Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAOBILAZNICA OKO ROŽAJA: Euroasfalt naplatio nezavršen posao

Objavljeno prije

na

Prema informacijama do kojih je Monitor došao, bosanska firma Euroasfalt koja radi zaobilaznicu oko Rožaja  raskinula je ugovor, ali javnost o tome još nije zvanično obaviještena. Posao je naplaćen, ali ne i završen

 

Radovi na zaobilaznici oko Rožaja, jednom od kapitalnih  projekata bosanske firme “Euroasfalt” u Crnoj Gori, odavno su potpuno stali, a da nema nikoga ko bi objasnio zbog čega i da li će i kada biti nastavljeni. Prema informacijama do kojih je Monitor došao, bosanka firma je raskinula ugovor, ali javnost o tome još nije zvanično obaviještena.

Građani ovog sjevernog grada kažu da se tako nešto moglo očekivati, iako je na početku građevinske sezone 2020. godine, nekoliko mjeseci prije izbora na kojima je DPS  izgubio državnu vlast, tadašnji ministar saobraćaja, Osman Nurković (BS) izjavio da će biti završeni do kraja te godine.

“Ti poslovi su započeti, davno, u vrijeme bivše vlasti. Oni koji su ih ugovarali, više ne znamo ni gdje su” – kaže jedan stanovnik ovog sjevernog grada.

Prema njegovim riječima, poslednje što se zna je da su se, prilikom probijanja tunela na dijelu zabilaznice, pojavile podzemne vode, i tada je u tom dijelu grada bilo prilično teško.

“Kako je to tada završeno, da li je sanirano, šta je sa tim podzemnim vodama i zašto sada radovi stoje, stanovnici Rožaja bi voljeli da znaju” – kazao je taj sagovornik.

U lokalnoj upravi odgovore nemaju, jer se radi o projektu koji je, kako su zvanično kazali Monitoru, u nadležnosti državnih institucija.

Tek kada je u decembru 2020. godine do urušavanja mosta u izgradnji na zaobilaznici oko Rožaja, veći dio crnogorske javnosti je čuo za taj kapitalni projekat vrijedan preko dvadeset miliona eura. Mnogi su po prvi put čuli i da projekat izvodi bosanska firma “Euroasfalt”, sa podizvođačima, od kojih je firma “Tofi” iz Rožaja, a “Aksa” iz Bijelog Polja.

Tada su povrijeđena tri radnika, a Osnovno državno tužilaštvo u ovom gradu podnijelo je krivične prijave protiv četiri firme koje su radile na izgradnji i sedam odgovornih lica, odnosno direktora i inženjera.

Da je bosanska firma Euroasfalt dobila projekat izgradnje zaobilaznice oko Rožaja, mediji u toj državi izvijestili su još 2017. godine. Ugovor su potpisali generalni direktor Euroasfalta Hamed Ramić, ispred Konzorcija izvođača, i generalni direktor Savo Parača ispred Direkcije za saobraćaj Crne Gore.

Ramić se tada zahvalio na povjerenju koje je ukazano konzorcijumu kojeg predstavlja i izrazio nadu da će se saradnja između crnogorskih institucija i kompanija iz BiH nastaviti.

“Prvi ugovor u Crnoj Gori potpisali smo u decembru prošle godine i već smo u maju uvedeni u posao. Radovi na toj dionici, a radi se o rekonstrukciji i izgradnji trase na dionici Berane – Kolašin, u punom su jeku. Nedavno smo potpisali i ugovor o rehabilitaciji kosina na željezničkoj pruzi Vrbnica – Bar. Potpisivanje ovog ugovora pokazatelj je da smo u Crnoj Gori dobrodošli, te da nas respektiraju kao partnera” – kazao je tada direktor ove bosanske kompanije.

Tri godine kasnije nezapaženo je prošla vijest da je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo izviđaj kojim bi bilo ispitano poslovanje firme ”Euroasfalt” iz Sarajeva u Crnoj Gori, gde je za tri godine dobila poslove vrijedne više od 60 miliona evra.

Mediji u Crnoj Gori su prenijeli da će u sklopu izveštaja biti ispitane i eventualne veze te bosanske firme i tadašnjeg ministra pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore Osmana Nurkovića i jednog člana njegove porodice.

Tužilaštvo želi, navodno, da na čistac izvede govorkanja o ”iznenadnom prodoru” ove firme u posljednje tri godine, odnosno od početka mandata ministra Nurkovića, bez obzira što se ime prvog čovjeka Hameda Ramića, bliskog prijatelja lidera SDA Bakira Izetbegovića i donatora njegove stranke, pominjalo u aferi ”Zadruga”, koja je u BiH izbila zbog sumnje da se radilo o pranju velikih iznosa novca.

“Ne radi se o kratkom vremenu, već o periodu dužem od tri godine. Osim toga, iznos koji se spominje predstavlja bruto vrijednost ugovorenih radova, koji su u toku. Sve poslove koje je firma “Euroasfalt” dobila, dobila je kao najbolji ponuđač, na transparentan i zakonit način, u okviru javno objavljenih tendera, te u okviru slobodnih tržišnih prilika. Kako je dobila u Crnoj Gori, firma “Euroasfalt” dobija i u drugim državama regije i EU” – odgovorio je jednom prilikom advokat “Euroasfalta” Nedim Ademović.

On je negirao poslovne i bilo kakve druge aranžmane sa Nurkovićem, kao i sa njegovim članovima porodice.  On je tvrdio da nema razloga da kompanija “Euroasfalt” bude pod bilo kakvim istragama u Crnoj Gori.

Sedam godina kasnije zna se samo da su radovi na zaobilaznici potpuno stali, a da bosanska firma sa “Eruosafalt” četiri godine kasni sa završetkom radova na putu Berane – Kolašin, koji su sa 37 miliona skočili u međuvremenu, zahvaljujući takozvanoj kliznoj skali, na skoro 60 miliona.

Dobro obaviješteni sagovornik Monitoru je rekao da su radovi na zaoblizanici oko Rožaja prekinuti prije dvije godine.

“Radovi su prekinuti onog trenutka kada su bušeći tunel naišli na ogromne podzemne vode i samo pukom srećom niko nije stradao od radnika. Vidio sam da kupe mašine i opremu i pitao šta se dešava, kazali su da će se vratiti za mjesec. Ja sam pitao, a koje godine ćete se vratiti? Kao da sam znao da im povratka nema. Ugovor sa njima je prema mojim saznanjima raskinut prošle jeseni, u septembru. Bosanci su se naplatili, a ostavili posao nezavršen. Trebalo je da bude okončan još u decembru 2019. godine” – kazao je taj sagovornik iz Rožaja.

Peh za pehom prati ovu firmu. Srušio im se najprije most na ovoj zaobilaznici kada samo pukom srećom nije bilo stradalih. Tada su podignute optužnice protiv više osoba i pravnih lica, ali nema ni infomacije da li je postupak počeo, u kojoj je fazi i kada se završava.

Podzemne vode su im se pojavile i u tunelu ispod Bjelasice, na putu Berane – Kolašin, i u tunelu na zaobilaznici oko Rožaja. Dok su za put prema Kolašinu obezbijeđeni kliznom skalom i naplaćuju svako prolongiranje pa je cijena sa ugovorenih skočila na skoro šezdeset miliona.

“Zaobilaznica je ukupne dužine pet i po kilometara. Prva tri kilometra, gledano sa ulaza u grad iz pravca Novog Pazara, odavno su završena i sada ta dionica potpuno propada, skoro nepopravljivo. Euroasfalt je trebalo da završi ovih dva i po kilometra teže dionice sa tunelom i mostom, i evo kako su završili, a počeli su 2017. godine. Meni sve liči da je ova zaobilaznica što bi se kazalo Skadar na Bojani, i da nikada neće biti završena” – objašnjava Monitorov sagovornik.

Ne zna se, takođe, ni šta se dešava sa istragom koju je prema pisanju medija pokrenulo crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo, još dok je na njegovom čelu bio Milivoje Katnić. Monitor je pisao o tome kako građani Berana traže od sadašnjeg SDT da objasni u kojoj je fazi predmet po prijavama Ministarstva kapitalnih investicija od prije dvije godine u vezi sa putem prema Kolašinu i tunelom “Klisura” ispod Bjelasice.

Javnost, prije svega, očekuje odgovore na pitanja o eventualnim vezama bosanskog “Euroasfalta”, Bošnjačke stranke i njihovog bivšeg ministra Osmana Nurkovića, kao i tadašnjih tajkunskih poslovnih krugova u Crnoj Gori.

                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama

 

„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona  Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.

Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.

Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.

Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić  je juče( četvrtak)  rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara  nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD.  Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice  po kojima na kraju  ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija

 

 

Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi  biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.

Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ESKOBAR I MI: Specijalan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države

 

Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik  SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata.  Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam,   istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.

Frontliner tvrdi da je  Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su  „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.

Medij navodi da je  kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se,  kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“

Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo