Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Važno se dvorifikovati

Objavljeno prije

na

Šteta što nemamo škole za savjetnike. Posao je lijep i perspektivan. Kad jednom postaneš savjetnik predsjednika vlade, države ili parlamenta- poslije je lako. Sa mjesta savjetnika ide se u ambasadore, ministre, pomoćnike ministra ili direktore, a ako nema đe da se šefuje, opet te vrate na mjesto savjetnika. I tako do penzije.

Ako imaš sreće ko Srđan Kusovac, glavni i odgovorni urednik Pobjede i nekadašnji savjetnik Mila Đukanovića za medije, šef ti je toliko pametan da ne moraš ni da ga savjetuješ. A primaš platu. ,,Đukanoviću nijesu trebali savjetnici u klasičnom smislu”, pojasnio je nedavno Kusovac. Ostalo je nejasno što se onda iz budžeta tolko para izdvaja za savjetnike. Tri predsjednika ukupno imaju 23 savjetnika koji im pomažu oko ekonomije, vladavine prava i političkih pitanja.

SAVJETNICI MINISTRI: U novoizabranoj Vladi troje je Đukanovićevih savjetnika. Slavica Milačić, dugogodišnja glavna savjetnica premijera

za politička pitanja, izabrana je za sekretarku za evropske integracije u novoformiranom Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija.

Ministar spoljnih poslova Milan Roćen bio je do 2006. slavni, dugogodišnji savjetnik premijera. Roćen, koji je profesionalnu karijeru započeo kao novinar daleke 1976. godine, postao je 1997. godine spoljnopolitički savjetnik Đukanovića, a 2003. godine napredovao u njegovog glavnog političkog savjetnika. Karijeru savjetnika prekidao je zbog ambasadorovanja u Rusiji. Savjetnik Đukanovića postao je po povratku sa mjesta ministra-savjetnika za politička pitanja u Ambasadi SRJ u Moskvi gdje je bio 1993. i 1994.

I Igor Lukšić se pekao za premijera kao Đukanovićev savjetnik. On je 2003. godine savjetovao Đukanovića kako da se odnosi sa javnošću. Oj-ha. Prethodno je radio u DPS-u kao savjetnik za međunarodne odnose, bio sekretar u Ministarstvu inostranih poslova i poslanik u Skupštini Srbije i Crne Gore. Nakon samo nekoliko mjeseci na mjestu Đukanovićevog savjetnika Lukšić je postao zamjenik ministra spoljnih poslova SCG, a već sljedeće godine i ministar finansija.

U novu Vladu Lukšić je sa sobom poveo i svog savjetnika. Novi ministar finansija Milorad Katnić, bio je Lukšićev savjetnik u Ministarstvu finansija.

Lukšić je zadržao većinu Đukanovićevih savjetnika. U nasljedstvo mu ostaju: Srđan Spaić, Aleksandar Tičić, Andrijana Vukotić i Olivera Đukanović.

Premijerov savjetnik za kulturu Pavle Goranović ovih dana izabran je za direktora Zavoda za školstvo. Na to mjesto predložio ga je ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović. Petar Ivanović, direktor Agencije za promociju investicija i Đukanovićev glavni ekonomski savjetnik ne pominje se kao dio Lukšićevog tima.

NAGRADE I KAZNE: Đukanovićev savjetnik početkom 2000. godine bio je i Miodrag Vuković. Njega je poslije savjetovanja vrnulo u parlament. Đukanovićevi savjetnici osim u ministre najčešće odlaze u diplomatiju. Tako je Vojin Vlahović, Đukanovićev doskorašnji savjetnik za ekonomske odnose sa inostranstvom koji je u Đukanovićev kabinet ušao iz Vektre, izabran za ambasadora u Rimu. Vlahovića javnost posebno pamti kao sekretara u Savjetu za privatizaciju kada se to tijelo u medijima najviše pominjalo zbog raznih privatizacionih afera.

Za ambasadora u Švajcarskoj sa mjesta savjetnika premijera izabran je i Milomir Mihaljević. U amabsadore je otišao i Aleksandar Eraković, bivši Đukanovićev savjetnik za medije, kao i kum Goran Sito Rakočević, nekadašnji savjetnik premijera i predsjednika države. Rakočević se posebno istakao u rukovođenju Televizijom Crne Gore, gdje je ostavio enormne gubitke i ogroman višak zaposlenih.

Rakočevića je skoro tužila Prva banka, odnosno premijerov brat Aco Đukanović zbog zloupotrebe službenog položaja. Premijerov savjetnik koji sa Đukanovićem nije ostao u dobrim odnosima je Ratko Knežević. On godinama kuma Mila uredno označava kao šefa mafije.

Tridesetdevetogodiši Goran Žugić, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Đukanovića, tada predsjednika Crne Gore ubijen je 31. maja 2000. godine ispred svog stana u Podgorici. Važio je za jednog od najbližih i najpouzdanijih Đukanovićevih saradnika.

Neki od Đukanovićevih savjetnika završili su u zatvoru. Američki biznismen i profesor Steve Hanke, poznat kao idejni tvorac dvovalutnog monetarnog sistema u Crnoj Gori, uhapšen je u Baltimoru zbog sumnje da je pronevjerio 1,5 miliona dolara.

VUJANOVIĆEVA KATEDRA: Predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića ovih dana napustio je dugogodišnji savjetnik za bezbijednost Vuk Bošković. Vujanović je Boškovića razriješio dužnosti “zbog prelaska na novu dužnost”. Kuda ide Bošković, ne zna se. Zamijenio ga je Vladimir Vučinić, dosadašnji treći sekretar Stalne misije Crne Gore pri Evropskoj uniji.

Vujanovićev savjetnički tim broji dosta univerzitetskih i prosvjetnih radnika. Vujanovićev savjetnik za spoljne poslove i međunarodne poslove je Dragiša Burzan, profesor, nekadašnji ministar inostranih poslova i ambasador. Vujanovićeva savjetnica za oblast ljudskih prava i manjina je Sonja Tomović Šundić, dekanica Fakulteta političkih nauka.

Šefica protokola kod Vujanovića je Ranka Mitrović, profesorica engleskog jezika, a savjetnica za odnose sa javnošću je Zagorka Rabrenović, nekadašnja novinarka i profesorica bjelopoljske gimnazije.

Nego, Vujanović nije uvijek birao savjetnike po broju diploma. Svojevremeno ga je savjetovao Vojin Lazarević, visoki funkcioner i jedan od finansijera Narodne stranke. Lazarevićev EFT bio je glavni partner Crne Gore, ekskluzivni uvoznik električne energije. Nakon odlaska iz Vujanovićevog kabineta Lazarević je otišao u London i u posjed uknjižio dio firme koja na Balkanu okreće stotine miliona eura.

MLADI PARLAMENTARCI: Savjetnici Ranka Krivokapića većinom su mlađi, sa svježim diplomama. Dok Vujanovića savjetuju profesori, Krivokapića sjetuju asistenti. Savjetnica za oblast vladavine prava kod predsjednika parlamenta je Jelena Popović, asistentkinja na Pravnom fakultetu. Prethodno ga je savjetovao Dražen Cerović, asistent na istom fakultetu, sada prodekan za nastavu.

Krivokapić je za šefa kabineta izabrao Ivana Vujovića , bivšeg potpredsjednika Mladih liberala i sekretara Građanske partije.

Krivokapić ima i posebno radno mjesto ,,savjetnik za kulturu i slobodnu javnost” koje pokriva Andrej Nikolaidis, književnik i nekadašnji novinar Monitora.

Nema pravila – novinari, književnici, tek svršeni studenti, biznismeni, kumovi. Važno se dvorifikovati.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

FILOZOFIJA,  ISTORIJA,  GEOGRAFIJA, KROJENJE PO ŽELJI: Društvo bez znanja – ptica u kavezu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U osnovnim školama, u kojima je sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama  kojom se  planira  smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze gimnazije

 

,,Građanski neobrazovana radnička klasa je prečica ka fašizmu”, zaključak je jednog maturanta Gimnazije Slobodan Škerović na debati o ukidanju društvene grupe predmeta u stručnim školama.

U osnovnim crnogorskim školama, u kojima je već sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Tako sada učenici, umjesto od šestog, tek od sedmog razreda pohađaju časove geografije, dva puta sedmično. Učenici devetog razreda imaju tek jedan čas istorije i jedan čas geografije nedjeljno. Iz Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta strahuju od rezultata ove reforme. Razloga za to je više. Materija koja se do sada izučavala u okviru četiri školske godine, raspoređena je na tri. Posljedice ove prakse, osim izgubljene norme časova profesora opšteobrazovnih predmeta, koji su prinuđeni da drže nastavu u više obrazovnih ustanova, su zbunjeni učenici, koji su usljed nedostatka vremena lišeni sposobnosti donošenja temeljnih sudova koji se tiču oblasti nacionalne istorije i geografije.

Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama kojom se  planira smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze  gimnazije. Naši izvori nezvanično tvrde da bi mogao da bude ukinut predmet etika u srednjoj medicinskoj školi.  Pokušali smo da to provjerimo,  ali do zaključenja ovog broja Monitora iz Ministarstva prosvjete i Centra za stručno obrazovanje nisu odgovorili na naše pozive.

Profesorica filozofije u Gimnaziji Slobodan Škerović Jasminka Milošević, da bi se shvatila suština obrazovanja, podsjeća na obrazovni  put poslastičara u Francuskoj: ,,Da bi čovjek postao poslastičar, osim stručnih predmeta koji su neophodni za ovu struku, dužan je da poznaje likovnu umjetnost. Tako kažu Francuzi, a znamo koliko je nadaleko poznata njihova kuhinja”.

Jasminka Milošević smatra da su predmeti poput filozofije, etike i logike diskriminisani već godinama. Filozofija se izučava samo u četvrtom razredu u gimnazijama, ali ne i u srednjim stručnim školama, gdje je, kako kaže, samo u naznakama. Etika i logika postoje samo kao izborni predmeti. Jasminka Milošević kaže da je etika je nezaobilazna iz više razloga: ,,Ona omogućava slobodan razvoj moralnog karaktera, razvija svijest o odgovornosti, opštem dobru i mogućnosti da se lični ciljevi usaglase sa opštim ciljevima. Često je čvrsto vezana za pravo i politiku, pa je to razlog više da bude zastupljena u svim školama. Svijet u kome živimo ubrzano se mijenja u naučnom, tehnološkom i geopolitičkom smislu. Kako će se pojedinac u njemu orijentisati, kako će moći da se prilagođava tim promjenama, bez etičkih orijentira”?

Profesorica  Milošević upozorava da se, posle niza godina bez logike kao obaveznog predmeta, pokazalo da učenici nisu u stanju da razlikuju riječ od pojma, sud od zaključka kao ni da razaznaju logičke greške. Na pitanje zašto je logika od značaja za svakog građana, Jasminka citira Gaja Petrovića, jednog od najvećih autoriteta u toj oblasti: ,,Kao filozofska disciplina koja proučava oblike valjane misli logika ima izvanredno značenje za sve one vrste čovjekove djelatnosti u koje je uključena njegova misao i u kojima je važno da njegova misao bude valjana. Mišljenje je komponenta svake ljudske djelatnosti. Kada razgovaramo sa prijateljem ili kada okopavamo vrt, u svakom trenutku kada ma što učinimo, važno je valjano misliti”.

U izjavi za Monitor ona podsjeća da je u saradnji sa kolegenicama, Ministarstvu prosvjete svojevremeno slala primjedbe na reformu gimnazija. U toj primjedbi navodi se: ,,Naime, jedan od najvažnijih ciljeva reforme jeste osamostaljivanje učenika za samostalno učenje. Nijedan predmet, pored filozofije i etike, ne može više doprinijeti pripremanju učenika za samostalno mišljenje i učenje, od logike. Nejasno je zbog čega se uopšte traži uvođenje obaveznih predmeta isključivo iz oblasti prirodnih nauka? Jak argument protiv toga je činjenica da naši učenici veoma rijetko biraju izborne predmete iz ovih oblasti – grupe uglavnom nemaju više od pet, šest učenika. Nasuprot tome, izborni predmeti iz oblasti filozofije, psihologije i sociologije su među najpopularnijim. U grupama iz etike kod nas često bude i četrdesetak učenika.” Jasminka  Milošević kaže da su u primjedbi uputile pitanje Ministarstvu prosvjete zbog čega u komisijama za unapređenje reforme nastave nema nijednog profesora filozofije. Odgovor iz Ministarstva je izostao.

U Baru je u maju 2018. godine održana dvadesetšesta po redu UNESCO-va Međunarodna filozofska olimpijada u organizaciji Udruženja profesora filozofije Crne Gore. Odaziv je bio rekordan, olimpijada je ugostila 100 učenika i 92 profesora iz 50 zemalja svijeta. Ovo je ujedno i događaj koji se nikada prije nije odigrao u Crnoj Gori.

Jasminka Milošević  koja je i generalna sekretarka ovog udruženja, kaže da čudi ćutanje i nedostatak podrške Ministarstva prosvjete: ,,Naši dugogodišnji pokušaji da uvrstimo takmičenje iz filozofije u program takmičenja Ispitnog centra ostaju bez uspjeha i racionalnog obrazloženja. Naime, Ispitni centar organizuje takmičenja iz predmeta koji su uvršteni u Uneskove olimpijade znanja – najvišu formu takmičenja za sredjoškolce na svijetu. Ipak, takmičenje iz filozofije, koje je, uz Matematičku olimpijadu, najznačajnije i najzahtjevnije takmičenje za srednjoškolce na svijetu, nije uvršteno u njihov program“. Učenici ne dobijaju adekvatnu podršku ni od svojih škola, ni od Minstarstva: izostaju nagrade koje Ministarstvo svake godine dodjeljuje najboljim učenicima na državnim takmičenjima, a uskraćeni su i za dodatne bodove prilikom upisa na fakultete. Neki od njih, obeshrabreni ovakvim tretmanom, odlaze na studije u inostranstvo odakle se možda neće vratiti.

Profesor Pravnog fakulteta i kolumnista Milan Popović ima kritičan i alternativan stav kada je u pitanju reforma opšteobrazovnih predmeta: ,,Vladajući stav o reformi u obrazovnom sistemu je u funkciji propagande u cilju evropskih integracija. On služi kao fasada za opskurne interese. Kao što u medicini postoji tim za presađivanje organa, tako je u nauci potrebna saradnja svih strana. Ovo je najbrutalnija redukcija obrazovnog sistema, a sve pod liberalno-demokratskom fasadom.“

Kaže da ohrabuju vijesti iz Francuske: ,,U Francuskoj, jednoj od najvažnijih članica Evropske unije, planira se uvođenje filozofije kao ključnog predmeta – na svim nivoima obrazovanja, od osnovnih škola do univerziteta. Tako se dolazi do svijetla izvan tekućih propagandi“.

Na preporuke Savjeta Evrope, date na konferenciji o obrazovanju za ljudska prava i građanstvo iz 2017. godine, da treba intenzivirati obrazovanje za građanstvo sa posebno naglašenim značajem ovog predmeta u stručnim školama, nadležni ostaju nijemi. U Crnoj Gori građansko obrazovanje je izbor.

Na konferenciji u maju 2019. godine ministar prosvjete, Damir Šehović najavio je početak kampanje “Stručno je ključno – zaposli se, zaradi i sebe izgradi”. Ovim je jasno da se mora prilagoditi zahtjevima  poslovnog tržišta. Pomorac bez znanja geografije daleko ne plovi. Društvo bez znanja je ptica u kavezu.

 

                                                             Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UZALUD NOVI PRAVILNIK O KORIŠĆENJU PLAŽA: Svako po svome

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pravilnik jasno propisuje da se zakupljeno kupalište dijeli na dva jednaka dijela, da se podjela jasno označi na dio sa plažnim mobilijarom i drugi za posjetioce sa svojim peškirima. Zakupci se oglušuju o ovo pravilo u želji da što više zarade u inače sve kraćoj turističkoj sezoni, pa za slobodno korišćenje ostave mali dio plaže, obično neprikladni i neuređeni kamenjar

 

Uoči turističke sezone Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je nova pravila o korišćenju plaža na Crnogorskom primorju. Pokušaji nadležnog Ministarstva i Javnog preduzeća Morsko dobro da riješe ozbiljne probleme oko korišćenja i uređenosti pretrpanih kupališta na moru, kao da su propali kroz vreli sitni pijesak. Zakupci plaza najčešće ne poštuju postavljene uslove za korišćenje preuzetih kvadrata morskog žala, što nailazi na osudu turista i mještana primorskih gradova.

Gužva na plažama je ogromna, pijesak se i ne vidi od ležaljki i suncobara, prilazi plažama su neuređeni, prepuni smeća i neprijatnih mirisa, svuda su rampe za naplatu parkinga po enormnim cijenama. Pojedini zakupci nekažnjeno betoniraju dijelove plaža ili postavlaju daščane podove na kojima otvaraju ugostiteljske objekte na pjeni od mora.

Najnoviji Pravilnik o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, donosi poboljšana rješenja sistema korišćenja plaža, ali se ona na terenu u većini slučajeva ne poštuju. Nesklad između propisanog i primijenjenog očigledan je na primjeru zauzetosti skupih pješčanih kvadrata, prema kojem zakupci najčešće ne poštuju pravilo da oslobode polovinu zakupljenog prostora od ležaljki i suncobrana za one posjetioce koji ne žele da ih iznajmljuju.

Pravilnik jasno propisuje da se zakupljeno kupalište dijeli na dva jednaka dijela, da se podjela jasno označi na dio sa plažnim mobilijarom i drugi za posjetioce sa svojim peškirima. Međutim, zakupci se oglušuju o ovo pravilo u želji da što više zarade u inače sve kraćoj turističkoj sezoni, pa za slobodno korišćenje ostave mali dio plaže, obično neki neprikladni i neuređeni kamenjar.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI REBALANS ZA NOVA ZADUŽENJA: Cijena nemoći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država  nije u stanju da otplaćuje dospjele dugove bez „refinansiranja“. Samo za  obveznice emitovane 2016. koje dospjevaju naredne godine treba pripremiti 580,5 miliona. Otprilike onoliko koliko će se, prema nezvaničnim najavama, država dodatno zadužiti tokom ove godine

 

Umjesto za planiranih 250, Vlada Duška Markovića pokušaće da državu do kraja godine zaduži za 750 miliona eura. Dodatnih 500 miliona, prema još nezvaničnim informacijama, poslužiće za vraćanje dugova koji dospijevaju naredne godine.

Odluka o rebalansu budžeta i (ne)planiranom zaduženju mogla bi biti donijeta na sjednici Vlade koja će se održati u četvrtak, dok ovaj broj Monitora bude u štampariji.Prema istim najavama, poslanici bi se o predloženom rebalansu izjasnili do kraja mjeseca. Prije odlaska na ljetnji raspust. Navodno, odluka o zaduženju donosi se kako bi se obezbijedili krediti pod povoljnijim uslovima, pošto se naredne godine, kažu, očekuje pogoršanje uslova na međunarodnom finansijskom tržištu. Naravno, dok ovaj broj Monitora stigne do vas, bićete u prilici da čujete precizne cifre i zvanično obrazloženje odluke.

Priču o uzimanju kredita „dok je vrijeme“ slušali smo i prošle godine kada je ista Vlada, jednako nenajavljeno, radila ne jedan nego dva rebalansa budžeta. Jedna od glavnih izmjena Zakona o budžetu za 2018. godinu odnosila sa na zaduženja koja su, sa prvobitno planiranih 295 narasla na astronomskih 740 miliona. Sve uz objašnjenja kako rebalans „nije proizvod ishitrenosti već rezultat osmišljenog pristupa, koncepta i strategije…”. I tvrdnji da se krediti uzimaju zato što će naredne godine biti skuplji.

Tada je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović objašnjavao kako ćemo „značajne kredite koji dospijevaju 2020. i 2021. godine refinansirati na duži period i time napraviti značajne uštede u našem budžetu”. Simović je zaboravio da pomene kako će te „značajne uštede“ biti ostvarene na račun budućnosti zemlje, i generacija na koje prebacujemo naše dugove. Pod uslovom da oni, u međuvremenu, ne odu iz Crne Gore.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo