Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAOKRET U PREGOVORIMA: Vlada u ruci, principi na papiru

Objavljeno prije

na

Lideri  ZBCG vraćeni su za Spajićev pregovarački sto. Mandatar  je dugo insistirao da oni neće biti dio njegove vlade, no  kako se većina za vladu krunila,  odlučio se za vladu koju će u parlamentu podržati ZBCG. Uslov je njihov potpis na principe o spoljnopolitičkoj orijentaciji Crne Gore. Principi na papiru do sada nikom nisu bili problem

 

Iako je mandatar Milojko Spajić krajem avgusta obustavio pregovore o formiranju vlade sa Koalicijom Za budućnost Crne Gore (ZBCG), i više od mjesec dana istrajavao na tome da će formirati vladu bez njih, suočivši se sa različitim pritiscima i osipanjem podrške, promijenio je stav. Lideri bivšeg Demokrtaskog fronta ove su sedmice ipak vraćeni za Spajićev pregovarački sto.

Zaokret se dogodio nakon što su Demokrate Alekse Bečića, i pored insistiranja mandatara, ostale pri stavu da ne žele da odlučujući glas u budućoj vlasti bude sa nekadašnje koalicione liste Demokratske partije socijalista, aludirajući na lidera DUA, Mehmeda Zenku. Zbog  takve odluke Demokrata, nakon što nije uspio  da u sopstvenoj stranci i koaliciji promijeni raspoloženje onih kojima se nije dopao prekid pregovora s ZBCG, ostao je i bez minimalne većine za njeno formiranje.

Model za koji se Spajić  odlučio je  vlada koju će, kako sada stvari stoje, sačinjavati PES i koalicioni partneri, Demokrate, SNP i dio manjina, najvjerovatnije Albanska alijansa i Albanski forum. Vladu će u parlamentu podržavati ZBCG.  Upravo su lideri tih partija, izuzev lidera Albanskog foruma, prisustvovali ovonedjeljnim konsultacije kod mandatara. Niko od njih nije želio da komentariše ishod  susreta. Spajić je kratko saopštio da je „sastanak bio konstruktivan“ i da ima „većinu veću nego što je očekivano“.

Prema nezvaničnim informacijama,  novi dogovor podrazumijeva da ZBCG neće ući u vladu, ali će dobiti mjesto predsjednika parlamenta, te pozicije u „dubini“.  Kao šef parlamenta, nezvanično je označen Andrija Mandić, jedan  od lidera ZBCG. Od te je pozciije u međuvremenu odustao lider Demokrata Aleksa Bečić.  . Demokratama će navodno pripasti priličan broj važnih pozicija u budućoj vladi – potpredsjednika vlade, odnosno zamjenika premijera za bezbjednost, unutrašnju politiku i politički sistem, potpredsjednika za spoljne i evropske poslove  i četiri ministarstva – unutrašnjih poslova, odbrane, kulture i medija i turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Nova Spajićeva postavka, bar tako trenutno izgleda,  isključuje  dio manjinskih partija koje su do sada učestvovale u pregovorima. U budućoj vladi, kako sada stvari stoje, neće tako biti Bošnjačke stranke (BS) Ervina Ibrahimovića, Hrvatske građanske iniicjative (HGI), kao ni svih albanskih partija izuzev Albanske alternative koju predvodi Nik Đeljošaj i prema pisanju medija moguće i Albanski forum.

U medijima se  spekuliše  zašto u   novoj Spajićevoj računici nema BS. Podsjećano je da je  ta stranka, skupa sa HGI,  od početka pregovora insistirala na vladi „jasne evropoatlanske orijentacije“, a to znači bez ZBCG.  Monitorovi  izvori u BS  kažu da su „samo preko noći isključeni iz pregovora“ i da nijesu odbili učešće.

„Nijesmo o tome ni odlučivali na organima partije. Nakon 100 dana pregovora Spajić je odlučio da nismo više unutra, da ulaze Demokrate i ZBCG“, objašnjavaju. Opovrgavaju i spekulacije da je uslov za ulazak BS u vladu, bio i da Socijaldemokrate budu dio vlade. „ To nije bio uslov, već samo predlog“,kažu naši izvori iz vrha BS. .

Spajić je, kako je objavio Dritan Abazović, poziv za novi krug pregovora uputio i Uri , za koju je saopštio nakon izbora da neće biti dio njegove vlade, zbog afere Do Kvon. Tu aferu je Abazović lansirao u posljednjoj  predizbornoj sedmici i ona je  prema mnogim procjenama PES koštala dodatnih, pokazalo se za formiranje vlade presudnih glasova. I pored tog poziva,  URA nije dio novih pregovora, jer je, kako pišu mediji ,Spajić procijenio, nakon odlaganja susreta između njega i Abazovića od strane lidera URA, da oni ne žele u vladu.

Spajić će, prema više izvora, insistirati  da lideri ZBCG Andrija Mandić i Milan Knežević  potpisom  na papiru  dokažu svoju „evropsku i evroatlansku orijentaciju“ kako bi bili dio modela nove vlasti. Lideri ZBCG  su navodno obećali Spajiću na ovonedeljnom sastanku da će potpisati njegove nove principe, dokument u kom će se obavezati da će  kao potencijalni konstituenti buduće vlasti  u potpunosti slijediti spoljnu politiku države.  To je, tvrdi se, Spajićev uslov za ulazak ZBCG u aranžman u firmiranje neke vrste manjinske vlade.

Potpisi na pravno neobavezujuća dokumenta do sada nijesu bili problem. Lideri DF već su stavili potpis na Spajićeve Principie iz jula ove godine, skupa sa drugim tadašnjim mandatarovim partnerima za sastavljanje vlade. U tom se dokumentu  navodi da će „vanjskopolitička orijentacija 44. Vlade biti utemeljena na aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO, punoj posvećenosti EU integracijama i ubrzanom procesu pristupanja Crne Gore EU, daljem razvijanju dobrosusjedske saradnje i jačanju uloge naše države u multilateralnim inicijativama i organizacijama”.  ZBCG, odnosno bivši Demokratski front je već potpisao sličan dokument i nakon 30. avgusta 2020. godine i pada DPS na izborima.

Mediji pišu da su Mandić i Knežević takođe obećali Spajiću da će ZBCG glasati u parlamentu za predloge njegove partije, za najavljeni ekonomski program “Evropa sad 2”, te da će biti dio tropetinske većine za izbore u pravosuđu, koju mandatar treba da obezbijedi. Zauzvrat, osim pozicije predsjednika parlamenta, ZBCG će navodno dobiti i 20 odsto od ukupnog broja političkih imenovanja u upravnim odborima kompanija u državnom vlasništvu, kao i oko 12 odsto od ukupnog broja ambasadora koji se biraju politički.

Strane diplomate se, poslije Spajićevog obrta, još nijesu oglašavale. Ranije su diplomate KVINTE, a prvenstveno američki visoki funkcioneri, više puta ponovljali  da ZBCG ne vidi kao svoje partnere. Prema pisanju medija,  predstavnici PES-a tvrde da će zapadni partneri prihvatiti Spajićev model, jer ZBCG  neće biti u izvršnoj vlasti. Uglavnom, ne treba žuriti sa konačnim zaključcima, još sve nije gotovo, pregovarački proces može donijeti nove promjene.

Nakon zaokreta u pregovorima o novoj vladi, reagovala je Demokratska partija socijalista. Oni  tvrde da pozicija Mandića na čelu parlamenta kompromituje NATO članstvo Crne Gore, jer je šef Skupštine po funkciji član Savjeta za odbranu i bezbjednost, pa će imati uvid u tajne podatke, uključujući i one NATO-a. U PES-u međutim odgovaraju da je Crna Gora nezavisna država a da će Spajić biti garant evroatlanske orijentacije vlade.

Spajić djeluje optimistično. Izgleda  računa da će za izbor vlade sada imati podršku 48 poslanika –  23 poslanika sa liste PES-a izuzev isključene poslanice Jevrosime Pejović,  13 poslanika koalicije ZBCG, sedam Demokrata, po dva SNP-a i Albanskog foruma i jednog predstavnika Albanske alijanse.

Šta će nam nova polumanjinska vlada ,ukoliko se  formira,  donijeti, vidjećmo. Bez obzira na silna dokumenta i potpise jasno je: doba principa je prošlo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

CETINJE, PONOVLJENA TRAGEDIJA: Kontinuitet neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će i opomene ove tragedije, kao one u avgustu 2022. ostati uzaludne ? Osim što niko od nadležnh i dalje ne vidi odgovornost, mjere koje Vlada najavljuje  da će preduzeti, iznesene su prilično ad hok, i bez konsultacije struke i društva

 

 

Dvanaest osoba: dvoje djece, tri žene i sedam muškaraca ubio je na Cetinju mještanin Aco Martinović (45), prvog januara ove godine. Još četiri je teško ranio, od kojih je jedna osoba preminula 9. januara. Ubica je iz pištolja u nelegalnom posjedu pucao na pet različitih lokacija u gradu, međusobno udaljenih od nekoliko desetina metara do 2-3 kilometra. Potom je pred ponoć, kada je konačno lociran i opkoljen od pripadnika policije, izvršio samoubistvo. Motivi zločina nijesu poznati. Ubica je mahom pobio bliske rođake,  kumove i prijatelje.

Nepojmljivi zločin  počinjen je prije nepune dvije i po godine, nakon što je Vuk Borilović (34) u cetinjskom naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine, hicima iz lovačke puške ubio 10 i ranio šest osoba – mahom svojih komšija. Borilović je ubijen nakon razmjene vatre sa pristiglim policajcima i mještanima. Naknadne analize pokazale su da je smrtonosne rane zadobio iz policijskog oružja.  To je, uglavnom, sve što smo od ovdašnjih zvaničnika saznali za prethodne dvije godine i četiri mjeseca.

Nameću se brojne paralele između ova dva zločina i načina na koji su postupali pripadnici crnogorske policije.

Borilovićeve žrtve ubijene su iz lovačkog oružja, uredno prijavljenog i registrovanog. U zimu 2022. godine Borilović je napao kolegu s posla, povrijedio ga, oštetio mu automobil i kamenovao kuću. Priveden je u policiju ali mu oružje nije oduzeto, iako su Uprava policije i MUP imali zakonski osnov za takvu odluku.

Oružje je ostalo u posjedu budućeg masovnog ubice i  nakon što je  osuđen zbog  napada.  Presuda nije postala pravosnažna, ali je bila dovoljna da mu se u zakonom propisanom postupku oduzme oružje kojim je, koji mjesec kasnije, ubio desetoro. Niko zbog tog propusta nije odgovarao.

Iz Uprave policije su tada ponudili poduku: “Ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda.” Olako smo prešli preko iskazane nebrige i neodgovornosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV PREMIJER U MOJKOVCU MIMO PROTOKOLA: Novo sijanje magle i nepoštovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i komemoracija Mojkovačke bitke poslužila za novo političarenje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Premijer Spajić Vučevića nije pozvao u Mojkovac, niti se vidio sa njim dok je bio u Crnoj Gori

 

Obilježen  je dan mojkovačke opštine koji pada na Božić po julijanskom kalendaru i koji se poklopio sa komemoracijom Mojkovačke bitke (6-7 januara 1916.) iz Prvog svjetskog rata. Tada je oko 6500 slabo naoružanih i opremljenih vojnika kraljevske crnogorske vojske pod zapovjednikom generalom Jankom Vukotićem zaustavilo prodor tri puta brojnije austro-ugarske vojske generala Vilhelma von Rajnera. Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i ova komemoracija poslužila za novo političarenje i poentiranje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Prisutni su bili i NSD-ov predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić, predsjednik Skupštine opštine Marko Janketić i Marko Kovačević, javnosti poznati Mandićev nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Nikšića.

Mandić je istakao da “želimo da gradimo budućnost Mojkovca, Crne Gore i boljih odnosa sa bratskom Srbijom sa kojom smo sto godina bili u istoj državi”. U tih “100 godina nismo imali ni najmanjih sukoba ni nesporazuma” izjavio je, ne trepnuvši. Potom je napomenuo da u našoj zemlji “živi više od trećine građana koji su Srbi, isti narod kao i u Srbiji, većina građana govori srpskim jezikom a to su važne niti koje nas povezuju“. Onda se Mandić okrenuo pohvalama gradonačelniku (kojim osim partijske pripadnosti i tvrdnje da je Srbin nema nikakvu drugu zvaničnu biografiju) rekavši da je Delić “izložio važne projekte a nadam se da će ovo o čemu smo pričali biti podržano od strane Vlade Republike Srbije“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

ANKETA

MONITOROVA ANKETA: Odgovornost, suočavanje, društveni dijalog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta nakon ponovljenog zločina na Cetinju?

 

RADOJE CEROVIĆ, KLINIČKI PSIHOLOG
Uzroci duboko u socioekonomskom raslojavanju i identitetskom cijepanju

Ovo masovno ubistvo nije izolovani slučaj, već dio šireg trenda povećanja nasilja u Crnoj Gori. Podaci ukazuju na to da su uzroci ovakvih fenomena duboko ukorijenjeni u “socioekonomskom raslojavanju”, ali i “identitetskom cijepanju”. To izaziva nagli rast jaza i nepovjerenja izmedju socijalnih klasa, ali i identitetskih jedinica (vjera, nacija i političkih opredjeljenja).

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA
Društvo bez utvrđene odgovornosti, kada tad će uništiti sebe

Kada jednom pokušamo da sakrijemo tragove zločina, tragovi se otisnu iznova. Negirali smo devedesetih zločine učinjene u ime svih nas. Obje politike koje su od višestranačja u Crnoj Gori negirale su i zatirale tragove. Te politike imaju sada rezultat u ponovljenom nasilju na Cetinju. Žrtve pokazuju da je poricanje uzaludno a da je užas neizreciv.

 

BOŽIDAR IVANOVIĆ, ŠAHOVSKI VELEMAJSTOR
Političke turbulencije koje traju decenijama

Svaki tragičan događaj mora se ozbiljno shvatiti i učiniti sve da se ne bi ponovio. To nije urađeno poslije zločina 2022. g. i tek sad se traži krivac. Generalno gledano krive su političke turbulencije koje se kod nas odvijaju već više decenija…

 

MAJA RAIČEVIĆ, CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA
Potrebno je mnogo više od ad hoc mjera

Prije svega želim da izrazim saosjećanje sa porodicama nastradalih i sa građanima i građankama Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva.  Posledice zločina ovakvih razmjera iziskuju empatično i mudro liderstvo i preuzimanje političke odgovornosti ne samo za stanje u sektoru bezbjednosti nego i za evidentni kolaps institucija…

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Treba hladne glave identifikovati probleme

Teško je bilo sto reći nakon ovakve tragedije. Što god da se kaže nedovoljno je, pogrešno…Jednostavno ovakvi događaji ostavljaju u čuđenju, zbunjenosti, konfuziji. Da probam, svjestan nedorečenosti stava…

 

STEFAN ĐUKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Društveni dijalog ili dezintegracija

Iako je paradoksalno, smatram da odgovara istini to da je lakše “prepisati” šta treba raditi nego kako naše društvo “nagovoriti” da to radi. Toliko smo, kao cjelina, pogrešno nasađeni, razvučeni sitnim partijskim interesima koji preko svojih mreža utiču na javnost da je teško gledati na bilo koji događaj van partijskih naočara. Ako pak i pogledamo, kako prevazići njihove interese i nametnuti temu? To je pitanje koje bih postavio prije onog šta treba uraditi, pitanje “kako”? Na žalost, ne vidim odgovor, zahvat političke klase je toliko sveobuhvatan, i materijalno i medijski i zakonski…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo