačina je ne samo da MANS prestane da radi svoj posao, već i da se zastraše i svi drugi koji se usuđuju da ukažu na korupciju i organizovani kriminal, jer svako od njih može postati meta slične prljave kampanje. Poručujem im još jednom da me neće slomiti, šta god mi podmetali, sve dok živim i dišem. MANS će nastaviti da se bori za vladavinu prava, slobodnu i demokratsku Crnu Goru, a takav cilj je vrijedan svake žrtve, pa i života.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Danas se bar ima šta popravljati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gore je sretna država jer je, bez nasilja, uspjela da od kriminalne vlasti otrgne državu koja je i sama bila kriminalac

 

Sadašnja društveno-politička situacija u Crnoj Gori daleko je povoljnija nego što je bila prije godinu dana, kaže u razgovoru za Monitor Blagoje Grahovac.

MONITOR:  Mnogi se neće složiti sa Vašom ocjenom?

GRAHOVAC:  Naravno da neće, jer većina građana ili nije htjela, ili nije bila u stanju da vidi stvarno stanje u kojem se Crna Gora nalazila. Godinama  upozoravam da je u našoj zemlji dio građana obuzet srpskim klerofašizmom, u čijoj osnovi je srpski nacionalizam, dok je nemali broj građana obuzet crnogorskim neofašizmom, u čijoj osnovi su korupcija i kriminal. DF je pretežno politički subjekat onog prvog, dok je DPS politički subjekat onog drugog. Prvi ima uobličenu institucionalnu formu, onaj drugi je kapilaran, pa ga je  teže i prepoznati i rješavati.

MONITOR: Kakav je njihov međusobni odnos?

GRAHOVAC: Oni su nemilosrdni u međusobnom optuživanju. Ono što jedni o drugima govore ili je potpuno ili je približno tačno. Čak su i istorijske činjenice – one u kojima jedni negiraju Crnu Goru da bi veličali Srbiju, dok drugi veličaju Crnu Goru a za mnogo šta okrivljuju Srbiju – takođe tačne, ali su izvučene iz istorijskog konteksta, te i jedni, i drugi ističu što njima odgovara. To što rade olakšano im je zbog viška međusobne crnogorsko-srpske sličnosti! Srpsko-crnogorske svađe zbog istorije su ušle u relikvijsku mitomaniju. Država Srbija i država Crna Gora, te Srbi i Crnogorci su kako istorijska konstanta, tako su i današnja realnost. Ko to ne shvata, taj je nacionalna i regionalna štetočina.

Na ,,eks-JU” prostoru, politika je postala biznis, pa ne treba da čudi nemilosrdna borba između DF-a i DPS-a, iako su oni krajem 20. vijeka ponikli u istom nacionalističkom inkubatoru. Časnih i moralnih a zavedenih pojedinaca ima i u jednoj, i u drugoj grupaciji, dok kod većine preovlađuje malograđanska sitnosopstvenička psihologija.

MONITOR:  Kako ocjenjujete rad Vlade u njenih prvih stotinu dana?

GRAHOVAC:  U pravu su i oni koji rad Vlade ocjenjuju veoma uspješnim, i oni koji smatraju da je ona neuspješna. Evo kako – Vlada  je u prvih  sto dana građanima Crne Gore učinila bjelodanim da je trodecenijska vlast DPS-a državu  pretvorila u državu-kriminalca. U tom periodu vlasnici privatne države  nisu krali, nego brutalno pljačkali. Biblijske su razmjere  njihovog nepočinstva.

To bi trebalo biti dovoljan argument  da građani nikada više svoju državu ne prepuste u ruke DPS-a, iako bi bilo dobro da se iz te partije sačuva onaj dio zdravog tkiva. A ima ga!

Nova vlast je nastavila mnogo grdnog što je radila i prethodna. Pomenimo samo partijsko zapošljavanje. Time se umnogome  relativizira odgovornost DPS-a i SD-a koji su radili to isto. Time je vulgarizovan  pojam ekspertske vlade, koja to u suštini i nije.

Zbog svega toga ne treba očajavati. Desiće se veoma brzo još dvije – tri promjene vlasti i tek onda ćemo moći reći da je Crna Gora na stabilnom putu građenja pravne države.

MONITOR:  Kako se promjena vlasti u Crnoj Gori odrazila na njen međunarodni položaj?

GRAHOVAC:  Sa olakšanjem je primljena činjenica da je u Crnoj Gori došlo do mirne smjene višedecenijske korumpirane vlasti. Ne treba, ipak, zanemariti da vrh DPS-a u značajnim institucijama međunarodne zajednice ima čitave čete lobista i  korumpiranih birokrata, a da se aktuelna vlast po mnogim pitanjima ponaša kao slon u staklenoj radnji.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR IVO GOLDŠTAJN, PROFESOR ISTORIJE, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Nismo se uspjeli suočiti sa prošlošću

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina postjugoslavenskih država nije dosegla zadovoljavajuće liberalnodemokratske standarde, pa je politika mogla i u 90-ima i danas uticati i utiče na povijesna objašnjenja. Politika, povijest i kolektivno pamćenje usko su povezani – objašnjenja o prošlim vremenima u službi su vladajućih politika i utoliko je suočavanje s prošlošću mnogo teže

 

MONITOR: Kao istoričaru, kako Vam se čine izazovi koje pred Vas i Vaše kolege danas stavlja ne samo vaša nauka, već i veoma složen i „subverzivan“ politički, društveni, ali i intelektualno-naučni kontekst, naročito u postjugoslovenskim državama, koji neprekidno „izazivaju“?

GOLDŠTAJN: Budući da je većina država nasljednica Jugoslavije rođena u

sukobu, u ratovima brutalnih dimenzija, korištenje memorije i nacionalističke mitologije za političke ciljeve i mobilizaciju bilo je od velike važnosti. Kako većina postjugoslavenskih država nije dosegla zadovoljavajuće liberalnodemokratske standarde, politika je mogla i u 90-ima i danas utjecati i utječe na povijesna objašnjenja. Politika, povijest i kolektivno pamćenje usko su povezani – objašnjenja o prošlim vremenima u službi su vladajućih politika i utoliko je suočavanje s prošlošću mnogo teže. Profesionalna bi historiografija trebala biti bavljenje prošlošću koje može pridonijeti smirivanju duhova, stišavanju pogubnih strasti i toliko potrebnom uozbiljenju dijaloga na političkoj razini. Da rezimiram – intelektualci, posebice historičari, obvezni su baviti se onim što se dogodilo. A to ne znači samo pripisivati krivicu drugima (toga je u posljednja tri desetljeća bilo više nego dovoljno), već kritički, dapače katarzično, baviti se odgovornošću i vlastite sredine. Nažalost, premalo mojih kolega to radi na način kako ja vidim da bi bilo poželjno. Neću ih ispričavati, ali za njihovo ponašanje postoje i razlozi na koje oni mogu malo ili nimalo utjecati.

MONITOR:  Bavili ste se teškim temama od kojih su neke  percipirane u javnom mnjenju tzv. regiona kao kontroverzne, a prije toga ste se dugo bavili hrvatskim srednjim vijekom. Koliko je važno poznavanje duže istorije nekog procesa, problema, društvene grupe ili naroda, za razumijevanje onoga po čemu smo u vezi sa tim procesima i pojavama, svjedoci kao savremenici?

GOLDŠTAJN:  Poznavanje srednjega vijeka ili nekih drugih ranijih razdoblja može pomoći, ali prvenstveno zbog toga što je ta osoba, proučavajući razdoblja i teme o kojima postoji vrlo malo izvora, naučila graditi svoje teze od krhotina, korak po korak. Kad se nađete u tematici 20. stoljeća, zapljusne vas gomila podataka, često je od pojedinih stabala teško vidjeti cjelinu šume. Mislim da mi je na taj način kao bivšem medievistu to snalaženje u temama nedavne prošlosti bilo utoliko olakšano.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ILIJA VUKČEVIĆ, PRIVREDNIK I STRUČNJAK ZA PORESKO PRAVO: Država lakše troši nego što zarađuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za tri mjeseca rada Vlade očigledno je da je fokus stavljen na smanjenje i kontrolu rashodne strane budžeta. I tu aktivnost treba podržati. Ono na šta se još uvijek čeka odgovor, a što predstavlja teži zadatak, jeste reforma poreskog sistema na način da isti proizvede više prihoda u budžetu

 

„Tri mjeseca su nedovoljna za iznošenje decidnih stavova, međutim daju prostor za određena razmišljanja. Ono što je neminovno je da se nova vlast, usljed užasnog stanja u javnim finansijama i cjelokupnom privrednom sistemu, susrela sa ogromnim brojem problema. Od njih nije mogla pobjeći već je bila primorana da donosi brze odluke. Dovoljno je pomenuti situacije sa Montenegroairlinesom ili zaduženje na Londonskoj berzi. Naravno, poslije bitke svi su generali i lako je pametovati da li je nešto moglo drugačije, za šta smo mi inače šampioni. Ono što je jasno je da su odluke morale biti donijete, što je i učinjeno, a vrijeme će pokazati njihove dugoročne efekte“, kaže u razgovoru za Monitor profesor Ilija Vukčević, doktor poreskog prava, direktor preduzeća Mermer AD i nekadašnji v.d. direktora Uprave za igre na sreću, odgovarajući na pitanje da li su se, promjenom vlasti u Crnoj Gori, promijenili i uslovi poslovanja, te kako ocjenjuje dosadašnje Vladine ekonomske poteze?

VUKČEVIĆ: Osim tih neizbježnih odluka, Vlada je ušla u redefinisanje nekih veoma složenih i osjetljivih ekonomskih pitanja. Kao primjer možemo uzeti povećanje minimalne zarade. Treba istaći da je, načelno, riječ o dobrom potezu jer crnogorski minimalac spada u grupu najnižih na svijetu. Međutim, postavlja se pitanje da li su donosioci ovako brze odluke vodili računa o svim njenim konsekvencama: isključenje privrednika koji, kao jedan od partnera kroz Socijalni savjet na osnovu važećih propisa, moraju učestvovati u postupku ovih izmjena; Predmetno povećanje zarade bi imalo daleko veći efekat ukoliko bi bilo praćeno smanjenjem fiskalnog opterećenja ličnih primanja oko čega tek treba da započnu pregovori sa poslodavcima; itd.

Dakle, ova tri mjeseca donijela su značajan broj važnih ekonomskih mjera koje karakteriše povišen nivo hazarda te nam ostaje da se nadamo što boljim rezultatima.

MONITOR: Da li su Vas iznenadili izvještaji o lošem stanju u dijelu državnih preduzeća?

VUKČEVIĆ: Loše stanje u mnogim od privrednih društava u većinskom vlasništvu države je nešto što se već duži vremenski period naslućivalo, dok sada samo dobija precizne konture izražene negativnim ciframa. Pogrešno rukovođenje proizašlo iz političkog kadriranja menadžmenta, uz korišćenje ovih subjekata za zapošljavanje politički podobnih građana, neminovno ih je vuklo u loš scenario.

Iskreno, uopšte ne zavidim licima koja sada moraju da rješavaju godinama nagomilane probleme jer ne postoje popularna rješenja za ogromna dugovanja ili višak zaposlenih radnika. Svaki mogući potez nosi sa sobom negativne konsekvence. Kao primjer može poslužiti rješavanje pitanja viška zaposlenih.

Sa jedne strane, ukoliko se krene sa otpuštanjem radnika – oni su zaštićeni kolektivnim ugovorima koji im omogućavaju velike otpremnine pa je država suočena sa paradoksalnom situacijom da, i pored zatečenog katastrofalnog stanja u privrednom subjektu, mora izdvojiti dodatna sredstva da bi se oslobodila istih onih koji su ga doveli u ovo stanje. Sa druge strane, kao što je to učinjeno sa Montenegroairlinesom, moguće je privredno društvo uvesti u stečaj i na taj se način osloboditi viška zaposlenih bez plaćanja otpremnina. Međutim, na taj način se pravi socijalni problem.

Ovo je dovoljan primjer kompleksnosti dubioza sa kojima će se nova vlast suočiti i pokazuje da ne postoje rješenja sa kojima će sve zainteresovane strane biti ni približno zadovoljne.

MONITOR: Svjedoci smo kako imenovanja u sektoru bezbjednosti „potpale vatru“. Zašto takvih varnica nemamo kad je privreda u pitanju – imenovanja čelnih ljudi nove državne avio-kompanije prošla su, praktično, bez bilo kakvih reakcija?

VUKČEVIĆ: Na neki način to može biti razumljivo, pošto je na proteklim izborima došlo do tektonskih političkih i društvenih promjena, pa su logični prioriteti reforma sektora bezbjednosti i pratećih institucija u kojima su se nalazili centri moći koji izlaze iz okvira svojih ustavnih nadlažnosti. Ipak, mora se primijetiti da postupak imenovanja u sektoru javnih finansija i privrednih društava u vlasništvu države može i mora da bude brži.

Već više od mjesec dana nemamo makar vršioca dužnosti novoformirane Uprave prihoda koja je objedinila Poresku upravu i Upravu za igre na sreću. A riječ je o jednoj od najvažnijih institucija u svakoj državi koja predstavlja srce cjelokupnog krvotoka javnih finansija.

Potreba za što bržim rješenjima ovakvih pitanja su dodatno pojačana činjenicom da po svojoj strukturi takav tip institucija ima veoma kompleksan i inertan sistem, te je za ozbiljne reforme potrebno dosta vremena. Često i više godina. Stoga je imperativ što skorije imenovanje rukovodilaca koje bi značilo konačan izlazak iz trenutnog statusa quo.

MONITOR: Dok Vlada priprema budžet, kao neko ko je svojevremeno „iznutra“ moga da posmatra taj sistem, imate li sugestiju: da li je efikasnije jačati javne finansije uštedama na strani rashoda ili aktivnijim prikupljanjem državnih prihoda?

VUKČEVIĆ: Smatram ovo pitanje krucijalnim u razumijevanju pravaca reforme sistema javnih finansija. Riječ je o dvije strane iste medalje koje je nemoguće razdvojiti ukoliko se želi postići uspjeh.

Ono što je za prva tri mjeseca rada Vlade očigledno je da je fokus stavljen na smanjenje i kontrolu rashodne strane budžeta. Tu aktivnost treba čvrsto podržati jer su javna sredstva godinama trošena često nenamjenski i uz mnogo zloupotreba, pa će se suzbijanje takvih pojava pozitivno odraziti na budžet. U smislu da će u njemu ostajati više sredstava koja je moguće utrošiti na kvalitetniji način.

Sa druge strane, ono na šta se još uvijek čeka odgovor, a što predstavlja teži zadatak, jeste reforma poreskog sistema na način da isti proizvede više prihoda u budžetu. To će biti daleko zahtjevniji ispit za čije rješenje će biti neophodno neuporedivo više znanja, rada i vremena. Ta reforma će morati da se odvija na dva paralelna kolosjeka i podrazumijevaće unaprjeđenje institucionalne infrastrukture koja je zadužena za naplatu prihoda, kao i uvođenje fiskalnih mjera sa ciljem „krpljenja rupa“ u postojećim poreskim oblicima, kao i uvođenje novih poreskih mehanizama.

MONITOR: Razgovarali smo, prije nekog vremena, o of-šor poslovanju kao modelu da se izbjegne plaćanje poreza i prikrije identitet stvarnih vlasnika firmi i nekretnina u Crnoj Gori. Da li se nešto u međuvremenu promijenilo, što se tiče prakse i zakonske regulative? 

VUKČEVIĆ: Na ovom polju je učinjeno jako malo, ili skoro pa ništa. Kao primjer navešću za sada neispunjenu obavezu da se u okviru Poreske uprave, sada Uprave prihoda, osnuje Registar stvarnih vlasnika – fizičkih lica koje imaju u svojini ili kontrolišu klijenta, odnosno u čije ime se vrši transakcija ili uspostavlja poslovni odnos… Odnosno osoba koje vrše stvarnu kontrolu nad pravnim licem, privrednim društvom, stranim trustom, stranom institucijom ili sličnim subjektom stranog prava. Taj Registar je u suštini elektronska baza podataka u kojoj se čuvaju podaci o stvarnim vlasnicima radi obezbjeđivanja transparentnosti vlasničkih struktura i sprovođenja mjera za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, a koje mogu biti i od velike koristi za sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza putem raznih off-shore mehanizama.

MONITOR: Kako gledate na inicijative iz opozicionih redova o smanjenju PDV-a dijelu privrede i istovremeno, recimo, uvođenju dječijeg dodatka za svu populaciju te starosne dobi?

VUKČEVIĆ: Jasno je da se privreda i građani ne nalaze u zavidnoj ekonomskoj situaciji te da su neophodne mjere za poboljšanje ukupne ekonomsko-socijlne sfere. Međutim, postavlja se pitanje koji su realni kapaciteti za povlačenje takvih poteza u ovom momentu. Svakako da će najveći dio javnosti pozitivno ocijeniti uvođenje dječijeg dodatka ili (opozicione) zahtjeve za smanjenje stope PDV-a, ali za uspjeh svake sistemske mjere osnovna pretpostavka je njena dugoročna održivost.

MONITOR: Postavlja se, dakle, pitanje da li su ove mjere održive shodno stanju u javnim finansijama?

VUKČEVIĆ: Suštinsko je pitanje da li postoji dugoročni potencijal da budžetski sistem izdrži navedene mjere. Samo oni koji sjede u institucijama mogu imati pravu sliku o toj dilemi, pa se nadamo da su donijete odluke rezultat valjanih analiza te utemeljene na održivim pretpostavkama. Sa druge strane, neminovno je da se moraju ubrzati reforme u sistemu prikupljanja prihoda jer bez takvih zahvata mjere poput zaduživanja su palijativnog karaktera i samo daju mogućnost kupovine vremena dok se ne izvrše dugoročne promjene sistema.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo