Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAOKRET U PREGOVORIMA: Vlada u ruci, principi na papiru

Objavljeno prije

na

Lideri  ZBCG vraćeni su za Spajićev pregovarački sto. Mandatar  je dugo insistirao da oni neće biti dio njegove vlade, no  kako se većina za vladu krunila,  odlučio se za vladu koju će u parlamentu podržati ZBCG. Uslov je njihov potpis na principe o spoljnopolitičkoj orijentaciji Crne Gore. Principi na papiru do sada nikom nisu bili problem

 

Iako je mandatar Milojko Spajić krajem avgusta obustavio pregovore o formiranju vlade sa Koalicijom Za budućnost Crne Gore (ZBCG), i više od mjesec dana istrajavao na tome da će formirati vladu bez njih, suočivši se sa različitim pritiscima i osipanjem podrške, promijenio je stav. Lideri bivšeg Demokrtaskog fronta ove su sedmice ipak vraćeni za Spajićev pregovarački sto.

Zaokret se dogodio nakon što su Demokrate Alekse Bečića, i pored insistiranja mandatara, ostale pri stavu da ne žele da odlučujući glas u budućoj vlasti bude sa nekadašnje koalicione liste Demokratske partije socijalista, aludirajući na lidera DUA, Mehmeda Zenku. Zbog  takve odluke Demokrata, nakon što nije uspio  da u sopstvenoj stranci i koaliciji promijeni raspoloženje onih kojima se nije dopao prekid pregovora s ZBCG, ostao je i bez minimalne većine za njeno formiranje.

Model za koji se Spajić  odlučio je  vlada koju će, kako sada stvari stoje, sačinjavati PES i koalicioni partneri, Demokrate, SNP i dio manjina, najvjerovatnije Albanska alijansa i Albanski forum. Vladu će u parlamentu podržavati ZBCG.  Upravo su lideri tih partija, izuzev lidera Albanskog foruma, prisustvovali ovonedjeljnim konsultacije kod mandatara. Niko od njih nije želio da komentariše ishod  susreta. Spajić je kratko saopštio da je „sastanak bio konstruktivan“ i da ima „većinu veću nego što je očekivano“.

Prema nezvaničnim informacijama,  novi dogovor podrazumijeva da ZBCG neće ući u vladu, ali će dobiti mjesto predsjednika parlamenta, te pozicije u „dubini“.  Kao šef parlamenta, nezvanično je označen Andrija Mandić, jedan  od lidera ZBCG. Od te je pozciije u međuvremenu odustao lider Demokrata Aleksa Bečić.  . Demokratama će navodno pripasti priličan broj važnih pozicija u budućoj vladi – potpredsjednika vlade, odnosno zamjenika premijera za bezbjednost, unutrašnju politiku i politički sistem, potpredsjednika za spoljne i evropske poslove  i četiri ministarstva – unutrašnjih poslova, odbrane, kulture i medija i turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Nova Spajićeva postavka, bar tako trenutno izgleda,  isključuje  dio manjinskih partija koje su do sada učestvovale u pregovorima. U budućoj vladi, kako sada stvari stoje, neće tako biti Bošnjačke stranke (BS) Ervina Ibrahimovića, Hrvatske građanske iniicjative (HGI), kao ni svih albanskih partija izuzev Albanske alternative koju predvodi Nik Đeljošaj i prema pisanju medija moguće i Albanski forum.

U medijima se  spekuliše  zašto u   novoj Spajićevoj računici nema BS. Podsjećano je da je  ta stranka, skupa sa HGI,  od početka pregovora insistirala na vladi „jasne evropoatlanske orijentacije“, a to znači bez ZBCG.  Monitorovi  izvori u BS  kažu da su „samo preko noći isključeni iz pregovora“ i da nijesu odbili učešće.

„Nijesmo o tome ni odlučivali na organima partije. Nakon 100 dana pregovora Spajić je odlučio da nismo više unutra, da ulaze Demokrate i ZBCG“, objašnjavaju. Opovrgavaju i spekulacije da je uslov za ulazak BS u vladu, bio i da Socijaldemokrate budu dio vlade. „ To nije bio uslov, već samo predlog“,kažu naši izvori iz vrha BS. .

Spajić je, kako je objavio Dritan Abazović, poziv za novi krug pregovora uputio i Uri , za koju je saopštio nakon izbora da neće biti dio njegove vlade, zbog afere Do Kvon. Tu aferu je Abazović lansirao u posljednjoj  predizbornoj sedmici i ona je  prema mnogim procjenama PES koštala dodatnih, pokazalo se za formiranje vlade presudnih glasova. I pored tog poziva,  URA nije dio novih pregovora, jer je, kako pišu mediji ,Spajić procijenio, nakon odlaganja susreta između njega i Abazovića od strane lidera URA, da oni ne žele u vladu.

Spajić će, prema više izvora, insistirati  da lideri ZBCG Andrija Mandić i Milan Knežević  potpisom  na papiru  dokažu svoju „evropsku i evroatlansku orijentaciju“ kako bi bili dio modela nove vlasti. Lideri ZBCG  su navodno obećali Spajiću na ovonedeljnom sastanku da će potpisati njegove nove principe, dokument u kom će se obavezati da će  kao potencijalni konstituenti buduće vlasti  u potpunosti slijediti spoljnu politiku države.  To je, tvrdi se, Spajićev uslov za ulazak ZBCG u aranžman u firmiranje neke vrste manjinske vlade.

Potpisi na pravno neobavezujuća dokumenta do sada nijesu bili problem. Lideri DF već su stavili potpis na Spajićeve Principie iz jula ove godine, skupa sa drugim tadašnjim mandatarovim partnerima za sastavljanje vlade. U tom se dokumentu  navodi da će „vanjskopolitička orijentacija 44. Vlade biti utemeljena na aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO, punoj posvećenosti EU integracijama i ubrzanom procesu pristupanja Crne Gore EU, daljem razvijanju dobrosusjedske saradnje i jačanju uloge naše države u multilateralnim inicijativama i organizacijama”.  ZBCG, odnosno bivši Demokratski front je već potpisao sličan dokument i nakon 30. avgusta 2020. godine i pada DPS na izborima.

Mediji pišu da su Mandić i Knežević takođe obećali Spajiću da će ZBCG glasati u parlamentu za predloge njegove partije, za najavljeni ekonomski program “Evropa sad 2”, te da će biti dio tropetinske većine za izbore u pravosuđu, koju mandatar treba da obezbijedi. Zauzvrat, osim pozicije predsjednika parlamenta, ZBCG će navodno dobiti i 20 odsto od ukupnog broja političkih imenovanja u upravnim odborima kompanija u državnom vlasništvu, kao i oko 12 odsto od ukupnog broja ambasadora koji se biraju politički.

Strane diplomate se, poslije Spajićevog obrta, još nijesu oglašavale. Ranije su diplomate KVINTE, a prvenstveno američki visoki funkcioneri, više puta ponovljali  da ZBCG ne vidi kao svoje partnere. Prema pisanju medija,  predstavnici PES-a tvrde da će zapadni partneri prihvatiti Spajićev model, jer ZBCG  neće biti u izvršnoj vlasti. Uglavnom, ne treba žuriti sa konačnim zaključcima, još sve nije gotovo, pregovarački proces može donijeti nove promjene.

Nakon zaokreta u pregovorima o novoj vladi, reagovala je Demokratska partija socijalista. Oni  tvrde da pozicija Mandića na čelu parlamenta kompromituje NATO članstvo Crne Gore, jer je šef Skupštine po funkciji član Savjeta za odbranu i bezbjednost, pa će imati uvid u tajne podatke, uključujući i one NATO-a. U PES-u međutim odgovaraju da je Crna Gora nezavisna država a da će Spajić biti garant evroatlanske orijentacije vlade.

Spajić djeluje optimistično. Izgleda  računa da će za izbor vlade sada imati podršku 48 poslanika –  23 poslanika sa liste PES-a izuzev isključene poslanice Jevrosime Pejović,  13 poslanika koalicije ZBCG, sedam Demokrata, po dva SNP-a i Albanskog foruma i jednog predstavnika Albanske alijanse.

Šta će nam nova polumanjinska vlada ,ukoliko se  formira,  donijeti, vidjećmo. Bez obzira na silna dokumenta i potpise jasno je: doba principa je prošlo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo