Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠTITIO INVESTITORE TUŽIO SAVEZ SLIJEPIH: Mugoša i Palata pravde

Objavljeno prije

na

Duže od 10 godina gradi se zgrada iza Osnovnog suda u Podgorici. Dio ograde gradilišta u Momišićima pao na trotoar, jedna tabla sa imenom investitora izgorela. Na drugoj piše da će tu nići Montenegro office centar (MOC) – hotel Harmonia. Početak radova septembar 2004. završetak maj 2011.

Ono što se sa table ne može pročitati – da je u tom velelepnom zdanju bila planirana Palata pravde.

Priča o podgoričkom Skadru na Bojani na jednoj od najatraktivnijih gradskih lokacija počela je 1999. godine. Savez slijepih tada 3.400 km zemljišta u Momišićima fiducijarno prenosi na DD Preduzeće za izgradnju Podgorice. Zemljište daju u zamjenu za 600 kvadrata poslovnog prostora koje će dobiti kada se objekat sagradi.

Sljedeće godine DD Preduzeće za izgradnju Podgorice zaključuje sa Pešter bankom – filijala Rožaje i Nadžib Kačarom Ugovor o zajedničkoj izgradnji poslovne zgrade MOC. Pešter banka i Kačar se obavezuju da će finansirati cjelokupnu izgradnju objekta. Ugovorom je precizirano koje će prostore ugovorene strane dobiti u izgrađenom objektu. Nakon likvidacije Pešter banke 2007. godine, Kačar je jedini investitor na objektu MOC.

Vještačenjem iz 2012. konstatovano je da je objekat MOC izgrađen u stepenu 25-45 odsto.

Za završetak radova na ovoj zgradi tokom 2011. interesovali su se firme Zetatrans i Sotto La Colina. Ova posljednja da po sistemu ključ u ruke izgradi Palatu pravde za rad sudskih organa i tužilaštva Crne Gore.

Kačar je tada dobio ponudu od gradonačelnika Miomira Mugoše i Ministarstva pravde za otkup objekta koji bi postao Palata pravde.

Iako se na tabli na gradilištu kao investitor navodi samo Kačarevo ime, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice 2006. godine tuži Savez slijepih na ime naknade za uređenje građevinskog zemljišta za poslovni objekat MOC i traži da im se na osnovu toga isplati preko pola miliona eura.

Vještak Vukašin Đuričković je tokom suđenja izjavio da se prvi put u 50-godišnjoj karijeri sreće sa slučajem da se kupac vodi kao investitor i da se na njega izdaje građevinska dozvola.

Advokat Saveza slijepih Rusmir Nikočević za Monitor kaže da je tokom procesa tražio da se terete i Pešter banka i Kalač: ,,Iz spisa je proizilazilo da se Kačar ne može naći, iako se u Osnovnom sudu vodi parnica između Kačara i drugih investitora. Međutim u toku procesa su se izmijenile okolnosti kod klijenta Saveza slijepih. Savez slijepih koji sam zastupao izašao je iz tog projekta i zaključio poravnanje sa Opštinom”.

U aprilu prošle godine Skupština Podgorice prihvatila je sudsko poravnanje između Glavnog grada i Saveza slijepih. Po njemu Savez slijepih je Opštini ustupio 1.700 kvadrata zemljišta u Momišićima da bi izmirio dug koji je porastao na preko 850.000 eura. Drugi dio parcele na kome se nalazi zgrada MOC od 1.600 kvadrata Savez slijepih je trampio sa Opštinom za 2.000 kvadrata na Pobrežju.

Dva mjeseca nakon poravnanja, Mugoša, poznat između ostalog i po mobingu nad slabovidom Mirjanom Mugošom, od Saveza slijepih dobija Povelju humanosti.

Zanimljivo je pristajanje Saveza na poravnanje s obzirom da je Privredni sud dva puta odbijao tužbeni zahtjev Agencije za izgradnju Podgorice i presuđivao u korist Saveza. U presudama suda jasno se navodi da je jedini investitor MOC Kačar i da je on shodno zakonu dužan da plati nadoknadu za uređenje građevinskog zemljišta.

I pored ovih presuda, nakon što se promijenio sudija u ovom predmetu, Privredni sud krajem prošle godine potvrđuje poravnanje između Opštine i Saveza slijepih.

Izvršni direktor Saveza slijepih Goran Macanović za Monitor kaže da je problem oko zgrade u Momišićima naslijeđen od njegovog prethodnika Fadilja Mučića. ,,Mi smo kao vlasnici placa ušli u taj posao sa Pešter bankom i Kačarom. Tužila nas je opština zbog poreza. Poravnali smo tako što smo Opštini dali pola placa”, kaže Macanović za Monitor.

Oni na osnovu dijela zemljišta koji im je ostao na tom placu imaju pravo na oko nekoliko stotina kvadrata ako se ta zgrada ikad izgradi. ,,Međutim, mi smo se dogovorili sa Opštinom da za ostatak našeg zemljišta na kome je zgrada dobijemo u zamjenu zemlju na Pobrežju. Radnje ka ostvarenju toga su u toku, očekujemo da će se to završiti tokom ove godine. Naš cilj je da potpuno izađemo iz toga posla u Momišićima”.

Paralelno, pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se spor između Nedžib Kačara i devet lica koja su sufinansirala izgradnju objekta u Momišićima i koja potražuju tri miliona eura. Njih zastupa advokatska kancelarija Nikole Martinovića a tužilac prvog reda je Čedomir Radičević.

Radičeviću je Apelacioni sud sredinom prošle godine odbio zahtjev za učešće kao umješaoca u sudskom poravnanju između Opštine i Saveza slijepih. Radičević ističe da tu odluku suda do danas nije dobio.

,,Poravnanje između Opštine i Saveza slijepih smatram pravno ništavnim. Potraživanja Opštine su bila zastarjela, Savez slijepih je, kroz sudsko poravnanje prenio već založenu imovinu, dio urbanističke parcele, s kojom nije mogao raspolagati a što je protiv prinudnih propisa ”, kaže Radičević za Monitor.

On navodi da se sa Miomirom Mugošom nijesu mogli dogovoriti: ,,Mugoša je po svom običaju opstruirao svaki naš pokušaj da dođemo do odgovarajućeg rješenja, nastojeći da sa Nedžib Kačarom uđe u aranžman preko nekih građevinskih kompanija koje su njemu bliske”

Kačar je crnogorskoj javnosti poznat i kao vlasnik Magnat osiguranja. Predsjednik odbora direktora ovog preduzeća je predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Rafet Husović. Član odbora direktora bio je profesor Đorđije Blažić.

Kada je krajem 2012. Agencija za nadzor osiguranja Crne Gore Magnat osiguranju oduzela dozvolu za rad, Kačar je putem interneta pozvao Boga i vjernike da ,,kazne grešnike najsurovijom kaznom”. Agencija je prijetnje procesuirala. Nakon par mjeseci Magnat osiguranju je vraćena dozvola za rad. Mediji su izvijestili da je to peta po redu presuda kojom sudovi vraćaju dozvolu za rad Magnat osiguranju.

„Uvjereni smo da ćemo sa novim gradonačelnikom, po okončanju sudskog postupka, postići razuman sporazum kroz poravnanje po ugledu na poravnanje između Opština i sa Savezom slijepih”, nada se Radičević.

Ako jednom i nikne Palata pravde u Momišićima, priča o njenoj gradnji biće slika u kakvom su nam stanju pravda i pravo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo