Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA KAO UKLETI GRAD: Brda se ruše, gradnja ne staje

Objavljeno prije

na

Apokaliptične slike iz Budve sa klizištima, odronima, poplavama, zatrpanim ili pomjerenim magistralnim putevima, ugroženim kućama nesavjesnom gradnjom ili prirodnom katastrofom, postaju gotovo redovna pojava.

Priroda je u Budvi opet pokazala svoju ćud. Nedugo nakon stravičnog odrona dijela brda Košljun na glavni magistralni put između Budve i Bečića, kada je ovaj grad nekoliko dana bio odsječen od svijeta, krenulo je klizište u selu Markovići na putu od Budve ka Cetinju.

Nakon kratkotrajnih ali obilnih kiša cijelo brdo u Markovićima počelo je da klizi. Za sobom je u otvorene provalije i duboke kratere odnijelo kilometre magistralnog puta i pomjerilo za desetine metara kuće sa mjesta na kome su bile izgrađene. Nekoliko kvadratnih kilometara zemljišta jednostavno klizi, mogući su novi procjepi i opasnosti koje se ne mogu predvidjeti, kažu u budvanskoj Službi zaštite i spašavanja.

Nema procjena kada će glavna saobraćajnica koja povezuje dio primorja sa Cetinjem i Podgoricom, ponovo biti u funkciji.

Nekoliko dana prije kataklizme u Markovićima, mediji su objavili slike teške havarije u centru Budve u naselju Gospoština, u kojoj je oštećena stara kuća budvanske porodice Stanišić, gradnjom nove građevine u komšiluku.

U želji da u podnožju brda Spas, na placu pored hotela Avala napravi podzemne garaže i stambeni objekat, investitor Slobodan Marković je potkopao temelje kuće Stanišića, kojima se u gluvo doba noći urušilo gotovo 20 metara placa, dok je oko kuće otvorena pukotina koja prijeti da ugrozi njenu dalju stabilnost. Može se samo pretpostaviti kakve su traume stanari kuće preživjeli kada ime se dvorište odvalilo i uz tresak stropoštalo u iskopanu provaliju.

Graditelj, srpski državljanin koji u Budvi ne živi, sagradio je nedavno sedmospratnicu u neposrednoj blizini, zahvaljujući nezakonitim, radnjama počev od ucrtavanja zgrade detaljnim urbanističkim planom, pa do izdavanja građevinske dozvole. Ovom zgradurinom vlasnik i njegovi saučesnici, službenici opštinskog Sekretarijata za planiranje prostora, Agencije za planiranje prostora i Ministarstva održivog razvoja i turizma degradirali su naselje smješteno uz Stari grad i ugrozili imovinu nekoliko budvanskih porodica.

To je slika nove Budve, u kojoj se zbog ljudske pohlepe, predimenzionirane i bespravne gradnje ruše okolna brda, u kojoj građani jedni drugima potkopavaju kuće, grade na klizištima, otimaju od lokalnih i magistralnih puteva, grade na parkinzima, u parkovima, betoniraju more… Teško je pobrojati nenormalnosti odomaćene u poznatom ljetovalištu koje kao da postaje ukleto, prepoznatljivo po aferama vezanim za zloupotrebu vlasti, po korupciji i divljačkoj urbanizaciji koja ugrožava sigurnost građana.

Krivicu za uništenje prirodnih resursa Budve, divlju gradnju, poplave, aktiviranje klizišta i rušenja puteva i kuća, snosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma pod čijim se pokroviteljstvom grad godinama sistematski uništava.

U emisiji na Javnom servisu posvećenoj klizištu u Markovićima učestvovala je i Sanja Lješković-Mitrović, generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora. Ona je konstatatovala da Budva nema prostorni plan koji bi inače odredio lokacije na kojima se ne može graditi, pa tako u Markovićima ne bi bilo porušenih kuća, jer one ne bi mogle tamo biti izgrađene. „Budva nema Prostorni urbanistički plan, ima samo stari Prostorni plan. Samo je Opština Tivat donijela PUP”, kazala je.

Neformalna ministrica uređenja prostora nije u pravu. Budva ima ganc novi PPO, usvojen 2007. godine, sa izvršenim izmjenama i dopunama od 2009, sa važnošću do 2020. godine. Plan je imao strateški cilj da očuvane prirodne resurse atraktivne budvanske rivijere od Jaza do Buljarice, mediteranske šume, voćnjake i maslinjake, stijene i uvale, urbanizira prema željama i potrebama urbanističkog lobija u Crnoj Gori.

Na takav kriminalan PPO, Ministarstvo je dalo saglasnost. Kao i na sve planove nižeg reda koji su uslijedili.

Ministarstvo održivog razvoja godinama vode partijski kadrovi bez osnovnih znanja iz oblasti uređenja prostora. Sanja Lješković–Mitrović je vlasnica diplome Šumarskog fakulteta, odsjeka za pejzažnu arhitekturu. Ministar Branimir Gvozdenović je elektroinženjer, dok je njegov prethodnik Predrag Sekulić bivši novinar, čiji će mandat biti upamćen po izjavi da je Budva uništena i da je treba pustiti da propadne do kraja.

Nijednim planom nisu obilježena klizišta na teritoriji opštine Budva. Zato se i usvajaju planovi kojima se predviđa gradnja upravo na rizičnim lokacijama.

Sanja Lješković-Mitrović treba da objasni građanima zašto se urbanizira brdo Spas, najopasnije potencijalno klizište. Na Spasu je planirana gradnja stanova za tržište, vila, hotela, ukupne bruto izgrađene površine od 80.000 kvadrata. I to je investitoru, belgijskom državljaninu Žan Luk Dumortijeu i partnerima malo, pa se trenutno rade izmjene i dopune nedavno usvojenog plana LSL Spas i povećavaju gabariti na ovom trusnom području. Dva puta se donosi plan kao bi se Spas temeljnije betonirao.

Građane bi zanimalo ko je u Ministarstvu stavio potpis na plan Komoševina, po kome se planira gradnja objekata iznad tunela Mogren, u podnožju Spasa, aktivnom klizištu tokom većih padavina. Na toj lokaciji, pored ostalih i Atlas grupa Duška Kneževića planira gradnju kompleksa Mogren Hill.

Istom investitoru ucrtan je soliter uz plažu Mogren. Nakon brojnih tekstova u medijima o kuli čiji su temelji u moru, došlo je do promjene plana. Umjesto solitera na poroznim, silikatnim liticama iznad mora, planirana je gradnja Mogren grada, u okviru DUP-a Budva-centar.

Kako je „ekspertima” iz Ministarstva promaklo ucrtavanje niza objekata na ogoljenim stijenama iznad mora u Perazića Dolu u istoimenom DUP-u, je klizište u septembru prošle godine progutalo započetu kuću državljaninu Bjelorusije. Cijelo brdo obrušilo se na kuću koja je sravnjena sa zemljom.

Koliko je građevina koje su ugrozile magistralni put i zauzele dio putnog pojasa u planovima koji su dobili saglasnost Ministarstva ali i Uprave za puteve. Stambeni kompleks naslonjen na magistralu sagradio je šurak ministra Gvozdenovića u naselju Pržno.

Ko je dopustio građevinsko čudo u Budvi, izgradnju zgrade nazvane toblerona, koja je zauzela djelove zone putnog pojasa dvije saobraćajnice, lokalnog i magistralnog puta. Autor plana DUP Budva-centar, profesor Miodrag Ralević, istovremeno je i autor projekta ove zgrade, simbolu bezakonja u oblasti planiranja prostora.

Ima li arhitekata u Ministarstvu (ne)održivog razvoja, da li se iko bavi arhitekturom i izgledom gradskih naselja. Kako je moguće da se najpoznatiji crnogorski turistički centar gradi stihijski, kako vlasnicima zemljišta odgovara.

Građanima Budve posebna opasnost prijeti od zemljotresa uvećana načinom planiranja i gradnje. Budvanske kule i soliteri grade se bez propisanog odstojanja. Ovdje važi pravilo koliki je plac – tolika je i građevina. O posljedicama eventualnog zemljotresa čelnici Ministarstva neodrživog razvoja razmišljaće kad do njega dođe. Ni novi PUP o kome govori Sanja Lješković-Mitrović, Budvanima više ne može pomoći.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo