Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠTITIO INVESTITORE TUŽIO SAVEZ SLIJEPIH: Mugoša i Palata pravde

Objavljeno prije

na

Duže od 10 godina gradi se zgrada iza Osnovnog suda u Podgorici. Dio ograde gradilišta u Momišićima pao na trotoar, jedna tabla sa imenom investitora izgorela. Na drugoj piše da će tu nići Montenegro office centar (MOC) – hotel Harmonia. Početak radova septembar 2004. završetak maj 2011.

Ono što se sa table ne može pročitati – da je u tom velelepnom zdanju bila planirana Palata pravde.

Priča o podgoričkom Skadru na Bojani na jednoj od najatraktivnijih gradskih lokacija počela je 1999. godine. Savez slijepih tada 3.400 km zemljišta u Momišićima fiducijarno prenosi na DD Preduzeće za izgradnju Podgorice. Zemljište daju u zamjenu za 600 kvadrata poslovnog prostora koje će dobiti kada se objekat sagradi.

Sljedeće godine DD Preduzeće za izgradnju Podgorice zaključuje sa Pešter bankom – filijala Rožaje i Nadžib Kačarom Ugovor o zajedničkoj izgradnji poslovne zgrade MOC. Pešter banka i Kačar se obavezuju da će finansirati cjelokupnu izgradnju objekta. Ugovorom je precizirano koje će prostore ugovorene strane dobiti u izgrađenom objektu. Nakon likvidacije Pešter banke 2007. godine, Kačar je jedini investitor na objektu MOC.

Vještačenjem iz 2012. konstatovano je da je objekat MOC izgrađen u stepenu 25-45 odsto.

Za završetak radova na ovoj zgradi tokom 2011. interesovali su se firme Zetatrans i Sotto La Colina. Ova posljednja da po sistemu ključ u ruke izgradi Palatu pravde za rad sudskih organa i tužilaštva Crne Gore.

Kačar je tada dobio ponudu od gradonačelnika Miomira Mugoše i Ministarstva pravde za otkup objekta koji bi postao Palata pravde.

Iako se na tabli na gradilištu kao investitor navodi samo Kačarevo ime, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice 2006. godine tuži Savez slijepih na ime naknade za uređenje građevinskog zemljišta za poslovni objekat MOC i traži da im se na osnovu toga isplati preko pola miliona eura.

Vještak Vukašin Đuričković je tokom suđenja izjavio da se prvi put u 50-godišnjoj karijeri sreće sa slučajem da se kupac vodi kao investitor i da se na njega izdaje građevinska dozvola.

Advokat Saveza slijepih Rusmir Nikočević za Monitor kaže da je tokom procesa tražio da se terete i Pešter banka i Kalač: ,,Iz spisa je proizilazilo da se Kačar ne može naći, iako se u Osnovnom sudu vodi parnica između Kačara i drugih investitora. Međutim u toku procesa su se izmijenile okolnosti kod klijenta Saveza slijepih. Savez slijepih koji sam zastupao izašao je iz tog projekta i zaključio poravnanje sa Opštinom”.

U aprilu prošle godine Skupština Podgorice prihvatila je sudsko poravnanje između Glavnog grada i Saveza slijepih. Po njemu Savez slijepih je Opštini ustupio 1.700 kvadrata zemljišta u Momišićima da bi izmirio dug koji je porastao na preko 850.000 eura. Drugi dio parcele na kome se nalazi zgrada MOC od 1.600 kvadrata Savez slijepih je trampio sa Opštinom za 2.000 kvadrata na Pobrežju.

Dva mjeseca nakon poravnanja, Mugoša, poznat između ostalog i po mobingu nad slabovidom Mirjanom Mugošom, od Saveza slijepih dobija Povelju humanosti.

Zanimljivo je pristajanje Saveza na poravnanje s obzirom da je Privredni sud dva puta odbijao tužbeni zahtjev Agencije za izgradnju Podgorice i presuđivao u korist Saveza. U presudama suda jasno se navodi da je jedini investitor MOC Kačar i da je on shodno zakonu dužan da plati nadoknadu za uređenje građevinskog zemljišta.

I pored ovih presuda, nakon što se promijenio sudija u ovom predmetu, Privredni sud krajem prošle godine potvrđuje poravnanje između Opštine i Saveza slijepih.

Izvršni direktor Saveza slijepih Goran Macanović za Monitor kaže da je problem oko zgrade u Momišićima naslijeđen od njegovog prethodnika Fadilja Mučića. ,,Mi smo kao vlasnici placa ušli u taj posao sa Pešter bankom i Kačarom. Tužila nas je opština zbog poreza. Poravnali smo tako što smo Opštini dali pola placa”, kaže Macanović za Monitor.

Oni na osnovu dijela zemljišta koji im je ostao na tom placu imaju pravo na oko nekoliko stotina kvadrata ako se ta zgrada ikad izgradi. ,,Međutim, mi smo se dogovorili sa Opštinom da za ostatak našeg zemljišta na kome je zgrada dobijemo u zamjenu zemlju na Pobrežju. Radnje ka ostvarenju toga su u toku, očekujemo da će se to završiti tokom ove godine. Naš cilj je da potpuno izađemo iz toga posla u Momišićima”.

Paralelno, pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se spor između Nedžib Kačara i devet lica koja su sufinansirala izgradnju objekta u Momišićima i koja potražuju tri miliona eura. Njih zastupa advokatska kancelarija Nikole Martinovića a tužilac prvog reda je Čedomir Radičević.

Radičeviću je Apelacioni sud sredinom prošle godine odbio zahtjev za učešće kao umješaoca u sudskom poravnanju između Opštine i Saveza slijepih. Radičević ističe da tu odluku suda do danas nije dobio.

,,Poravnanje između Opštine i Saveza slijepih smatram pravno ništavnim. Potraživanja Opštine su bila zastarjela, Savez slijepih je, kroz sudsko poravnanje prenio već založenu imovinu, dio urbanističke parcele, s kojom nije mogao raspolagati a što je protiv prinudnih propisa ”, kaže Radičević za Monitor.

On navodi da se sa Miomirom Mugošom nijesu mogli dogovoriti: ,,Mugoša je po svom običaju opstruirao svaki naš pokušaj da dođemo do odgovarajućeg rješenja, nastojeći da sa Nedžib Kačarom uđe u aranžman preko nekih građevinskih kompanija koje su njemu bliske”

Kačar je crnogorskoj javnosti poznat i kao vlasnik Magnat osiguranja. Predsjednik odbora direktora ovog preduzeća je predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Rafet Husović. Član odbora direktora bio je profesor Đorđije Blažić.

Kada je krajem 2012. Agencija za nadzor osiguranja Crne Gore Magnat osiguranju oduzela dozvolu za rad, Kačar je putem interneta pozvao Boga i vjernike da ,,kazne grešnike najsurovijom kaznom”. Agencija je prijetnje procesuirala. Nakon par mjeseci Magnat osiguranju je vraćena dozvola za rad. Mediji su izvijestili da je to peta po redu presuda kojom sudovi vraćaju dozvolu za rad Magnat osiguranju.

„Uvjereni smo da ćemo sa novim gradonačelnikom, po okončanju sudskog postupka, postići razuman sporazum kroz poravnanje po ugledu na poravnanje između Opština i sa Savezom slijepih”, nada se Radičević.

Ako jednom i nikne Palata pravde u Momišićima, priča o njenoj gradnji biće slika u kakvom su nam stanju pravda i pravo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo