Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VIP ODJELENJA U CRNOGORSKIM ŠKOLAMA: Škola ozvaničenih podjela

Objavljeno prije

na

,,Znaš li da samo djeca iz I-a mogu u školu sa telefonima”, komentarisao je prvak u podgoričkoj Osnovnoj školi Štampar Makarije svoje vršnjake koji u školu idu sa tabletima.

Škola za novo doba, tako je Ministarstvo prosvjete krstilo pilot projekat uvođenja tablet računara u po jednom odjeljenju prvog razreda u četiri osnovne škole u Podgorici. Pored modernizacije, ovim je postignuto još nešto – prvaci od starta uviđaju da nijesu svi jednaki.

Javna je tajna da u skoro svim podgoričkim školama postoje tzv. VIP odjeljenja. U njima su prvaci bogatijih, uglednijih, viđenijih roditelja.

,,Odjeljenja se formiraju tako što su u jednim djeca ministara, doktora, funkcionera, u drugima djeca roditelja koji imaju fakultet ili su makar privatnici, a pojedina odjeljenja su formirana od djece čiji roditelji imaju SSS ili ni nju ili pak nisu jurili nikakvu vezu da bi bili primljeni u elitna odjeljenja”, navodi se u pismu majke osnovca i srednjoškolca koje je stiglo u redakciju Monitora. Ona dalje navodi da po svjedočenju njene djece pojedini časovi prolaze u tipkanju telefona, kako učenika, tako i profesora. ,,Često se događa da se roditelji izderu na profesora i ovaj mora da da ocjenu koju roditelj zahtjeva…”

Tokom zasijedanja Đačkog parlamenta u Skupštini Crne Gore, krajem prošle godine, predstavnik đačkog parlamenta iz Nikšića Mićan Andrijašević pitao je predstavnika Ministarstva prosvjete da li u školama postoje VIP odjeljenja i da li su to ispitali. Pomoćnica ministra prosvjete Vesna Vučurović istakla je da u školama nema podjela i privilegija, i da u razgovorima sa direktorima nijesu došli do podataka da ima takvih odjeljenja.

Očigledno nijesu razgovarali sa direktorom podgoričke Gimnazije Slobodan Škerović Radišom Šćekićem. Njega su nedavno nezadovoljni roditelji javno optužili da njegov sin pohađa izabrano odjeljenje u Gimnaziji dok se njihova djeca muče u ,,odjeljenju smrti”.

Roditelji učenika odjeljenja IIA Gimnazije u Podgorici istupili su u javnosti uz tvrdnju da su njihova djeca žrtve neravnopravnih uslova školovanja u toj ustanovi.

,,2013. godine u tadašnje IA upisano je 35 učenika (od čega su njih 30 u osnovnoj školi nagrađeni diplomom Luča), ali se taj broj već u prvih mjesec dana smanjio prelaskom đaka u druga odjeljenja, tako da je prvi razred završilo njih 29. Taj se trend nastavio i ove školske godine, što je dovelo do toga da ih je sad u odjeljenju 23, računajući i đaka koji je u odjeljenje upisan u II razredu (poređenja radi, u nekim drugim odjeljenjima II razreda ima i preko 40 učenika)! Od pomenutih 30 lučonoša, na prva dva tromjesečja i razreda samo jedno je imalo odličan uspjeh. Đaci koji su promijenili odjeljenje ili školu odmah postižu značajno bolji uspjeh”, naveli su roditelji u pismu direktoru i Ministarstvu prosvjete.

Sagovornici sa kojima je Monitor razgovarao tvrde da je ,,posebnih” odjeljenja u Gimnaziji uvijek bilo. Da su roditelji gledali da izbjegnu stroge profesore i upišu djecu u odjeljenja gdje predaju ,,blaži”.

VIP odjeljenja u Gimnaziji samo su nastavak prakse iz osnovnih škola. Roditelji osnovaca i gimnazijalaca više puta su u javnosti iznosili stavove o ovoj pojavi kao o klasičnom primjeru ekonomskog nasilja. Iz Ministarstva prosvjete ponavljaju da oni nemaju takvih informacija, kao ni direktori škola koje su kontaktirali.

Iz Ministarstva prosvjete nijesu do kraja ovog broja odgovorili na pitanja koja im je Monitor postavio. Htjeli smo da provjerimo saznanja da posljednjih godina Ministarstvo ne uplaćuje školama obavezne materijalne troškove. Pa se škole same snalaze za osnovno: krede, sunđere, tonere, toalet papir…

A upravo je doniranje školama sredstava od strane dobrostojećih roditelja, nerijetko podloga za nejednaki tretman učenika u školi kasnije.

Prihodi škola zavise od lokacije i broja učenika. Tako velike gradske škole od samofinansiranja – izdavanja sala, balona, holova – imaju budžete i preko 100.000 eura godišnje, dok male prigradske škole jedva skupe preko pet hiljada eura.

I u jednima i u drugima praksa je da pripomognu roditelji, dobrostojeći. Opreme učionicu, daju pare za izlet, predstavu… Praksa u školi novog doba je da razredna zamoli roditelje da se skupi novac za neko nastavno pomagalo jer, zna se, škola nema para. Obično se isprsi neko ko ima i kupi to sam. A onda se dešava da na sljedećem roditeljskom sastanku taj roditelj pita razrednu – ko je ta profesorica, šta ona misli, recite joj da je ja držim na oku…

A djeca sve to vide. Djeca koja su bila ispitanici u istraživanju ADP ZID ispričala su da se kao posljedica ekonomskog nasilja javlja i povlašćeni položaj bogatijih učenika koji zbog svog statusa mogu izbjeći i kažnjavanje odnosno primjenu vaspitnih mjera.

Poučeni primjerom starijih, dešava se i da učenici otvoreno profesoru kažu: „Vidjećete vi, ne znate vi ko je moj otac.” I nikom ništa.

Škola novog doba i ozvaničenih podjela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo