Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLAST, DRŽAVA I DRŽAVLJANSTVO: Samo selektivno

Objavljeno prije

5 godina

na

vladimir-jokic

Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić mogao bi, uskoro, postati apatrid (osoba bez državljanstva) što bi ga, istovremeno, učinilo nepodobnim i za posao koji trenutno obavlja. Ta činjenica – odnosno Jokićeva funkcija, uz nesumnjiv i krajnje primitivan upliv politike, ovoj priči daju karakter događaja od javnog interesa.

Da u najkraćem opišemo sadašnje pozicije. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da su po službenoj dužnosti pokrenuli „postupak za gubitak crnogorskog državljanstva” za Vladimira Jokića čim su od Uprave policije obaviješteni da je prvi čovjek Kotora i član Demokrata dobio državljanstvo Srbije u septembru 2013.

Iz MUP-a je, istovremeno, saopšteno da je predsjednik opštine Kotor saslušan u tamošnjoj ekspozituri Ministarstva i da je izjavio da nije srpski državljanin. Kao dokaz, Jokić je MUP-u dostavio i potvrdu njihovih kolega iz Srbije u kojoj stoji da se on ne nalazi u evidenciji državljana Srbije. Priča se tu nije završena.

Za autore saopštenja MUP-a, a ostaje da vidimo da li isto važi i za čelnike Ministarstva, od priloženih dokaza važnije je to što su Dnevne novine i Uprava policije – u očigledno sinhronizovanoj akciji – došle do Uverenja gradske uprave grada Beograda koje svjedoči da je Jokić 2013. godine postao državljanin Srbije.

Zakon o crnogorskom državljanstvu predviđa da punoljetni crnogorski državljanin po sili zakona gubi državljanstvo ako zatraži i dobije državljanstvo zemlje sa kojom Crna Gora nema potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu. Pošto mi nemamo važeći sporazum ni sa jednom od zemalja nastalih raspadom SFRJ (sporazum sa Makedonijom je 2009. potpisao tadašnji ministar MUP-a Jusuf Kalamperović, ali on do danas nije potvrđen u Skupštini, dok se sporazum sa BiH od proljetos najavljuje kao „gotova stvar” ali ni on nije stigao na ratifikaciju u parlament), interpretatori prava bliski aktuelnim vlastima su ustvrdili da je time, bez obzira na to koliko je srpsko državljanstvo Vladimira Jokića bilo na snazi, funkcioner Demokrata ispunio zakonski uslov za gubitak crnogorskog državljanstva. Pa se sada očekuje da nadležni (MUP) ta potvrde i obznane. Kao još jednu veliku pobjedu „patriotskih” snaga.

Prema njihovoj računici, Jokić nije mogao biti crnogorski državljanin u vrijeme raspisivanja lokalnih izbora u Kotoru, pošto je naše državljanstvo morao izgubiti još 2013. Bez državljanstva nije ispunjavao zakonski minimum uslova „da bira i bude biran”. To njegovu odborničku, a kasnije i funkciju gradonačelnika Kotora čini nezakonitom. Konačno i najvažnije: sve to Demokrate svrstava u društvo DPS-a i njihovih satelita kojima je lični interes preči od zakona.

,,Morališući i dižući zaglušujuću buku već mjesecima o tuđim državljanstvima, o tuđim presudama i krivičnim djelima, Demokrate zapravo samo prikrivaju kriminal u sopstvenim redovima”, stoji u jednom od mnogobrojnih saopštenja DPS na ovu temu. Uz dodatak: „Pozivamo Vladimira Jokića ili njegovog partijskog šefa Aleksu Bečića da crnogorskoj javnosti odgovore: Zašto je Jokić 2013. uzeo srpsko državljanstvo i kojim interesima je bio vođen? Da li planira da podnese ostavku budući da je izvršio krivično djelo? Da li osjeća grižu savjesti budući da je obmanuo građane Kotora kandidujući se za odbornika, poslanika i predsjednika Opštine iako je znao da za to nema pravo…”.

Ne sporeći pravo funkcionerima DPS da, iz navike, sude i presuđuju bez sudija i suda valja podsjetiti i na neke, moguće olakšavajuće okolnosti, u slučaju Jokić. Sjetimo se slučaja Đukanović, kada je višestruki premijer i poredsjednik Crne Gore zaboravio da ispuni zakonsku obavezi i prijavi imovinu. Komisija za sprječavanje koflikta interesa tada je presudila kako Milo Đukanović „nije poštovao zakon ali ga nije prekršio”. Tako je partijski šef većine članova Komisije ostao bez kazne. Zašto bi sada važili drugi kriterijumi?

Očito je kako bi DPS i njihovi medijski saveznici ovdje mnogo radije vukli drugu paralelu – sa porodicom Marović. Zato se Demokratama prebacuje da mjesecima kritikuju Svetozara i nejgovog sina Miloša, koji se odrekao crnogorskog državljanstva zbog mogućnosti da, kao državljanin Srbije, dosuđenu zatvorsku kaznu odsluži u kućnom pritvoru na Dedinju. Dok navodno rade isto. Ovi kritičari previđaju očigledno: za razliku od Miloša Marovića, Vladimir Jokić se srpskog državljanstva nije prihvatio da bi pobjegao od zakona. I zatvora.

Drugo je pitanje da li je Vladimir Jokić morao znati da je upisom u srpsko državljanstvo izgubio pravo na državljanstvo koje je stekao rođenjem; da li su u njegovoj partiji znali da kandidijući ga krše zakon. Ako je sve to istina, može li kazna za učinjeni grijeh biti teža od sumnji da Demokrate – ponavljamo, pod uslovom da su svjesno prekršili zakon – podsjećaju na kolege iz DPS-a.

Ko god misli dobro sebi i Crnoj Gori mora insistirati na poštovanju zakona. Prije tačno deset godina, Monitor je ukazivao i na dio problema koje bi mogao donijeti Zakon o državljanstvu, kakav god da bude: Crnogorski zvaničnici moraće da prelome – ako dozvole dvojno državljanstvo rizikuju da se trećina stanovnika Crne Gore pismeno zakune na lojalnost drugoj državi dok bi, istovremeno, broj onih koji će iz Srbije zatražiti njeno državljanstvo mogao višestruko premašiti domaću čeljad. Ne dozvoli li mogućnost da ista osoba bude državljanin Srbije i Crne Gore, postoji opasnost da se značajan dio stanovnika Crne Gore odrekne njenog državljanstva, dok bi Crnogorci u Srbiji, kao dio populacije koji, realno, ima potrebu za dvojnim državljanstvom bili prinuđeni da biraju između domovine i stalnog mjesta boravka.

Do danas, ključnu riječ u rješavanju problema sa državljanstvom je imala politika. Kada je Dragan Džajić, dobio crnogorsko državljanstvo neposredno po izlasku iz pritvora gdje je proveo pet mjeseci zbog sumnji da je činio finansijske zloupotrebe u FK Crvena Zvezda niko nije pitao ni kako ni zašto. Niti je bilo kome palo na pamet da od njega traži da se odrekne srpskog državljanstva. Nakon objave da je Aleksandar Kostić sin Miodraga Kostića, srpskog kralja šećera postao crnogorski državljanin po proceduri predviđenoj za zaslužna i privilegovana lica, vlast nije objašnjavala detalje. Niti je pozivala tužilaštvo da ih provjeri. Liridon Keljmendi, sin nezvaničnog balkanskog narko bosa Nasera Keljmendija – nije ostao bez crnogorskog državljanstva zbog nedostatka sporazuma o dvojnom državljanstvu, već zbog toga što je uvrđeno da je njegovo uvjerenje o državljanstvu falsifikovano u prostorijama MUP-a CG u Kotoru. U istoj zgradi u kojoj je prije neki dan saslušan i predsjednik Opštine Kotor.

Crnogorski državljani, sa manje ili više kontroverzi, postali su u međuvremenu i Taksin Šinavatra (prethodno osuđen na Tajlandu za pronevjeru težu od milijardu eura), Piter Mank (bivši vlasnik Porto Montenegra), Muhamed Dahlan (više optužbi za ubistva i pljačku u zemljama Bliskog Istoka), Petros Statis (vlasnik medija iz kojih je krenula afera državljanstvo), ruski novinar i urednik u sjenci nekadašnje Republike (još jedne neuspjele dnevne novine pod kontrolom DPS) Genadij Sisojev…

Najpoznatiji je, ipak, slučaj sa oduzimanjem crnogorskog državljanstva Predragu Pecu Popoviću, dugogodišnjem poslaniku, potpredsjedniku Skupštine CG i predsjedniku Narodne strane (sada van parlamentarne). Popoviću je državljanstvo oduzeto u martu 2011. nakon što je obznanio da je postao državljanin Srbije. U paketu su mu oduzeti pasoš, lična karta, vozačka i saobraćajna dozvola. U Crnoj Gori je, potom, godinama boravio u statusu „stranca sa privremenim prebivalištem po osnovu spajanja sa porodicom”. Tadašnji predsjednik Filip Vujanović pokušao je da u MUP-u izdejstvuje da se Popoviću vrati državljanstvo, ali je bivši ministar Raško Konjević ignorisao tu molbu. Popoviću je državljanstvo vraćeno tek u septembru prošle godine, dok se na čelu MUP-a nalazio Goran Danilović.

Može li slučaj Vladimira Jokića imati sličan zaplet?

Pitanje državljanstva gradonačelnika Kotora nije neinteresantno, ali za ovdašnju javnost još zanimljivije može biti da sazna kako je Uverenje o Jokićevom državljanstvu iz Beograda dospjelo u ovdašnje medije (paradržavne). Nije li to drastično kršenje prava na privatnost, na koje se pripadnici ovdašnje političke klase odlučno pozivaju kada ih pitate za novac na (tajnim) računima, vozni park ili stambeni fond?

Ili je to još jedan korak u širenju osjećaja opšte neslobode, nakon što smo u novinama čitali izvode iz medicinskih kartona opozicionih političara, transkripe razgovora advokat – klijent, afere sa seksualnom ili kriminalnom konotacijom farikovane kritičarima režima… Šta je sljedeće?

I to nije pitanje za Dnevne novine. Nego za one koji diktiraju.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

4 dana

na

1 Jula, 2022

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

4 dana

na

1 Jula, 2022

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

2 sedmice

na

24 Juna, 2022

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo