Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Važno se dvorifikovati

Objavljeno prije

na

Šteta što nemamo škole za savjetnike. Posao je lijep i perspektivan. Kad jednom postaneš savjetnik predsjednika vlade, države ili parlamenta- poslije je lako. Sa mjesta savjetnika ide se u ambasadore, ministre, pomoćnike ministra ili direktore, a ako nema đe da se šefuje, opet te vrate na mjesto savjetnika. I tako do penzije.

Ako imaš sreće ko Srđan Kusovac, glavni i odgovorni urednik Pobjede i nekadašnji savjetnik Mila Đukanovića za medije, šef ti je toliko pametan da ne moraš ni da ga savjetuješ. A primaš platu. ,,Đukanoviću nijesu trebali savjetnici u klasičnom smislu”, pojasnio je nedavno Kusovac. Ostalo je nejasno što se onda iz budžeta tolko para izdvaja za savjetnike. Tri predsjednika ukupno imaju 23 savjetnika koji im pomažu oko ekonomije, vladavine prava i političkih pitanja.

SAVJETNICI MINISTRI: U novoizabranoj Vladi troje je Đukanovićevih savjetnika. Slavica Milačić, dugogodišnja glavna savjetnica premijera

za politička pitanja, izabrana je za sekretarku za evropske integracije u novoformiranom Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija.

Ministar spoljnih poslova Milan Roćen bio je do 2006. slavni, dugogodišnji savjetnik premijera. Roćen, koji je profesionalnu karijeru započeo kao novinar daleke 1976. godine, postao je 1997. godine spoljnopolitički savjetnik Đukanovića, a 2003. godine napredovao u njegovog glavnog političkog savjetnika. Karijeru savjetnika prekidao je zbog ambasadorovanja u Rusiji. Savjetnik Đukanovića postao je po povratku sa mjesta ministra-savjetnika za politička pitanja u Ambasadi SRJ u Moskvi gdje je bio 1993. i 1994.

I Igor Lukšić se pekao za premijera kao Đukanovićev savjetnik. On je 2003. godine savjetovao Đukanovića kako da se odnosi sa javnošću. Oj-ha. Prethodno je radio u DPS-u kao savjetnik za međunarodne odnose, bio sekretar u Ministarstvu inostranih poslova i poslanik u Skupštini Srbije i Crne Gore. Nakon samo nekoliko mjeseci na mjestu Đukanovićevog savjetnika Lukšić je postao zamjenik ministra spoljnih poslova SCG, a već sljedeće godine i ministar finansija.

U novu Vladu Lukšić je sa sobom poveo i svog savjetnika. Novi ministar finansija Milorad Katnić, bio je Lukšićev savjetnik u Ministarstvu finansija.

Lukšić je zadržao većinu Đukanovićevih savjetnika. U nasljedstvo mu ostaju: Srđan Spaić, Aleksandar Tičić, Andrijana Vukotić i Olivera Đukanović.

Premijerov savjetnik za kulturu Pavle Goranović ovih dana izabran je za direktora Zavoda za školstvo. Na to mjesto predložio ga je ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović. Petar Ivanović, direktor Agencije za promociju investicija i Đukanovićev glavni ekonomski savjetnik ne pominje se kao dio Lukšićevog tima.

NAGRADE I KAZNE: Đukanovićev savjetnik početkom 2000. godine bio je i Miodrag Vuković. Njega je poslije savjetovanja vrnulo u parlament. Đukanovićevi savjetnici osim u ministre najčešće odlaze u diplomatiju. Tako je Vojin Vlahović, Đukanovićev doskorašnji savjetnik za ekonomske odnose sa inostranstvom koji je u Đukanovićev kabinet ušao iz Vektre, izabran za ambasadora u Rimu. Vlahovića javnost posebno pamti kao sekretara u Savjetu za privatizaciju kada se to tijelo u medijima najviše pominjalo zbog raznih privatizacionih afera.

Za ambasadora u Švajcarskoj sa mjesta savjetnika premijera izabran je i Milomir Mihaljević. U amabsadore je otišao i Aleksandar Eraković, bivši Đukanovićev savjetnik za medije, kao i kum Goran Sito Rakočević, nekadašnji savjetnik premijera i predsjednika države. Rakočević se posebno istakao u rukovođenju Televizijom Crne Gore, gdje je ostavio enormne gubitke i ogroman višak zaposlenih.

Rakočevića je skoro tužila Prva banka, odnosno premijerov brat Aco Đukanović zbog zloupotrebe službenog položaja. Premijerov savjetnik koji sa Đukanovićem nije ostao u dobrim odnosima je Ratko Knežević. On godinama kuma Mila uredno označava kao šefa mafije.

Tridesetdevetogodiši Goran Žugić, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Đukanovića, tada predsjednika Crne Gore ubijen je 31. maja 2000. godine ispred svog stana u Podgorici. Važio je za jednog od najbližih i najpouzdanijih Đukanovićevih saradnika.

Neki od Đukanovićevih savjetnika završili su u zatvoru. Američki biznismen i profesor Steve Hanke, poznat kao idejni tvorac dvovalutnog monetarnog sistema u Crnoj Gori, uhapšen je u Baltimoru zbog sumnje da je pronevjerio 1,5 miliona dolara.

VUJANOVIĆEVA KATEDRA: Predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića ovih dana napustio je dugogodišnji savjetnik za bezbijednost Vuk Bošković. Vujanović je Boškovića razriješio dužnosti “zbog prelaska na novu dužnost”. Kuda ide Bošković, ne zna se. Zamijenio ga je Vladimir Vučinić, dosadašnji treći sekretar Stalne misije Crne Gore pri Evropskoj uniji.

Vujanovićev savjetnički tim broji dosta univerzitetskih i prosvjetnih radnika. Vujanovićev savjetnik za spoljne poslove i međunarodne poslove je Dragiša Burzan, profesor, nekadašnji ministar inostranih poslova i ambasador. Vujanovićeva savjetnica za oblast ljudskih prava i manjina je Sonja Tomović Šundić, dekanica Fakulteta političkih nauka.

Šefica protokola kod Vujanovića je Ranka Mitrović, profesorica engleskog jezika, a savjetnica za odnose sa javnošću je Zagorka Rabrenović, nekadašnja novinarka i profesorica bjelopoljske gimnazije.

Nego, Vujanović nije uvijek birao savjetnike po broju diploma. Svojevremeno ga je savjetovao Vojin Lazarević, visoki funkcioner i jedan od finansijera Narodne stranke. Lazarevićev EFT bio je glavni partner Crne Gore, ekskluzivni uvoznik električne energije. Nakon odlaska iz Vujanovićevog kabineta Lazarević je otišao u London i u posjed uknjižio dio firme koja na Balkanu okreće stotine miliona eura.

MLADI PARLAMENTARCI: Savjetnici Ranka Krivokapića većinom su mlađi, sa svježim diplomama. Dok Vujanovića savjetuju profesori, Krivokapića sjetuju asistenti. Savjetnica za oblast vladavine prava kod predsjednika parlamenta je Jelena Popović, asistentkinja na Pravnom fakultetu. Prethodno ga je savjetovao Dražen Cerović, asistent na istom fakultetu, sada prodekan za nastavu.

Krivokapić je za šefa kabineta izabrao Ivana Vujovića , bivšeg potpredsjednika Mladih liberala i sekretara Građanske partije.

Krivokapić ima i posebno radno mjesto ,,savjetnik za kulturu i slobodnu javnost” koje pokriva Andrej Nikolaidis, književnik i nekadašnji novinar Monitora.

Nema pravila – novinari, književnici, tek svršeni studenti, biznismeni, kumovi. Važno se dvorifikovati.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo