Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAKON O ODUZIMANJU IMOVINE U SKUPŠTINSKOJ PROCEDURI: Samo zakomplikovano staro rješenje

Objavljeno prije

9 mjeseci

na

Vlada Crne Gore je mimo znanja javnosti ugurala u skupštinsku proceduru zakon koji tretira oduzimanje nezakonite imovine. Prema mišljenju mnogih pravnika radi se o veoma lošem rješenju. Zakomplikovanom starom. Još gore je ocijenjen način na koji se došlo do ovog predloga zakona. Minstar Marko Kovač je tvrdio da je Evropska komisija dala zeleno svjetlo na ovaj predlog zakona. EK je demantovala

 

Zakon o porijeklu imovine, u posljednje vrijeme nazvan „antimafija zakon“, konačno je ugledao svjetlo dana. Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač dugo je od javnosti krio nacrt tog dokumenta. Međutim, Vlada Crne Gore protekle sedmice usvojila je izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

U javnosti se mnogo polemisalo o nelegalnoj imovini. Pripadnici aktulene vladajuće većine, još dok su bili u opozicionim klupama, obećavali su da će svako morati da objasni odakle mu bogatstvo. Odlazeći premijer Dritan Abazović bio je najglasniji u tome – i iz redova opozicije i iz redova izvršne vlasti (prethodne i aktuelne). Ovaj zakon bio je prioritet obje vlade, formirane nakon posljednjih parlamentarnih izbora.

Međutim, prema mišljenju mnogih pravnika, nijesmo dobili novi zakon, već samo zakomplikovno staro rješenje. Važeći zakon predviđa oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalom na osnovu pravosnažne presude. Crnogorski sudovi su od januara 2016. godine, kada je počela primjena postojeće legislative, donijeli 11 pravosnažnih sudskih odluka u kojima je oduzeta imovina. Riječ je o imovini manje vrijednosti, poput zlatnih manžetni, mobilnih telefona i drugih uređaja. Slučaj kriminalne grupe Svetozara Marovića gotovo da je jedini slučaj u kojem su oduzete veće nekretnine.

U Ministarstvu pravde navode da su zbog toga uveli sistem koji će kroz građanski postupak dovesti do efikasnijeg i efektivnijeg oduzimanje nezakonito stečene koristi. Iz resora Marka Kovača kažu da je riječ o postupku koji se ne zasniva na pravosnažnoj presudi, već je fokus na imovini. Međutim, niti ministar, niti njegovi službenici, ne odgovaraju na novinarska pitanja, već se od objave nacrta zakona vješto kriju od očiju javnosti.

Kovač je na sjednici Vlade, kada je usvojen ovaj dokument, rekao da je izmijenjeni zakon u potpunosti komplementaran sa legislativom Evropske unije. Kaže i da je Evropska komisija dala zeleno svjetlo na ovaj predlog zakona. Posebna pažnja se, tvrdi, posvetila imovinskoj koristi stečenoj kriminalnim djelatnostima.

„S tim u vezi, propisano je da se od počinioca krivičnog djela može oduzeti imovinska korist koja je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena imovinska korist ukupno iznosi 50.000 eura ako je potvrđena optužnica iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. Širi se opseg krivičnih djela nakon kojih se kasnije može pokrenuti postupak oduzimanja imovinske koristi. Oduzimanje imovine sprovodi se u skladu sa ovim zakonom i zakonom o parničnom postupku. Državno tužilaštvo ne može postupati u parničnim postupcima, pa je propisana nadležnost Zaštitinika imovinsko-pravnih interesa za pokretanje postupka trajnog oduzimanja imovine“, pojašnjava Kovač.

Stručna javnost smatra da je ovo rješenje veoma loše. Još gore je ocijenjen način na koji se došlo do ovog predloga zakona, koji se već našao u skupštinskoj proceduri. Nacrt zakona nije prošao adekvatnu javnu raspravu, dok je Evropska komisija demantovala da je podržala ovakvo zakonsko rješenje. U svom saopštenju navode da oduzimanje imovine u parničnom postupku ne poznaje zakonodavstvo nijedne države Evropske unije, a predložili su i da se zakon vrati na javnu raspravu.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević za Monitor kaže da zakon uređuje krucijalno ljudsko pravo – pravo na uživanje privatne imovine. Zbog toga se, smatra ona, dokument mora ponuditi na javnu raspravu.

„Posebno je zabrinjavajuće ovakvo postupanje Ministarstva ako se uzme u obzir da je Nacrt zakona utvrđen još 5. avgusta 2022. godine, a da je njegov tekst objavljen tek nakon usvajanja na sjednici Vlade. To znači da zainteresovana javnost čak više od četiri mjeseca nije mogla da vidi niti jedan član ovog zakona niti da predlozima utiče na njegovo poboljšanje“, ističe Gorjanc Prelević.

Advokat Veselin Radulović za Monitor kaže da nije dobro rješenje da se postupak utvrđivanja porijekla imovine veže za podizanje optužnice Specijalnog državnog tužilaštva za neko krivično djelo, a potom da se imovinom bavi Zaštitnik ljudskih i imovinskih prava u parnici.

„Predmet postupka utvrđivanja porijekla imovine trebalo bi da bude imovina, a ne lice koje je izvršilo krivično djelo“, kaže on

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković kaže da je ovaj zakon veliko razočaranje. Ona ističe da joj je sada, kada su ga objavili, jasno zašto su ga krili nekoliko mjeseci. Smatra da je loše rješenje da uslov za provjeru imovine bude krivično djelo koje može da se dokaže do nivoa podizanja optužnice, jer se time značajno sužava broj ljudi koji može doći u tu situaciju.

„Uzmimo plastični primjer (kontroverznog biznismena) Branislava Mićunovića. Njega trenutno ne terete ni za jedno krivično djelo, niti ga istražuju, koliko je javnosti poznato. Kako ćete pokrenuti postupak utvrđivanja njegove imovine koja je u Crnu Goru unošena preko različitih ofšor firmi. Potom, rok je imovina stečena deset godina prije počinjenog krivičnog djela, to isključuje devedesete, a znamo kako su tada ljudi dolazili do ogromne imovinske koristi“, pojašanjava ona.

Zakonsko rješenje, ukazuje ona, ne predviđa šta se događa sa imovinom koja se nalazi van Crne Gore, ili ako se podigne optužnica u drugoj zemlji. Takav slučaj imamo sa Darkom Šarićem. Ćalović Marković kao veiliki problem vidi uvođenje nove nadležnosti Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, koji u parnici treba da dokazuje nezakonito stečenu imovinu. Riječ je o instituciji koja je u posljednjem izvještaju tražila više sredstava jer ne može da postiže sve predmete koji se nalaze u njihovoj nadležnosti. Sada se toj instituciji nameće i nova, možda i najveća uloga.

„Još u Zakonu piše da Zaštitnik, nakon izvještaja tužioca, može da pokrene parnični postupak. Riječ ’može’ znači da može i ne mora. I ovaj zakon ga ne obavezuje da obrazloži zašto nije pokrenuo parnicu. Još se instituciji koja se već žali da ne može da postigne sve šta je u njenoj nadležnosti, daje jako kratak rok od 60 dana da pokrene postupak“, kaže ona.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić vidi brojne nedostatke predloženog zakona, ali smatra da je bolje rješenje nego  ono šta smo imali. I ona smatra da je stepen podizanja optužnice veoma visok kriterijum, i da bi u se u parnični postupak moglo ući već sa naredbom za sprovođenje istrage. Kaže da zakon donosi potpuno drugačiji pristup – uvođenje hibridnog sistema koji je poznat u jednom dijelu država koje nijesu članice EU.

„Evropska Direktiva o oduzimanju imovinske koristi iz 2014. godine poznaje samo oduzimanje protivzakonite dobiti u krivičnom postupku. Međutim, predlog nove direktive ohrabruje zemlje članice EU da uvedu još jedan način oduzimanja imovine“, pojašnjava Pavličićeva.

Radna grupa je, kaže, uradila najbolje šta je mogla. Radila je, tvrdi ona, uz podršku eksperata EU i Savjeta Evrope, sudstva, policije, tužilaštva, Ministarstva finansija… Međutim, istakla je, da je razočarana što je jedino njena institucija, od svih državnih, dala komentare na nacrt zakona iako su svi bili pozvani.

„Da li mi imamo institucije, kakve su nam institucije, to ovaj zakon ne može da predvidi“, istakla je.

 

Jedino rješenje je lex specijalis

Vanja Ćalović Marković smatra da je „italijanski model“ najbolje rješenje. Pojašnjava da se ovdje treba dnijeti lex specijalis, a predmet istraga bili bi javni funkcioneri i osobe koje se druže sa kriminalcima. Njihova imovina i primanja već se nalaze u bazama podataka, potrebno je samo da nadležni organ uporedi da li je na osnovu primanja mogao da stekne određenu imovinu i, ukoliko postoje odstupanja, pokrene postupak protiv te osobe

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Objavljeno prije

4 dana

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis

 

Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava  i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.

Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.

“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.

Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.

Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili  sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija:  “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

4 dana

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški  izazovi za Beograd i Prištinu

Objavljeno prije

4 dana

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića  Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana  pronašla  ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije  Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“  i rekao  da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“

 

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska,  dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave  i krvoprolića.

Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala  sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo