Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAHTJEVI ZA IZMJENU PROJEKTA BUDUĆE DIONICE AUTO PUTA: Petlja u Kraljskim Barama, trasa iznad Kralja

Objavljeno prije

na

Iako je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) minule sedmice objavila pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice autoputa Mateševo – Andrijevica, mještani sela sa obje strane prevoja Trešnjevik ne odustaju od zahtjeva da se projektovana trasa saobraćajnice mijenja

 

 

Mještani Kraljskih Bara ne odustaju od zahtjeva da se i u njihovom selu gradi petlja, kao sastavni dio buduće dionice auto- puta. Za to, kažu, ima mnogo razloga, a najvažnije je da se PP Komovi približe turistima. U andrijevačkim selima predlažu značajne izmjene planirane trase dionice.

Iako je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), minule sedmice, objavila pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice auto -puta Mateševo – Andrijevica, mještani sela sa obje strane prevoja Trešnjevik ne odustaju od zahtjeva da se projektovana trasa saobraćajnice mijenja.  Iz Kraljskih Bara, dodatno, traže gradnju petlje u tom kolašinskom selu, iako je predviđena petlja u Mateševu udaljena samo sedam kilometra.

Incijativom, koju je potpisalo više od 200 mještana, traži se i vanredno zasijedanje lokalnog parlamenta. Od odbornika očekuju podršku da se od Vlade traži mijenjanje projekta dionice auto- puta.  Za sada je izvjesno da će se sjednica Skupštine opštine (SO)  na čijim će dnevnom redu biti i ta incijativa,održati 7. juna. Međutim, ne zna se hoće li kolašinska zakonadavna vlast prihvatiti argumentaciju svojih sugrađana, kojom  bi značajno bila poskupljena izgradnja nastavka auto- puta.

Petlju u Kraljskim Barama vide, objašnjavaju,  kao razvojni  infrastrukturni projekat, čiji će benfiti  višestruko  nadmašiti cijenu gradnje.  Kako za Monitor objašnjava Novica Dragojević, predsjednik Udruženja za zaštitu Komova (UZKOM), petlja bi bila direktna veza sa Parkom prirode (PP) Komovi, omogućila konačnu valorizaciju tog zaštićenog područja i olakšala  aktivnosti predviđene planskim dokumentima.

“Taj projekat bi značajno doprinio podizanju ukupnog kvaliteta života na teritoriji opštine Kolašin i donio brojne  ekonomske benifite. Prije svega, petlja bi obezbijedila bržu i  lakšu valorizaciju PP Komovi. Podsjećam da je Prostornim planom posebne namjene Bjelasica i Komovi na tom području predviđen Planinski cetar. Tu su i drugi ciljevi zacrtani Planom upravljanja zaštićenim područjem. Svi ti planovi nijesu mogući ili su teže ostvarivi bez priključnice  koju smo tražili”, tvrdi sagovornik Monitora.

Dragojević tvrdi i da bi, ukoliko izostanu te izmjene, od dionice auto puta mještani više sela imali samo štetu i gotovo nikavu korist.  On podsjeća da se postojećom trasom auto- puta devastira prostor  više sela, da je više desetine kuća ugroženo. Sve su to, konstatuje, razlozi zbog kojih treba i graditi petlju i mijenjati trasu.

Kontraargumentacija, koju su  do sada čuli sa državnih adresa, odnosila se uglavnom na veliko poskupljenje projekta ukoliko se bude gradila još jedna petlja. No, predsjednik UZKOM-a tvrdi da su mještani Kraljskih Bara “već platili petlju”. To se desilo onog trenutka, kaže Dragojević, kada su višemjesečnim protestima spriječili izgradju male hidrocentrale (mHE) na rijeci Čestogaz.

“Ta mHE s namjerom je, za privatni interes koncesionara,  planirana na mjestu kuda prolazi trasa dionice auto- puta. Da nijesmo spriječili izgradnju centrale, država bi sada koncesionaru platila, vjerovatano , više desetina milona odštete. Mi koji smo mjesecima danonoćno protestovali na to smo ukazivali prije nekoliko godina, sada je sve to potvđeno. Tako, argument da je petlja skupa nema uporište, jer smo mi spasili od mnogo većeg troška”, kaže on.

Ranije, u dopisu Ministarstvu saobraćaja, Dragojevićeve komšije iz Kraljskih Bara i sela Vranještica, imali su i dodatne zamjerke, koje su tiču buduće dionice. Žalili su se na, kako su napisali, “neprimjerenu i nepristojnu novčanu nadoknadu za pričinjenu štetu na već eksproproisanoj imovini”. Objašnjavaju da je ostao isti “cjenovnik”, od prije 10 godina, kao za već izgrađenu dionicu auto puta.

I sa druge strane prevoja Trešnjevik, mještani andrijevačkih sela tvrde da se “prilikom projektovanja trase auto -puta nije vodilo dovoljno računa o zaštiti interesa onih koji žive na tom području.  Više puta su objašnjavali kako “u cilju što manje devastacije prostora i očuvanja samih naselja, postoje znatno racionalnije i prihvatljivije opcije trasiranja auto-puta od one koja je ponuđena”, pa su zatražili i izmještanje trase.

” Sadašnja trasa auto-puta je projektovana kroz samo selo Kralje i to nekako dijelom sadašnjeg regionalnog puta koji od Andrijevice vodi ka Trašnjeviku. To znači da bi izgradnjom auto-puta zamišljenom trasom u Krljama trebalo da sa lica zemlje nestane preko 50 kuća i veliki broj pomoćnih objekata. I one kuće koje ne bi bile srušene, bile bi potpuno ugrožene. Uz to, zbog karakterističnog terena došlo bi do strašne erozije zemljišta i devastacije čitavog ovog prostora, čime bi se na ovom potezu u potpunosti ugasio život”, poručili su nedavno iz Mjesne zajednice (MZ) Kralja.

Predložili su i da se auto put gradi kroz lokalitet Sovale, pa šumom niz desnu obalu rijeke Kraljštice. Druga varijanta je da se gradi iznad Kralja, “prostorom gdje nema kuća, ili da se izgradnjom tunela kroz središnji dio sela, u dobroj mjeri, izbjegne devastacija ovog prostora”.

Buduća dionica auto-puta, kako je planirano, počinje kod Mateševa, na nadmorskoj visini oko 1.000 metara, a zatim ide dolinom Drcke, pritoke rijeke Tare. Od Mateševa pa dalje uzvodno, dolinom rijeke Drcke, teren se uzdiže sve do Trešnjevika, odnosno do kote od 1.686 m. Auto put dalje ide tunelom kroz Trešnjevik i ulazi u dolinu rijeke Kraljštice, pritoke Lima – stoji u dokumentu.

Od Trešnjevika trasa se nizvodno dolinom rijeke Kraljštice spušta do njenog ušća u Lim, odnosno do kote od oko 770 metara. Na dionici su predviđene petlje Andrijevica i Mateševo. Na kraju dionice nalazi se petlja Andrijevica. Petlja je projektovana da se gradi u tri faze.  Na dionici će biti izgrađena 34 mosta, podvožnjaci, nadvožnjaci, jedan dvostruki tunel, sandučasti i kružni propusti, baza za održavanje auto puta…

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NI U CRNOJ GORI NEMA MJESTA ZA LUKAŠENKOVE KRITIČARE: Za naš MUP Bjelorusija je demokratska država

Objavljeno prije

na

Objavio:

U rješenju MUP-a Crne Gore koje je potpisao Radovan Popović, pomoćnik ministra Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance izgleda da je Bjelorusija demokratska država u kojoj je život bezbjedan i prepun mogućnosti. U Popovićevom rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5.juna ove godine, odbija se zahtjev za međunarodnu zaštitu bjeloruskom državljaninu V.I jer „ne postoji opravdan strah od progona“ u matičnoj zemlji

 

Nedavno je Viši sud u Beogradu ponovo presudio da se Andrej Gnjot, bjeloruski reditelj, novinar i opozicioni aktivista treba izručiti totalitarnom režimu u Minsku na osnovu Interpolove potjernice koje su bjeloruske vlasti raspisale za njim. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 30. oktobra prošle godine gdje je sletio iz Tajlanda. Bjelorusiju je napustio u junu 2021. godine nakon što je doznao da mu Lukašenkova zloglasna tajna služba sprema procesuiranje zbog veza sa opozicijom. Gnjot se formalno tereti za utaju poreza od oko 300 hiljada eura. U zemlji nikada nije dobio poziv za saslušanje po tom osnovu. Utaju je navodno vršio između 2012. i 2018. godine na osnovu zakona koji je donešen tek 2019.  Gnjot je te optužbe odbacio kao “politički motivirane”. Jedan je od osnivača Slobodnog udruženja sportista Bjelorusije (SUSB) osnovanog nakon pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020.,  koji su doveli do masovnih protesta građana i krvave represije režima čiji najbliži saveznik je Putinova Rusija. SUSB je svojom kampanjom uspio da se Bjelorusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet obustavi finansije bjeloruskom Nacionalnom olimpijskom komitetu, na čijem je čelu bio predsjednik Lukašenko, o čemu je Monitor već pisao. Diktator se osvetio SUSB-u tako što ga je proglasio za „ekstremističku organizaciju“. Advokat udruženja Aleksandar Danilevič je osuđen na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima udruženja osim Gnjota koji je pobjegao.

U prvoj presudi Višeg suda od 7. decembra 2023. odlučeno je da Gnjot bude izručen. Sud je odbio da Gnjota uopšte i sasluša na optužbi protiv njega.  Početkom marta ove godine Apelacioni sud je poništio odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. Ipak, 13. juna je pročitana ista presuda na koju je novinar već najavio žalbu. Jedina dobra vijest je što je Gnjotu početkom juna sedmomjesečni boravak u CZ-u zamijenjen kućnim pritvorom i nanogicom u garsonjeri od 20 kvadrata na Vračaru. Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava su osudile presudu i pozvale vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prekinu progon političkih protivnika Minska i Moskve koji su potražili utočište u Srbiji.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo