Povežite se sa nama

MONITORING

VLADA PROTIV PENZIONERA-INŽENJERA SA LICENCOM ZA REVIZIJU I NADZOR: U službi građevinskih monopola

Objavljeno prije

na

Vlada koja na nekima od najvažnijih državnih funkcija zapošljava penzionere, to isto pravo na rad pokušava uskratiti nekim drugim ljudima. Spremna da se odrekne njihovog iskustva i znanja. Ili ih upravo zbog tog znanja i iskustva tjera u mirovinu

 

Da li penzioneri u Crnog Gori imaju pravo na rad?

Svako od nas poznaje makar nekoliko pripadnika armije penzionera koji skroman kućni budžet dopunjuju radeći kao građevinski radnici, vozači, kuvari, službenici privatnih firmi za obezbjeđenje imovine i lica ili arhitekte, ljekari, farmaceuti, advokati, inženjeri.

Možemo i da personalizujemo priču. Da pomenemo  trenutno najzanimljivije radne angažmane osoba koji su na državne funkcije došli kao penzioneri: direktora Agencije za borbu protiv korupcije Sretena Radonjića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića.

Ipak, Vlada Duška Markovića koja na nekima od najvažnijih državnih funkcija zapošljava penzionere, to isto pravo na rad pokušava uskratiti nekim drugim ljudima. Spremna da se odrekne njihovog iskustva i znanja. Ili ih upravo zbog tog znanja i iskustva tjera u mirovinu.

„Potrebno je da umjesto zaposlenih ovlašćenih inženjera sa licencom revizora–penzionera, kojima mora prestati radni odnos po sili zakona, zaposlite ovlašćenog inženjera sa licencom revizora u roku od 30 dana od dana dobijanja ovog akta“, stoji u pismu koje je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) stiglo na nekoliko desetina adresa ovdašnjih preduzeća koja imaju licencu za reviziju projekata i stručni nadzor nad izgradnjom objekata. Uz opomenu da će im, „ukoliko ne postupe u skladu sa navedenim“ licenca biti oduzeta.

Razumljivo, primaoci obavještenja iz MORT-a nijesu bili oduševljeni njegovom sadržinom. Pokazalo se, kažu neki od njih za Monitor uz molbu da  još neko vrijeme ostanu anonimni, da Ministarstvo pokušava obesmisliti sav posao koji su ta preduzeća uradila nakon usvajanja novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, krajem 2017. godine. Naime, u novi Zakon je, na prijedlog resornog Ministarstva, unijeta odredba prema kojoj su sve firme koje žele obavljati poslove revizije projekata i nadzora izgradnje objekata dužne među zaposlenima imati makar po jednog inženjera sa licencama arhitektonske, građevinske, mašinske i elektro struke. Taj uslov je, do danas, ispunilo nešto više od 30 preduzeća registrovanih u Crnoj Gori. Nikome od njih ni na kraj pameti nije bila mogućnost da im pravo na rad može biti osporeno zbog toga što neki od zaposlenih inženjera imaju i status penzionera.

Zapošljavanje penzionera nije samo uobičajena praksa u Crnoj Gori, već je i pravno utemeljeno u važećim propisima. Počev od Ustava u kome (član 62) stoji da „svako ima pravo na rad, slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja…“. Preko Zakona o radu (član 5) gdje je eksplicitno zabranjena „neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, jezik, rasu, vjeru, boju kože, starost…“, a zatim i propisano (član 16) da je „opšti uslov“ za zasnivanje radnog odnosa da zaposleni ima više od 15 godina života. Što takođe znači da gornja starosna granica za zaposlenog nije definisana.

Konačno, i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (član 112) govori o novostečenim pravima „korisnika starosne penzije koji se zaposli, odnosno ima samostalnu djelatnost…“.

Da li je ovo  dovoljno da na pitanje s početka teksta, da li penzioneri imaju pravo na zvaničan i zakonit radni angažman, damo pozitivan odgovor?

U Ministarstvu rada i socijalnog staranja ne misle tako. Zato na upit iz kompanija koje su smatrale da su diskriminisane i oštećene najavom MORT-a o zabrani angažmana zapošljenih penzionera,bogatih licenciranim  znanjem i iskustvom, odgovaraju Mišljenjem: „Lice starije od 67 godina života i navršenih 15 godina staža osiguranja ne može zasnovati radni odnos u skladu sa propisima o radu“!?

Svoj ovogodišnji stav i MORT ministra Pavla Radulovića i Ministarstvo rada pod vodstvom ministra Kemala Purišića baziraju na presudi Ustavnog suda koja je u Službenom listu objavljena krajem januara prošle godine (vidjeti antrfile).

Zanimljivo, prema interpretacijama iz Vlade, izgleda kako se odluka Ustavnog suda, kojom su van snage stavljeni jedan član (140) i jedna polurečenica („ako se poslodavac i zaposleni drugačije ne sporazumiju“) Zakona o radu odnosi samo na penzionere radno angažovane u preduzećima koja su dobila licence za reviziju, nakon usvajanja novog Zakona o planiranju prostora.

Šta je sa hiljadama drugih radno angažovanih penzionera? I šta je sa odgovornošću onih koji su u ime MORT-a tokom prošle godine izdavali licence preduzećima koja zapošljavaju visokostručne penzionere, iako je pomenuta odluka Ustavnog suda već bila na snazi?

Ili je, sve to, manje važno u odnosu na mogućnost da se nekom oduzme a nekome pridoda parče obećavajućeg posla sa, očekuje se, rastućeg tržišta izgradnje nekretnina. Sagovornici Monitora nemaju dileme da je to stvarni cilj cijelog poduhvata.

„Nakon zabrane penzionisanim inženjerima da rade, broj firmi sa pravom revizije projekata i stručnim nadzorom nad gradnjom objekata bio bi toliko mali da ne bi ni izbliza mogao pokriti sve objekte koji se grade ili će se uskoro graditi na području Crne Gore. To bi uticalo na kvalitet gradnje, smanjilo bi budžetske prihode i povećalo sivu ekonomiju“, cijene naši sagovornici. A onda se dotiču i ličnih problema: „Mi penzioneri koji sada radom obezbjeđujemo sredstva za pristojan život, prešli bi iz zone srednje klase u red građana koji žive na ivici siromaštva, predstavljajući opterećenje i svojim nasljednicima i državi. Istovremeno, oduzimanjem licenci našim firmama one bi pretrpjele velike materijalne štete i pravne posljedice zbog nemogućnosti da ispune ugovorene obaveze sa investitorima objekata čija je gradnja u toku.“

Neki od oštećenih su se u svojim obraćanjima nadležnima dotakli i, po njihovom sudu, suštine ovog slučaja. Prema njihovom mišljenju u MORT-u nijesu očekivali da će se čak 32 firme (prema podacima sa sajta Ministarstva) organizovati i ispuniti novopropisane uslove za obavljanje poslova revizije i nadzora. Naprotiv, računalo se na mnogo manji broj licenciranih kompanija, a samim tim i njihov monopolski položaj i veće prihode. Pošto se prvobitni plan izjalovio, pribjeglo se alternativnim rješenjima. Po cijenu da se van zakona stave svi oni koji su željni i sposobni da rade a stariji su od 67 godina.

„Vi nama oduzimate pravo na rad“, navodi se u jednom od brojnih prigovora inženjera-penzionera pristiglih na adrese resornih Ministarstava, „a oduzeti čovjeku pravo na rad, isto je što i oduzeti mu pravo na život“.

 

Čitati kako je napisano

,,Ustavni sud je, nakon razmatranja sadžine osporenih odredaba Zakona o radu, utvrdio da nijesu u saglasnosti sa Ustavom i da su se stekli uslovi za njihovo ukidanje”, piše u odluci na koju se pozivaju MORT i Ministarstvo rada.

Međutim, u obrazloženju odluke jasno je navedeno da se sporni dio člana 139 stavlja van zakona „radi pružanja zaštite od arbitrarnog odlučivanja…“. Slično, zaključuje se da ni odredbama člana 140 Zakona o radu „nije obezbijeđena zaštita od arbitrarnog postupanja poslodavca u postupku procjene neophodnih poslova na kojima zaposleni nastavlja da radi, kao i koji zaposleni će nastaviti da radi…“.

Dakle, Odluka Ustavnog suda može se čitati i na način da njome nije zabranjeno pravo penzionera na ponovno zapošljavanje, već su ukinute odredbe koje su poslodavcu omogućavale da se sa zaposlenim dogovori o nastavku radnog angažmana bez njegovog prethodnog (i obaveznog) odlaska u penziju.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo