Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Važno se dvorifikovati

Objavljeno prije

na

Šteta što nemamo škole za savjetnike. Posao je lijep i perspektivan. Kad jednom postaneš savjetnik predsjednika vlade, države ili parlamenta- poslije je lako. Sa mjesta savjetnika ide se u ambasadore, ministre, pomoćnike ministra ili direktore, a ako nema đe da se šefuje, opet te vrate na mjesto savjetnika. I tako do penzije.

Ako imaš sreće ko Srđan Kusovac, glavni i odgovorni urednik Pobjede i nekadašnji savjetnik Mila Đukanovića za medije, šef ti je toliko pametan da ne moraš ni da ga savjetuješ. A primaš platu. ,,Đukanoviću nijesu trebali savjetnici u klasičnom smislu”, pojasnio je nedavno Kusovac. Ostalo je nejasno što se onda iz budžeta tolko para izdvaja za savjetnike. Tri predsjednika ukupno imaju 23 savjetnika koji im pomažu oko ekonomije, vladavine prava i političkih pitanja.

SAVJETNICI MINISTRI: U novoizabranoj Vladi troje je Đukanovićevih savjetnika. Slavica Milačić, dugogodišnja glavna savjetnica premijera

za politička pitanja, izabrana je za sekretarku za evropske integracije u novoformiranom Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija.

Ministar spoljnih poslova Milan Roćen bio je do 2006. slavni, dugogodišnji savjetnik premijera. Roćen, koji je profesionalnu karijeru započeo kao novinar daleke 1976. godine, postao je 1997. godine spoljnopolitički savjetnik Đukanovića, a 2003. godine napredovao u njegovog glavnog političkog savjetnika. Karijeru savjetnika prekidao je zbog ambasadorovanja u Rusiji. Savjetnik Đukanovića postao je po povratku sa mjesta ministra-savjetnika za politička pitanja u Ambasadi SRJ u Moskvi gdje je bio 1993. i 1994.

I Igor Lukšić se pekao za premijera kao Đukanovićev savjetnik. On je 2003. godine savjetovao Đukanovića kako da se odnosi sa javnošću. Oj-ha. Prethodno je radio u DPS-u kao savjetnik za međunarodne odnose, bio sekretar u Ministarstvu inostranih poslova i poslanik u Skupštini Srbije i Crne Gore. Nakon samo nekoliko mjeseci na mjestu Đukanovićevog savjetnika Lukšić je postao zamjenik ministra spoljnih poslova SCG, a već sljedeće godine i ministar finansija.

U novu Vladu Lukšić je sa sobom poveo i svog savjetnika. Novi ministar finansija Milorad Katnić, bio je Lukšićev savjetnik u Ministarstvu finansija.

Lukšić je zadržao većinu Đukanovićevih savjetnika. U nasljedstvo mu ostaju: Srđan Spaić, Aleksandar Tičić, Andrijana Vukotić i Olivera Đukanović.

Premijerov savjetnik za kulturu Pavle Goranović ovih dana izabran je za direktora Zavoda za školstvo. Na to mjesto predložio ga je ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović. Petar Ivanović, direktor Agencije za promociju investicija i Đukanovićev glavni ekonomski savjetnik ne pominje se kao dio Lukšićevog tima.

NAGRADE I KAZNE: Đukanovićev savjetnik početkom 2000. godine bio je i Miodrag Vuković. Njega je poslije savjetovanja vrnulo u parlament. Đukanovićevi savjetnici osim u ministre najčešće odlaze u diplomatiju. Tako je Vojin Vlahović, Đukanovićev doskorašnji savjetnik za ekonomske odnose sa inostranstvom koji je u Đukanovićev kabinet ušao iz Vektre, izabran za ambasadora u Rimu. Vlahovića javnost posebno pamti kao sekretara u Savjetu za privatizaciju kada se to tijelo u medijima najviše pominjalo zbog raznih privatizacionih afera.

Za ambasadora u Švajcarskoj sa mjesta savjetnika premijera izabran je i Milomir Mihaljević. U amabsadore je otišao i Aleksandar Eraković, bivši Đukanovićev savjetnik za medije, kao i kum Goran Sito Rakočević, nekadašnji savjetnik premijera i predsjednika države. Rakočević se posebno istakao u rukovođenju Televizijom Crne Gore, gdje je ostavio enormne gubitke i ogroman višak zaposlenih.

Rakočevića je skoro tužila Prva banka, odnosno premijerov brat Aco Đukanović zbog zloupotrebe službenog položaja. Premijerov savjetnik koji sa Đukanovićem nije ostao u dobrim odnosima je Ratko Knežević. On godinama kuma Mila uredno označava kao šefa mafije.

Tridesetdevetogodiši Goran Žugić, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Đukanovića, tada predsjednika Crne Gore ubijen je 31. maja 2000. godine ispred svog stana u Podgorici. Važio je za jednog od najbližih i najpouzdanijih Đukanovićevih saradnika.

Neki od Đukanovićevih savjetnika završili su u zatvoru. Američki biznismen i profesor Steve Hanke, poznat kao idejni tvorac dvovalutnog monetarnog sistema u Crnoj Gori, uhapšen je u Baltimoru zbog sumnje da je pronevjerio 1,5 miliona dolara.

VUJANOVIĆEVA KATEDRA: Predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića ovih dana napustio je dugogodišnji savjetnik za bezbijednost Vuk Bošković. Vujanović je Boškovića razriješio dužnosti “zbog prelaska na novu dužnost”. Kuda ide Bošković, ne zna se. Zamijenio ga je Vladimir Vučinić, dosadašnji treći sekretar Stalne misije Crne Gore pri Evropskoj uniji.

Vujanovićev savjetnički tim broji dosta univerzitetskih i prosvjetnih radnika. Vujanovićev savjetnik za spoljne poslove i međunarodne poslove je Dragiša Burzan, profesor, nekadašnji ministar inostranih poslova i ambasador. Vujanovićeva savjetnica za oblast ljudskih prava i manjina je Sonja Tomović Šundić, dekanica Fakulteta političkih nauka.

Šefica protokola kod Vujanovića je Ranka Mitrović, profesorica engleskog jezika, a savjetnica za odnose sa javnošću je Zagorka Rabrenović, nekadašnja novinarka i profesorica bjelopoljske gimnazije.

Nego, Vujanović nije uvijek birao savjetnike po broju diploma. Svojevremeno ga je savjetovao Vojin Lazarević, visoki funkcioner i jedan od finansijera Narodne stranke. Lazarevićev EFT bio je glavni partner Crne Gore, ekskluzivni uvoznik električne energije. Nakon odlaska iz Vujanovićevog kabineta Lazarević je otišao u London i u posjed uknjižio dio firme koja na Balkanu okreće stotine miliona eura.

MLADI PARLAMENTARCI: Savjetnici Ranka Krivokapića većinom su mlađi, sa svježim diplomama. Dok Vujanovića savjetuju profesori, Krivokapića sjetuju asistenti. Savjetnica za oblast vladavine prava kod predsjednika parlamenta je Jelena Popović, asistentkinja na Pravnom fakultetu. Prethodno ga je savjetovao Dražen Cerović, asistent na istom fakultetu, sada prodekan za nastavu.

Krivokapić je za šefa kabineta izabrao Ivana Vujovića , bivšeg potpredsjednika Mladih liberala i sekretara Građanske partije.

Krivokapić ima i posebno radno mjesto ,,savjetnik za kulturu i slobodnu javnost” koje pokriva Andrej Nikolaidis, književnik i nekadašnji novinar Monitora.

Nema pravila – novinari, književnici, tek svršeni studenti, biznismeni, kumovi. Važno se dvorifikovati.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo