Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA KAO UKLETI GRAD: Brda se ruše, gradnja ne staje

Objavljeno prije

na

Apokaliptične slike iz Budve sa klizištima, odronima, poplavama, zatrpanim ili pomjerenim magistralnim putevima, ugroženim kućama nesavjesnom gradnjom ili prirodnom katastrofom, postaju gotovo redovna pojava.

Priroda je u Budvi opet pokazala svoju ćud. Nedugo nakon stravičnog odrona dijela brda Košljun na glavni magistralni put između Budve i Bečića, kada je ovaj grad nekoliko dana bio odsječen od svijeta, krenulo je klizište u selu Markovići na putu od Budve ka Cetinju.

Nakon kratkotrajnih ali obilnih kiša cijelo brdo u Markovićima počelo je da klizi. Za sobom je u otvorene provalije i duboke kratere odnijelo kilometre magistralnog puta i pomjerilo za desetine metara kuće sa mjesta na kome su bile izgrađene. Nekoliko kvadratnih kilometara zemljišta jednostavno klizi, mogući su novi procjepi i opasnosti koje se ne mogu predvidjeti, kažu u budvanskoj Službi zaštite i spašavanja.

Nema procjena kada će glavna saobraćajnica koja povezuje dio primorja sa Cetinjem i Podgoricom, ponovo biti u funkciji.

Nekoliko dana prije kataklizme u Markovićima, mediji su objavili slike teške havarije u centru Budve u naselju Gospoština, u kojoj je oštećena stara kuća budvanske porodice Stanišić, gradnjom nove građevine u komšiluku.

U želji da u podnožju brda Spas, na placu pored hotela Avala napravi podzemne garaže i stambeni objekat, investitor Slobodan Marković je potkopao temelje kuće Stanišića, kojima se u gluvo doba noći urušilo gotovo 20 metara placa, dok je oko kuće otvorena pukotina koja prijeti da ugrozi njenu dalju stabilnost. Može se samo pretpostaviti kakve su traume stanari kuće preživjeli kada ime se dvorište odvalilo i uz tresak stropoštalo u iskopanu provaliju.

Graditelj, srpski državljanin koji u Budvi ne živi, sagradio je nedavno sedmospratnicu u neposrednoj blizini, zahvaljujući nezakonitim, radnjama počev od ucrtavanja zgrade detaljnim urbanističkim planom, pa do izdavanja građevinske dozvole. Ovom zgradurinom vlasnik i njegovi saučesnici, službenici opštinskog Sekretarijata za planiranje prostora, Agencije za planiranje prostora i Ministarstva održivog razvoja i turizma degradirali su naselje smješteno uz Stari grad i ugrozili imovinu nekoliko budvanskih porodica.

To je slika nove Budve, u kojoj se zbog ljudske pohlepe, predimenzionirane i bespravne gradnje ruše okolna brda, u kojoj građani jedni drugima potkopavaju kuće, grade na klizištima, otimaju od lokalnih i magistralnih puteva, grade na parkinzima, u parkovima, betoniraju more… Teško je pobrojati nenormalnosti odomaćene u poznatom ljetovalištu koje kao da postaje ukleto, prepoznatljivo po aferama vezanim za zloupotrebu vlasti, po korupciji i divljačkoj urbanizaciji koja ugrožava sigurnost građana.

Krivicu za uništenje prirodnih resursa Budve, divlju gradnju, poplave, aktiviranje klizišta i rušenja puteva i kuća, snosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma pod čijim se pokroviteljstvom grad godinama sistematski uništava.

U emisiji na Javnom servisu posvećenoj klizištu u Markovićima učestvovala je i Sanja Lješković-Mitrović, generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora. Ona je konstatatovala da Budva nema prostorni plan koji bi inače odredio lokacije na kojima se ne može graditi, pa tako u Markovićima ne bi bilo porušenih kuća, jer one ne bi mogle tamo biti izgrađene. „Budva nema Prostorni urbanistički plan, ima samo stari Prostorni plan. Samo je Opština Tivat donijela PUP”, kazala je.

Neformalna ministrica uređenja prostora nije u pravu. Budva ima ganc novi PPO, usvojen 2007. godine, sa izvršenim izmjenama i dopunama od 2009, sa važnošću do 2020. godine. Plan je imao strateški cilj da očuvane prirodne resurse atraktivne budvanske rivijere od Jaza do Buljarice, mediteranske šume, voćnjake i maslinjake, stijene i uvale, urbanizira prema željama i potrebama urbanističkog lobija u Crnoj Gori.

Na takav kriminalan PPO, Ministarstvo je dalo saglasnost. Kao i na sve planove nižeg reda koji su uslijedili.

Ministarstvo održivog razvoja godinama vode partijski kadrovi bez osnovnih znanja iz oblasti uređenja prostora. Sanja Lješković–Mitrović je vlasnica diplome Šumarskog fakulteta, odsjeka za pejzažnu arhitekturu. Ministar Branimir Gvozdenović je elektroinženjer, dok je njegov prethodnik Predrag Sekulić bivši novinar, čiji će mandat biti upamćen po izjavi da je Budva uništena i da je treba pustiti da propadne do kraja.

Nijednim planom nisu obilježena klizišta na teritoriji opštine Budva. Zato se i usvajaju planovi kojima se predviđa gradnja upravo na rizičnim lokacijama.

Sanja Lješković-Mitrović treba da objasni građanima zašto se urbanizira brdo Spas, najopasnije potencijalno klizište. Na Spasu je planirana gradnja stanova za tržište, vila, hotela, ukupne bruto izgrađene površine od 80.000 kvadrata. I to je investitoru, belgijskom državljaninu Žan Luk Dumortijeu i partnerima malo, pa se trenutno rade izmjene i dopune nedavno usvojenog plana LSL Spas i povećavaju gabariti na ovom trusnom području. Dva puta se donosi plan kao bi se Spas temeljnije betonirao.

Građane bi zanimalo ko je u Ministarstvu stavio potpis na plan Komoševina, po kome se planira gradnja objekata iznad tunela Mogren, u podnožju Spasa, aktivnom klizištu tokom većih padavina. Na toj lokaciji, pored ostalih i Atlas grupa Duška Kneževića planira gradnju kompleksa Mogren Hill.

Istom investitoru ucrtan je soliter uz plažu Mogren. Nakon brojnih tekstova u medijima o kuli čiji su temelji u moru, došlo je do promjene plana. Umjesto solitera na poroznim, silikatnim liticama iznad mora, planirana je gradnja Mogren grada, u okviru DUP-a Budva-centar.

Kako je „ekspertima” iz Ministarstva promaklo ucrtavanje niza objekata na ogoljenim stijenama iznad mora u Perazića Dolu u istoimenom DUP-u, je klizište u septembru prošle godine progutalo započetu kuću državljaninu Bjelorusije. Cijelo brdo obrušilo se na kuću koja je sravnjena sa zemljom.

Koliko je građevina koje su ugrozile magistralni put i zauzele dio putnog pojasa u planovima koji su dobili saglasnost Ministarstva ali i Uprave za puteve. Stambeni kompleks naslonjen na magistralu sagradio je šurak ministra Gvozdenovića u naselju Pržno.

Ko je dopustio građevinsko čudo u Budvi, izgradnju zgrade nazvane toblerona, koja je zauzela djelove zone putnog pojasa dvije saobraćajnice, lokalnog i magistralnog puta. Autor plana DUP Budva-centar, profesor Miodrag Ralević, istovremeno je i autor projekta ove zgrade, simbolu bezakonja u oblasti planiranja prostora.

Ima li arhitekata u Ministarstvu (ne)održivog razvoja, da li se iko bavi arhitekturom i izgledom gradskih naselja. Kako je moguće da se najpoznatiji crnogorski turistički centar gradi stihijski, kako vlasnicima zemljišta odgovara.

Građanima Budve posebna opasnost prijeti od zemljotresa uvećana načinom planiranja i gradnje. Budvanske kule i soliteri grade se bez propisanog odstojanja. Ovdje važi pravilo koliki je plac – tolika je i građevina. O posljedicama eventualnog zemljotresa čelnici Ministarstva neodrživog razvoja razmišljaće kad do njega dođe. Ni novi PUP o kome govori Sanja Lješković-Mitrović, Budvanima više ne može pomoći.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo